Oko Sunca lete “Croatia” i “Zagreb”

Oko Sunca lete “Croatia” i “Zagreb”

Usporedba veličine: Asteroidi Vesta (lijevo), Ceres (sredina) u usporedbgi s Mjesecom (desno) / Snimka mjeseca: Gregory H. Revera / Snimka Ceresa: Justin Cowart / Slika Mjeseca: NASA/JPL-Caltech/UCAL/MPS/DLR/IDA [javna domena]


Zahvaljujući Johannu Palisi među prvih 200 otkrivenih asteroida tri nose imena vezana uz Hrvatsku, a i otkriveni su iz Hrvatske. Imena Polana i Adria predložio je car Franjo Josip I. prilikom posjete Puli u travnju 1875. godine. Planetoid 183 Istria imenovao je Palisa

Tatjana Kren

Samo nas dva stoljeća dijele od vremena kada je čovječanstvo poznavalo, uz Zemlju, još samo pet planeta u Sunčevu sustavu. Bili su to planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Nakon otkrića teleskopa početkom 17. st., u 18. st. otkriven je sedmi planet, Uran, (William Herschel, 1781.), što je dalo poticaj za daljnja proširenja spoznaja o Sunčevu sustavu i rezultiralo otkrićem Neptuna (1846.), Plutona (1930.) i asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera.

Prvi otkriven asteroid (1) Ceres

Devetnaesto stoljeće počelo je u znaku asteroida (planetoida). Na samu Novu Godinu 1801. (1.1.1801.), sicilijanski fratar Giuseppe Piazzi (1846.-1926.), opažajući s astronomskog opservatorija u Palermu, otkrio je nebesko tijelo koje se kretalo po stazi između Marsa i Jupitera. Dao mu je ime Ceres (Cerera), po svecu zaštitniku Sicilije. Njegovo službeno ime glasi: (1) Ceres. Već sljedeće godine otkriven je (2) Pallas (Olbers, 1802. Pridružili su im se (3) Juno (Harding, 1804.), i (4) Vesta (Olbers, 1807). Promjer Ceresa je oko 1050 km, pa je u početku i Piazzi vjerovao da je pronašao novi planet. No sumnju su pobudila otkrića još tri navedena asteroida.

Potom gotovo četiri desetljeća nije bilo novih otkrića asteroida. Godine 1845. otkriven je (5) Astraea, a onda su slijedili Hebe, Iris, Flora, Metis, Hygiea, Parthenope, Victoria, Egeria, Irene, Eunomia… Utvrđeno je da se asteroidi gibaju stazama između Marsa i Jupitera, u uskom asteroidnom pojasu između 2,2 do 3,2 astronomske jedinice (a.j. = srednja udaljenost Zemlje od Sunca, odnosno 149,6 milijuna kilometara).

Kategorija patuljastih planeta

Dakako, postoje i iznimke – asteroidi koji se udaljavaju i do udaljenosti od preko 4 a.j., kao i oni koji zalaze unutar Venerine pa čak i Merkurove staze. U pravilu su asteroidi većih dimenzija pravilnijeg oblika. Otad se u karte Sunčeva sustava između Marsa i Jupitera ucrtava asteroidni pojas. Otkriće brojnih asteroida zahtijevalo je i početak sistematizacije pa je svaki dobio svoj broj, prema redoslijedu otkrića, i ime, kojim ga je u pravilu imenovao njegov otkrivač, ukoliko kumstvo ne bi prepustio stvarateljima kataloga malih planeta. Znanstvenici pretpostavljaju da su asteroidi određena vrsta svemirskog otpada, koji je preostao nakon stvaranja planeta i koji, zarobljen gravitacijom, kruži oko središnje zvijezde.

Mala tijela koja lete oko Sunca

Nakon što je otkriven Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava koje slijedi nakon planeta, a proteže se od Neptunove orbite na 30 do otprilike 50 a.j., nađeni su trans-neptunski asteroidi promjerom veći od planeta Plutona koji je od samog otkrića pobuđivao dvojbe zbog svoje izuzetno male veličine naspram velikih planeta Sunčeva sustava. Nakon velikih rasprava u Međunarodnom astronomskom savezu (International Astromical Union – IAU), uvedena je 2006. nova kategorija u Sunčevu sustavu: patuljasti planeti. Pluton je prestao biti planet i postao patuljasti planet, 134340 Pluton, zajedno s nekim velikim trans-neptunskim objektima. Zbog svoje veličine kojom se ističe među asteroidima (1) Ceres više se ne ubraja među asteroide, nego je prebačen u kategoriju patuljastih planeta.

