Oprez: Najavljena opasnost od umjerenog toplotnog udara

Oprez: Najavljena opasnost od umjerenog toplotnog udara

Od cjelokupnih intervencija Hitne medicinske pomoći u Zagrebu tijekom ljetnih mjeseci oko 5 % intervencija se može povezati s utjecajem vrućine na bolesnike, a to iznosi prosječno oko desetak intervencija dnevno

Gradski ured za zdravstvo sukladno Akcijskom planu za nadolazeće vrućine Ministarstva zdravlja upozorava građane Grada Zagreba kako je tijekom sutrašnjeg dana 3. kolovoza 2018. umjerena opasnost od toplinskog udara, a prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda. Stoga upozoravaju kako je potreban poseban oprez pri izlaganju građana suncu i toplini. U gradovima Kninu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci velika opasnost od toplinskog vala.

Toplinski val UMJERENE opasnosti može izazvati DEHIDRACIJU sa simptomima glavobolje, suhe kože i usana, povećane tjelesne temperature, ubrzanog rada srca i mučnine. Jedina prevencija je uzimanje većih doza tekućina, a najvažnije vode.

Toplinski val VELIKE i VRLO VELIKE opasnosti može izazvati pored dehidracije, suhe i crvene kože te ubrzanog bila i sunčanicu, pretjeranu vrućinu, mučninu i povraćanje, grčeve, prestanak reguliranja tjelesne temperature, iznenadni kolaps i pad tlaka, glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima, a u najgorim slučajevima može biti i po život opasno.

U danima opasnosti nastupa toplinskog vala važno je izbjegavati direktno izlaganje suncu između 10-17h; piti dovoljno tekućine, vodu ili nezaslađeni čaj, pića bez alkohola; nositi laganu zaštitnu odjeću i obuću, sunčane naočale, šešir; smanjiti fizički napor, držati se hlada; rashladiti se boravkom u hladnijim prostorima i tuširanjem mlakom vodom; starije i djecu (i kućne ljubimce) važno je ne ostavljati ih bez nadzora na suncu; jesti laganiju hranu bogatu vodom (svježe voće i povrće, juhe).           

PREPORUKE ZA UBLAŽIVANJE POSLJEDICA TOPLINSKOG UDARA

Od cjelokupnih intervencija Hitne medicinske pomoći u Zagrebu tijekom ljetnih mjeseci oko 5 % intervencija se može povezati s utjecajem vrućine na bolesnike, a to iznosi prosječno oko desetak intervencija dnevno.

Ranjive skupine:

  • Dojenčad i mala djeca
  • Trudnice
  • Osobe starije od 65 godina
  • Bolesnici s kroničnim bolestima (hipertenzija, srčani bolesnici, plućne kronične bolesti, dijabetes…)
  • Radnici izloženi suncu i vrućini (građevinski radnici, poljoprovrednici…)

Preporuke:

  • Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Vulnerabilne skupine – ne izlaziti na otvoren između 10 i 17 sati.
  • Prozračna lagana odjeća uz zaštitu glave (šešir, kapa).
  • Uzimati dostatnu količinu tekućine (1,5 – 2 litre dnevno).
  • Rashladiti prostor u kojem se boravi.
  •  Tuširati se u mlakoj vodi.
  • Izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Laganija hrana, manji i češći obroci.
  • Izbjegavati teža fizička opterećenja na otvorenom i neadekvatno hlađenom prostoru.
  • Ne ostavljati djecu u parkiranom vozilu.

Kada zatražiti pomoć:

  • Slabost i nemoć uz vrtoglavice, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje, visoka tjelesna temperatura.

Što učiniti:

  • Što prije otići u hladniji prostor i leći u horizontalni položaj.
  • Kod grčeva (najčešće u nogama i rukama nakon fizičkog napora) piti tekućinu koja sadrži elektrolite. Ukoliko grčevi ne prestaju nakon sat vremena – potražiti medicinsku pomoć.
  • Ako osoba ima vruću, suhu kožu ili je delirantna, nerazumno razgovara ili je nemirna s grčevima ili je bez svijesti:
    • Odmah zvati hitnu medicinsku pomoć
    • Smjestiti osobu u hladni prostor u vodoravni položaj, podignuti mu noge, odstraniti odjeću i započeti s hlađenjem.
    • Hladni oblozi (tekuća voda – ne voda iz hladnjaka) na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator
    • Hladiti osobu dok tjelesna temperatura ne padne ispod 380 C
    • NE davati lijekove za snižavanje temperature (acetilsalicilna kiselina, paracetamol)
    • Osobu bez svijesti postaviti u bočni položaj

(ZG-magazin)