Odvojeno prikupljanje otpada značajno povećava emisiju štetnih plinova

Odvojeno prikupljanje otpada značajno povećava emisiju štetnih plinova

Cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2050. godine na manje od 5 000 kt, kako je to planirano u “Prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja” je neizvediv. Naime, za popunu jednog kamiona u kojem je 50 % mješovitog otpada potrebno je sakupiti otpad od dvostruko više stanovnika, što zahtjeva i dvostruko više vremena nego kada se prikuplja iz jedne posude. Uz veliko pojednostavljenje, to bi značilo i dvostruku potrošnju goriva…

dr. sc. Viktor Simončič

Pametan čovjek napravi grešku, nauči nešto iz nje i nikada više ne ponovi istu grešku. Mudar čovjek nađe pametnog čovjeka i nauči od njega kako da izbjegne činjenje te greške u osnovi. (Roy Williams)

Viktor Simončič

Paradigma održivog razvoja potječe iz šumarstva. Ako se želi imati šuma, drvo se ne smije sjeći brže od prirasta. Mi, nažalost Zemljine resurse – kapacitete trošimo brže nego li se obnavljaju. Ove smo godine ono što nam Zemlja daje za godinu dana na raspolaganje potrošili u prvih 7 mjeseci, do 31. 7. Prije 30 godina to smo potrošili do 15.10., prije 20 godina do 30. 9., prije 10 godina do 15. 8., lani do 3. 8. Više na: https://www.footprintnetwork.org

Otprilike tri četvrtine država troši više okoliša od onoga što im stoji na raspolaganju, a dobra četvrtina manje. Singapur svoje blagostanje temelji na 9890 % većoj potrošnji okoliša nego mu stoji na raspolaganju. Luxemburg je na 793 %, Nizozemska 585 %, Njemačka 182 %, … Hrvatska svoj dio godišnje raspoloživog okoliša potroši negdje u lipnju. U odnosu na susjede mi trošimo samo 21 % više okoliša nego nam stoji godišnje na raspolaganju. Prednjači Slovenija sa 106 %, slijedi Bosna i Hercegovina s 104 %, pa Makedonija s 90 %, Srbija sa 75 % i Crna Gora s 13 %. Poveselio sam se da smo mi relativno dobri, dok me nije otrijeznila moja supruga rekavši »pa to je normalno, jer mi gotovo da više nemamo industrije, kao ni Crna Gora«.

Među tim država koje troše manje okoliša nisu samo siromašnije, već i neke razvijene. Među europskim državama Švedska troši dobru polovicu manje, Latvija i Estonija oko 40 %, Norveška i Rusija troše dobru četvrtinu manje, Bugarska 5 % i Rumunjska s 3 % manje nego što im stoji na raspolaganju.

Finci troše manje nego što bi mogli

Posebno me iznenadio podatak za Finsku. Oni troše 111 % manje okoliša nego što bi mogli! Normalno da Finci kao jedna od najobrazovanijih nacija znaju odgovorno postupati s okolišem i živjeti održivi razvoj. Znanje nacije počiva na ljudima prilagođenom obrazovnom sistemu, najboljem u EU-, a vjerojatno i na svijetu. Zašto, uvjerite se sami.

U Finskoj se na nastavnike gleda kao na jednake s ostalim zanimanjima, poput odvjetnika i liječnika. Magistarska diploma temeljena na istraživanju (u potpunosti je plaća država) je pretpostavka za položaj nastavnika, a konkurencija za primanje u vrhunske nastavničke programe zna biti oštra. Mislim da naš odnosa prema nastavnicima najbolje pokazuje da su oni najmanje plaćeni u javnom sektoru. Što se tiče kvalitete školovanja najbolje pak govori stjecanje doktorata, onako kako ga samo kao najistaknutiji primjer, radi naša Predsjednica. Mislim da to niti u Finskoj, ali niti nigdje drugdje u starim demokracijama nije moguće čak niti na filmu.

Finska daje brojne potpore obiteljima, počevši s besplatnim »beba paketom« koji sadrži odjeću, knjige i druge potrepštine za bebe u prvih godinu dana. Naša vlada tek planira smanjiti porez na pelene, a i to vjerojatno ne radi zbog natalitetne politike, već zbog osobnih interesa. Među onima gore ima sve više peleno potrebitih. Finci su i skromni. Njihov predsjednik se sa nedavne službene posjete Hrvatskoj vozio kući redovnom linijom, u drugom razredu, s presjedanjem.

I onda nije čudo da obrazovana i skromna Finska, ne reciklira više od 35 % komunalnog otpada. http://zg-magazin.com.hr/prazna-naklapanja-ne-gase-pozare-ona-ih-jos-samo-rasplamsavaju/ Zato što ne recikliraju ono što se ne isplati time troše i manje okoliša.

Mi s lakoćom kažemo da ćemo reciklirati više od 50 %. Od 1. veljače na snagu je stupila Uredba o gospodarenju otpadom. Glavni naglasak je na odvojenom prikupljanju na izvoru. Koliko to ima smisla? Je li takav način prihvatljiv? Je li zakonodavac sagledao sve posljedice? Mislim da nije sagledao baš puno. Eto za primjer kako odvojeno prikupljanje na izvoru utječe na emisije stakleničkih plinova i time na potrošnju okoliša. U ukupnim emisijama stakleničkih plinova, prema Prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu doprinos gospodarenja otpadom emisijama je oko 9 % – 1 486 kt CO2 eq (tisuće tona emisija preračunati na ekvivalentne količine CO2).