Asteroidi posvećeni kontinentima i državama

Asteroid pod brojem 52, koji je otkrio astronom Herman Goldschidt (1802.-1866.) iz Parisa 1858., dobio je ime (52) Europa, asteroid broj 67, otkriven iz Madrasa, dobio je ime (67) Asia, a asteroid 916 je postao (916) America. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća, austrijski astronom Johann Palisa (1848.-1925.) otkrio je 28 asteroida iz Carske i Kraljevske Mornaričke zvjezdarnice u Puli, kojoj je predstojnik postao 1872. godine. Istra je tada bila pod direktnom austrijskom upravom. Palisa je započeo seriju imenovanja asteroida imenima država, kada je asteroidu 136, koji je 1874. otkrio iz Pule, dao ime (136) Austria. Tri asteroida između 28 Palisinih imenovano je primjereno mjestu otkrića. Tako je asteroid 142 ponio ime (142) Polana (Puljanka), slijedio je 143 Adria (Jadran) te 183 Istria (Istra).

Austrougarski vladar Franjo Josip I.

Zahvaljujući Palisi time među prvih 200 otkrivenih asteroida tri nose imena vezana uz Hrvatsku, a i otkriveni su iz Hrvatske. Imena Polana i Adria predložio je car Franjo Josip I. prilikom posjete Puli u travnju 1875. godine. Planetoid 183 Istria (Istra) imenovao je Palisa. Palisa je 1880. pozvan u Beč na novu bečku zvjezdarnicu. Tamo je godinama uspješno djelovao i otkrio još 94 asteroida. Drži se da je Palisa sve asteroide otkrio vizualnim putem, promatrajući golim okom kroz teleskop. Umro je u Beču 1925. godine. Godine 1906. jedan krater na Mjesecu nazvan je po Palisi, a 1919. je Max Wolf, u počast Palise, otkriveni asteroid nazvao (914) Palisana. Danas i jedna ulica u Puli čuva sjećanje na čuvenog astronoma koji je proslavio Pulu i pulsku zvjezdarnicu.

Kako se razvijala tehnika i metode opažanja tako je rastao i broj otkrivenih malih tijela pa je početkom 20. stoljeća bilo otkriveno svega petstotinjak asteroida, polovinom 20. stoljeća bilo je već poznato nekoliko tisuća, da bi krajem stoljeća broj ubrzano rastao i do 2005. godine otkriveno je već preko 120.000 asteroida, a potraga za novim asteroidima ne jenjava.

Asteroid 589 Croatia

Fotografskom metodom koju je 1891. uveo njemački astronom Max Wolf (1863.-1932.), s heidelberške zvjezdarnice, čiji je bio ravnatelj, otkriven je asteroid koji je za Hrvate od posebnog značenja. U rujnu 1906. prisustvovao je Oton Kučera (1857.-1931.) astronomskom kongresu u Jeni, gdje je primljen za člana astronomskog društva u Heidelbergu. Na kongresu je imao izlaganje o Zvjezdarnici Hrvatskog prirodoslovnog društva (HPD) na Popovu tornju, osnovanoj 5. prosinca 1903. godine. Kongres je održan u Jeni, ondašnjem središtu znanstvene optičke industrije u Njemačkoj, a sudjelovalo je osamdesetak svjetskih astronoma. Tom je prilikom uspio potaknuti Maxa Wolfa da asteroidu, otkrivenom pod rednim brojem 589, koji je 3. ožujka 1906. s te zvjezdarnice otkrio njemački astronom August Kopff (1882.-1960.), tada 24-godišnji Wolfov asistent, uz suglasnost otkrivača, bude dan naziv Croatia, u počast osnivanja Zvjezdarnice HPD-a na Popovu tornju u Zagrebu. Asteroid je prije 110 godina, 1909., službeno dobio ime Croatia. U ondašnjem glavnom astronomskom časopisu Astronomische Nachrichten u broju 4078 nalazimo prvi puta asteroid 1906 TM.

Pod rednim brojem 589, asteroid je naveden u broju 4128 časopisa iz 1906., a 1909. je nazvan (589) Croatia. Kad je otkriven držalo se da je promjera oko 30 km. Međutim današnje spoznaje govore da je promjer asteroida oko 90 km pa bi u usporedbi s veličinom Republike Hrvatske, asteroid zauzeo prostor otprilike od Zagreba do Varaždina.

