Osmanlije započele opsadu Klisa

Osmanlije započele opsadu Klisa

Provaljujući u posljednju utvrdu, iznenada se pojavio Murat-beg sa svojih 2000 vojnika koji su navalili na kršćane divlje urlajući, pa su talijanski i njemački vojnici, Misleći da Osmanlija ima mnogo višđe nego njih, pobjegli prema obali. Hrabri Kružić pokušavao je zaustaviti i smiriti redove kršćanske vojske, ali uzalud

Dogodilo se na današnji dan, 31. kolovoza:

Petar Kružić

Petar Kružić

1536. – U ljeto 1536. skupila se velika osmanska vojska i obnovila utvrdu u Solinu te sagradila još dvije kako bi potpuno opkolila Klis i prisilila ga na predaju. Opsada je počela 31. kolovoza, a trajala je do sredine ožujka 1537. Tada je grad u potpunosti pao pod osmansku vlast, pod kojom je uglavnom ostao idućih više od stotinu godina. Klisom je zapovijedao hrabri ratnik Petar Kružić, a kada mu je u ožujku 1537. stigla pomoć s mora, 3000 njemačkih vojnika kralja Ferdinanda i 700 talijanskih vojnika pape Pavla III. zajedno su navalili predvođeni kapetanom Kružićem i njegovom vojskom te su uspjeli razvaliti dvije osmanske utvrde. Provaljujući u posljednju utvrdu, iznenada se pojavio Murat-beg sa svojih 2000 vojnika koji su navalili na kršćane divlje urlajući, pa su talijanski i njemački vojnici, misleći da Osmanlija ima mnogo višđe nego njih, pobjegli prema obali. Hrabri Kružić pokušavao je zaustaviti i smiriti redove kršćanske vojske, ali uzalud. Kako nije bilo druge, on i njegovi ratnici potražili su spas povlačeći se prema obali na kojoj su bile lađe kršćana. No Kružić, koji je među zadnjima došao do obale, nije se uspio izvući, pa su ga opkolili bijesni osmanlije, ulovili ga i odrubili mu glavu. Konačno oslobođenje od Osmanlija Klis je dočekao 1648. godine.

1862. – Kad je godine 1840. počela izgradnja velike željezničke pruge Beč-Trst, javile su se i u Hrvatskoj težnje da se važna prometna žarišta Sisak i Karlovac povežu željeznicom preko Zagreba i dolinom Save sa stanicom Zidani Most. Hrvatski su veleposjednici iz komercijalnih razloga bili posebno zainteresirani za izgradnju pruge od Zagreba do Zidanog Mosta, preporučujući čak i pogon konjima ako su lokomotive preskupe. Godine 1855. počeli su zemljani radovi dolinom Save prema Zagrebu. Unatoč brojnim tehničkim i novčanim smetnjama, tijekom 1861. i 1862. postavljeni su zidani stupovi za most na Savi pokraj Zagreba. Početkom 1862. završena je izrada podloga za prugu od Zidanog Mosta do Velike Gorice i Siska, a istodobno je napredovalo i podizanje kolodvorskih zgrada duž nove pruge.

Veći zastoj u izgradnji pruge dogodio se u Mraclinu jer su seljaci bili protiv njezine izgradnje, pa su čak napadali inženjere i radnike, razbijali instrumente, rušili dovršene objekte i uništavali pragove. Ipak, i ta je zapreka uklonjena, pa je u svibnju 1862. počelo polaganje tračnica, a dovršen je i most preko rijeke Krapine pokraj Zaprešića.

I napokon, 31. kolovoza 1862. stigla je iz Zidanog Mosta prva lokomotiva u Zagreb, na Zapadni kolodvor gdje se okupio gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja. Nakon uspjele pokusne vožnje u Zagreb je stigla i prva željeznička kompozicija s dva vagona, a kad su položeni brzojavni vodovi, signali i sigurnosni uređaji duž pruge, otvoren je 1. listopada 1862. redovit promet Zidani Most-Zagreb-Sisak.

1867. – U Parizu umro francuski pjesnik Charles Baudelaire (rođen 9. travnja 1821. u Parizu). Ovaj najvažniji prethodnik gotovo svih preobražaja pjesničkog izraza od simbolizma do naših dana, rođen je 9. travnja 1821.

Tijekom samotnoga djetinjstva u rodnom Parizu i teške traume izazvane preudajom voljene majke u preosjetljivu Baudelaireovu psihu uvukle su se klice sjete, tjeskobe i bunta koje će bujati i razarati ga cijeloga života. Sablazan i zgražanje koje je svjesno pobuđivao vrlo izazovnim, razuzdanim vladanjem u učmaloj građanskoj sredini zabavljali su ga i nagonili da svoj takozvani sotonizam uvije u što izazovniju i skandalozniju pozu. U umjetničkim krugovima Pariza, pogotovu boemskim, sklapa mnoga poznanstva, ali istodobno objavljuje i uspjele likovne recenzije, surađuje s književnim časopisima i prevodi Edgara Allana Poa, s kojim duhovno i estetski suosjeća.

Objavljivanje znamenite zbirke Cvjetovi zla godine 1857. donosi mu umjesto očekivane slave sudski proces zbog povrede javnog morala i nešto malo prolazne popularnosti izazvane tom bukom. Među malobrojnim duhovima koji su shvatili da je Baudelaireova pjesnička zbirka otvorila nove i neslućene vidike i mogućnosti razvitka poetskog izraza bio je i njegov suvremenik Viktor Hugo. Vrijeme je postupno ispravilo greške pjesnikovih suvremenika, koji su u mlađem naraštaju uvidjeli svu novinu Baudelaireova izraza, osjetili magičnu moć njegovih simbola, sugestivnost metafora što se tajanstveno poigravaju čulima i razumom.

1935. – Američki predsjednik F. D. Roosevelt potpisuje prvi Zakon o neutralnosti koji određuje da predsjednik u slučaju rata proglasi embargo na prodaju oružja svim umiješanim država.

1942. – U Bruxellesu je uhvaćena skupina komunističkih agenata koji posjeduju dokumente preko kojih je razotkrivena njemačka špijunska organizacija poznata pod nazivom Crveni orkestar (obavještajno ponajprije opskrbljuju Sovjetski Savez); U Parizu i Bruxellesu obuhvaća krug od 600 osumnjičenika, u tajnim procesima osuđene su brojne osobe na smrt, od kojih je 60 ubijeno u prosincu 1942.

1994. – Sjevernoirska organizacija Irska republikanska armija objavila neograničeno primirje ; otkazivanjem oružane bitke (od 1970.) IRA omogućuje početak političkih pregovora u autonomiji, odnosno budućnosti Ulstera (Sjeverne Irske); velike zasluge za to ima Gerry Adams, politički vođa Sinn Féina, legalnoga političkoga krila IRA-e.

(zg-magazin)