Kako izgleda potrošnja goriva iz jedne posude i u slučaju odvojenog sakupljanja tri frakcije: biološki dio, korisni dio (plastika, papir, staklo) i ostatak? Kako je zakonodavac propisao da se mora reciklirati 50 %, pretpostavimo da bi ta raspodjela izgledala približno ovako: 50 % mješoviti otpad, 25 % biološka frakcija i 25 % korisni dio otpada.

Za popunu jednog kamiona u kojem je 50 % mješovitog otpada potrebno je sakupiti otpad od dvostruko više stanovnika, što zahtjeva i dvostruko više vremena nego kada se prikuplja iz jedne posude. Uz veliko pojednostavljenje, to bi značilo i dvostruku potrošnju goriva. Naravno, broj odvoza mješovitog otpada bi se s jednotjednog mogao smanjiti na dvotjedno prikupljanje. Vjerojatno bi se to moglo provesti u nekim sredinama, ali vjerojatno ne i u turističkim središtima i velikim gradovima. U njima je čak jednotjedni odvoz vrlo upitan.

Za popunu kamiona s biološkim otpadom, 25 % od ukupnih količina otpada, bilo bi potrebno obuhvatiti četiri puta više stanovnika, a time i četiri puta više vremena. Naravno da se biološki otpad ne bi prikupljao u vozilima kapaciteta 20 m3. Uz manja vozila bila bi i manja potrošnja, ali bi se istovremeno produžavao put, jer bi se za manje količine prikupljeni otpad odvozio do mjesta zbrinjavanja. Uz veliko pojednostavljenje može se pretpostaviti da bi za odvojeno prikupljanje biološkog otpada trebalo četiri puta više goriva u odnosu na njegovo prikupljanje u sklopu mješovitog otpada samo iz jedne posude.

Negativna strana odvojenog prikupljanja otpada

Kod prikupljanja korisnog dijela otpada, za razliku od mješovitog i dijelom biološkog otpada, radi se o bitno manjoj nasipnoj gustoći, koja teško da prelazi 100 kg/m3 , pa bi vozilo zapremine 20 m3 moglo voziti i do pet puta manje količine. Pri tome treba voditi računa da se ambalažni otpad ne smije u kamionu »prešati« niti usitnjavati kao se to radi u kamionima s rotacionom pločom, jer se kasnije vrlo teško materijalno iskoristi. Uz to što bi za prikupljanje trebalo obuhvatiti četiri puta više stanovnika, trebalo bi se povećati i broj odvoza, zbog smanjene mase prikupljenog otpada u vozilu. U ekstremnim slučajevima potrošnja goriva za na izvoru izdvojenih 25 % korisnog otpada bi mogla biti i za faktor 5 pa i 10 veća u odnosu na prikupljanje tog otpada u sklopu mješovitog otpada iz jedne posude.

Potrošnja goriva, a time i potrošnja okoliša u slučaju odvojenog prikupljanja u tri posude, u odnosu na jednu, je za više od 10, a najvjerojatnije i 15 pa i više puta veća.

Cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2050. godine na manje od 5 000 kt, (u odnosu na referentnu 1990. g. kada su ukupne emisije bile 25 000 kt), kako je to planirano u Prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja je neizvediv već s osnova ovakve strategije postupanja s otpadom. Ako nisam previše u krivu, samo emisije iz gospodarenja otpadom bi se zbog inzistiranja na odvojenom prikupljanju na izvoru do 2050. godine mogle najmanje učetverostručiti i time bitno same premašiti zacrtani cilj od 5 000 kt.

Zaboravio sam spomenuti da prikupljanje otpada iz jedne posude ima smisla kada je na raspolaganju odgovarajuća tehnologija. Bezbroj puta sam na to ukazivao. Na to stalno ukazuje i vlasnik Tehnixa gospodin Đuro Horvat, idejni tvorac tehnologije koja omogućuje da se iz jedne posude izdvoji sve što se može materijalno iskoristiti, a da se iz ostatka pripremi visoko kvalitetno zamjensko gorivo. Uvjeren sam, da su Finci kod planiranja gospodarenja komunalnim otpadom imali na raspolaganju Tehnixovu MBO-T tehnologiju i oni bi mogli reciklirati više od 35 % komunalnog otpada. Jedino ako zbog svoje obrazovanosti ne bi procijenili da u duhu okolišne EU politike ima smisla materijalno koristiti samo ono za što postoje prerađivački kapaciteti. Mislim da oni ne bi inzistirali na odvojenom prikupljanju plastike, pa da onda to voze i još plaćaju zbrinjavanje u Kini, kako rade neke naše sredine. Ne bi kao mi, ali i naši susjedi Slovenci, proizvodili zamjensko gorivo, a da nemaju postrojenja za njegovo energijsko iskorištavanje, pa da plaćaju da ga netko preuzme. Za to razumjeti ne treba preveliko školovanje, samo malo, kako se kod nas kaže »zdravoseljačke pameti«. A te je očigledno sve manje. Sela i seoska gazdinska propadaju i polako će biti samo još na razini etno sela.

Finska ima prema istraživanjima, uz najobrazovanije i najsretnije stanovnike EU-a. Mi spadamo u (naj)manje obrazovane i sretne. I kako smo bitno manje obrazovani od Finaca, nije čudo da u zadnje vrijeme naše komunalne tvrtke kupuju kamione za odvoz otpada u Finskoj. Valjda da se direktori malo sretno osjećaju među najsretnijim EU stanovnicima. A kamioni, čak bolji, prilagođeniji našim uvjetima i naravno jeftiniji, se proizvode kod nas. E da je »seljačke pameti«…

 

Ostavi komentar

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.