Hrvatska je bila osma zemlja po redu, među prvih deset, koja je dobila svoj asteroid. Nakon (136) Austria, (Palisa, Pula, 1874.), slijedili su: (232) Russia, (Palisa, Beč 1883.), (241) Germania (Luther, Düseldorf 1884.), (301) Bavaria (Palisa, Beč 1890.), (416) Vaticana (Charlois, 1896.), (434) Hungaria (Wolf, Heidelberg 1898.), (477) Italia (Carnera, Heidelberg 1901.), (589) Croatia (Kopff, Heidelberg 1906.), (780) Armenia (Palisa, Beč 1914.) i (804) Hispania (Comes Sola,1915.). Hrvatska spada među prvih 600 otkrivenih asteroida. U našem susjedstvu, među drugih tisuću asteroida upisale su se (1564) Srbija (Protić, 1936.) i (1554) Yugoslavia (Protić, 1940.), a u prvih 10.000 ušla je (9674) Slovenija (Črni Vrh, 1998.) Razvojem informatičke ere i novim metodama, broj otkrivenih asteroida počeo je velikom brzinom rasti. To je dobro vidljivo i na primjeru asteroida Zagreb, koji je otkriven 2008., a nosi broj 187700.

Asteroid (187700) Zagreb

Ne samo Hrvatska, nego i glavni grad Zagreb ima svoj asteroid. Otkrili su ga 2. ožujka 2008., sa zvjezdarnice La Sagra u Andaluziji u južnoj Španjolskoj i posvetili Zagrebu, Stefan (1988.) i Aleksandar Cikota (1988.), tada studenti fizike u Zurichu. Zvjezdarnica La Sagra ima projekt otkrivanja asteroida, a surađuje sa Zvjezdarnicom Višnjan. Do 2017. braća Cikota su otkrili 3300 asteroida, tri kometa i niz zanimljivih svemirskih objekata. Zainteresirani za astronomiju dolazili su na Zvjezdarnicu na Popovu tornju, a već s 12 godina sudjelovali na Višnjanskoj školi astronomije, gdje su počeli ulaziti u svijet znanosti te su zahvaljujući Koradu Korleviću (1958.), ravnatelju Zvjezdarnice Višnjan, odabrali astrofiziku kao životni poziv. U Zagrebu su proveli osam godina života, a Zagreb je bio jedan od rijetkih glavnih gradova koji nije imao svoj asteroid. Stoga su mu ga oni poklonili.

Stefan Cikota

Zanimljivo je da je asteroid (589) Croatia otkriven 3.ožujka 1906., a asteroid (187700) Zagreb, također u mjesecu ožujku, 2. ožujka 2008. godine.

Asteroid (21276) Feller

Vilim Feller

Uz Zagreb je vezan i asteroid (21276) Feller. William (Vilim) Feller (1906.- 1970.), istaknuti je hrvatski i američki matematičar, rođen u Zagrebu kao sin poznatog farmaceuta Eugena Fellera (1871.-1936.), poznatog po čudotvornom eliksiru Elsa Fluid. Prve dvije godine studija matematike Vilim je završio na Sveučilištu u Zagrebu, studij nastavio u Göttingenu i 1926. doktorirao. Bio je profesor u  Kielu, Copenhagenu, Stockholmu i Lundu, a od 1939. živio je u SAD-u.  Predavao je na sveučilištima Brown, Cornell i Princeton. Jedan je od osnivača teorije vjerojatnosti kao znanstvene discipline.

An Introduction to Probability Theory and Its Applications (Uvod u teoriju vjerojatnosti i njene primjene) smatra se jednim od najboljih matematičkih udžbenika 20. st., a mnogi matematički pojmovi nose njegovo ime. Bio je član nekoliko nacionalnih akademija te dobitnik Nacionalne medalje za znanost SAD-a. Jedan je od inicijatora osnivanja časopisa Mathematical Review i urednik 1944.-1945. Umro je u New Yorku 1970. godine.

Asteroid je otkrio P.G. Comba, 8. listopada 1996. iz opservatorija Prescott, Arizona.

Tri višnjanska asteroida vezana uz Zagreb i Zvjezdarnicu na Popovu tornju

Korado Korlević (Foto: Rino Gropuzzo)

Nakon osamostaljenja Zvjezdarnice osnovano je 1971. Astronomsko-astronautičko društvo SR Hrvatske (AAD SRH), kao sljednik Astronomske sekcije HPD-a, s namjerom okupljanja svih hrvatskih astronoma-amatera u organizirani oblik djelovanja, svojevrsno rasadište, iz kojeg će niknuti nova društva diljem Hrvatske. U istarskom mjestu Višnjan, nastavnik u Osnovnoj školi Višnjan, Petar Radovan, utemeljio je 1975. Astronomsku sekciju, a već sljedeće godine započelo je radom Astronomsko društvo Višnjan. U početku skromno astronomsko društvo, velikim zalaganjem članova, ubrzo je osnovalo svoju Zvjezdarnicu Višnjan.

Upravitelj zvjezdarnice je K. Korlević, rođen u Poreču 1958. godine. Osnovnu je školu zavrsio u Visnjanu, gimnaziju u Puli, a zatim Pedagoški fakultet u Rijeci. Utemeljitelj je i ravnatelj Zvjezdarnice Višnjan te nove Zvjezdarnice Tićan. Zvjezdarnica Višnjan postala je svjetski poznata po velikom broju otkrivenih asteroida. U Višnjanu danas veoma uspješno djeluje i Znanstveno edukacijski centar, pod vodstvom K. Korlevića. (Sl. 6 Korado Korlević) Tri asteroida koja je otkrio posvetio je dvojici astronoma i popularizatora znanosti, ravnateljima Zvjezdarnice na Popovu tornju te prijatelju i suradniku, fizičaru prof.dr.sc. Željku Andreiću.

Asteroid (7364) OtonKucera

Dr. Oton Kučera (1857.-1931.), rođen je 1. siječnja 1857. u Petrinji. U Beču je završio studij fizike, matematike i astronomije. Doktorirao je 1899. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od suosnivača HPD-a 1885. godine. Utemeljitelj je, u okviru HPD-a, Zvjezdarnice HPD-a na Popovu tornju u Zagrebu, 5. prosinca 1903. i prvi upravitelj (predstojnik), najveći popularizator tehnike i prirodoslovlja u Hrvatskoj, znanstvenik, predavač, pisac udžbenika i knjiga, od kojih je najveću popularnost imala astronomska knjiga „Naše nebo“. (Sl. 7 Oton Kučera) Bio je predsjednik Matice hrvatske, suosnivač i prvi predstojnik Geodetskog tečaja, prethodnice Geodetskog fakulteta, tajnik Hrvatskoga planirarskog društva, predsjednik Radio-kluba Zagreb i drugo. Umro je u Zagrebu 29. prosinca 1931. godine.

Asteroid je iz Višnjana otkrio Korado Korlević 1996. godine.

Asteroid (9813) Rozgaj

Slavko Rozgaj

Astronom dr. Slavko Rozgaj (1895.-1978.), rođen je 20. travnja 1895. u Karlovcu, gdje je završio gimnaziju. Studirao je prvo na zagrebačkom, a potom na praškom sveučilištu i 1919. obranio disertaciju iz astronomije. (Sl. 8 Slavko Rozgaj) Niz godina službovao je kao profesor astronomije, fizike i matematike, većinom na gimnazijama, u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu. Kao stručnjak, predavač i popularizator astronomije dao je značajan doprinos hrvatskoj astronomiji, a na literarnom planu svojim znanstveno-popularnim djelima iz astronomije, od kojih su najpoznatije „Astrognozija“ i „Knjiga o zvijezdama“. U razdoblju od 1949. do 1953. bio je ravnatelj Zvjezdarnice HPD-a na Popovom tornju u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1978. godine

Asteroid je iz Višnjana otkrio Korado Korlević 1998. godine.

Asteroid (12584) Zeljkoandreic

Željko Andreić rođen je 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a 1975. upisao studij Fizike na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je 1980., magistrirao 1984. te 1991. dobio stipendiju Ministarstva Znanosti RH koju je proveo na Ruhr-Universität u Bochumu, Njemačka, gdje je izradio doktorsku disertaciju koju je obranio 1993. na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1996. je dobio uglednu stipendiju Alexander von Humboldt zaklade te je znanstvena istraživanja nastavio u Bochumu. Predmet njegova istraživanja je fizika plazme. Od mladosti se bavi astronomijom te je još od gimnazijskih dana suradnik Zvjezdarnice na Popovu tornju, a zatim i Zvjezdarnice Višnjan. Aktivno radi na popularizaciji astronomske znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je tri znanstveno-popularne knjige iz područja astronomije i objavio više od 100 znanstveno-popularnih članaka. Sveučilišni je profesor fizike na RGN-u u Zagrebu. Asteroid (12584) Zeljkoandreic otkrio je 12. rujna 1999. iz Višnjana Korado Korlević.