Odlazak “Mister Morgena”, predstavljena prva Barbie lutka

Odlazak “Mister Morgena”, predstavljena prva Barbie lutka

Robić je dugi niz godina bio najuspješniji hrvatski interpret zabavne glazbe u zemlji i inozemstvu. U osnovi njegova uspjeha ugodan je i kultiviran baritonski glas, uzorna dikcija te smiren i ozbiljan pristup interpretaciji

Dogodilo se na današnji dan, 9. ožujka:

1712. – Hrvatski sabor je 1712. godine donio zaključak nazvan Hrvatska pragmatička sankcija, odnosno zaključak kojim je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja. Ugarsko-hrvatski kralj Karlo III. nije imao sina pa je nastojao osigurati prijestolje i ženskoj loži svoje kuće. Tako je zaključkom efektivno osigurano prijestolje ženskoj lozi Habsburgovaca, ako ne bi bilo muškog nasljednika krune. Hrvatsko-slavonski staleži, tražeći potporu Bečkog dvora protiv ugarskih presizanja, prvi su Karlu izašli ususret. Karlo tu sankciju nikada nije službeno potvrdio iz obzira prema ugarskom plemstvu, ali je godinu dana kasnije, potaknut Hrvatskom pragmatičkom sankcijom, donio Pragmatičku sankciju za sve zemlje Habsburške Monarhije.

Ferdo Šišić

1869. – Hrvatski povjesničar, političar i, kako ga mnogi nazivaju, nestor hrvatske historiografije 20. stoljeća Ferdo Šišić (Ferdinand Maksimilijan pl. Šišić) rođen je u Vinkovcaima 9. ožujka 1869., a umro u Zagrebu 1940. godine. Nakon habilitacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je imenovan privatnim docentom za hrvatsku povijest srednjega vijeka, a 1909.–39. bio je redoviti profesor na tom fakultetu. Od 1910. redoviti član JAZU. Bio je aktivan u političkom životu Hrvatske, a 1908. bio je izabran na listi Hrvatsko-srpske koalicije za zastupnika kotara Vinkovci u Hrvatskom saboru. Pristao je potom uz bana N. Tomašića i njegovu Stranku narodnoga napretka, kojoj je 1911. bio tajnik. Povjesničari njegovu političku karijeru često označavaju kao oportunizam i karijerizam bez snažnijeg značaja te se svakako slažu da se Šišić kao političar ne može mjeriti sa Šišićem kao povjesničrom.

Bio je sljedbenik genetičkoga smjera u historiografiji te je svojim djelima znatno utjecao na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Za života je skupio pravu knjižnicu s više od 20 000 naslova knjiga, novinskih članaka i historiografskih zbirki , koja je posije njegove smrti postala najvrednijim dijelom zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. Bio je usredotočen na hrvatsku povijest ranoga i razvijenoga srednjega vijeka. Najveći doprinos dao je hrvatskoj medijevistici, posebice razdoblju do 12. st. Niz rasprava i studija rezultirao je sintezom Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), a popularnije mu je djelo Pregled povijesti hrvatskoga naroda, koje je desetljećima u širokoj upotrebi. Šišić se bavio i izdavanjem izvorne građe koja se odnosi na ostatak srednjeg vijeka te početak 20. st. Uživao je velik ugled na fakultetu pa je na prijedlog samih studenata izabran za prorektora Kluba studenata povijesti.

Vladimir Filakovac: “Lav” (Izvor: www.ns-dubrava.hr)

1892. – Hrvatski slikar Vladimir Filakovac rođen je na današnji dan u Slavonskom Brodu (Slavonski Brod, 9. 3. 1892 – Zagreb, 22. 11. 1972). Studirao na Akademiji u Budimpešti; od 1948. profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U početku nastavlja tradiciju münchenskoga kruga hrvatskih slikara; suzdržanim i tamnim bojama slika portrete, mrtve prirode i krajolike. Poslije se paleta rasvjetljava; nastaje niz djela postimpresionističkih obilježja s kojima postaje izraziti kolorist (Mrtva priroda, Interieur).

Osobito mjesto u njegovu opusu zauzimaju studije životinja, po kojima ide u red najistaknutijih hrvatskih animalista (Tigar; Bikovi na livadi). Osim što je bio slikar, pokazao se i kao vrstan karikaturist, pa je radio ilustracije i opremao knjige.

2000. – U Rijeci umro Ivo Robić, hrvatski pjevač i skladatelj zabavne glazbe, jugoslavenska i hrvatska glazbena legenda (Garešnica, 29. 1. 1923 – Rijeka, 9. 3. 2000). »Hrvatski Sinatra« glazbu je učio u Zagrebu, skladati je počeo 1946., snimati ploče 1949., a od 1954. nastupao je koncertno i na festivalima zabavne glazbe. Robić je dugi niz godina bio najuspješniji hrvatski interpret zabavne glazbe u zemlji i inozemstvu. U osnovi njegova uspjeha ugodan je i kultiviran baritonski glas, uzorna dikcija te smiren i ozbiljan pristup interpretaciji. Svjetski uspjeh je postigao 1960. izvedbom pjesme Sutra (Morgen) – po kojoj dobiva i nadimak Mister Morgen, za kojom je slijedila slična uspješnica Sedamnaestogodišnjoj. Na temelju tih uspjeha gostovao je u prestižnom američkom televizijskom programu Perry Como Show i u mnogobrojnim drugim spektaklima u Europi. Snimio je velik broj ploča za tvrtke Jugoton, Supraphon, Polydor, Laurie i dr. U skladbama je njegovao pretežito mediteranski ugođaj, a najupješnije su među njima Ta tvoja ruka mala, Samo jednom se ljubi, Srce, laku noć, Moje plavo more i dr. U posljednjim godinama života bio je počasni predsjednik Hrvatske glazbene unije.

1452. – U Rimu je posljednji put okrunjen jedan njemački car: kralj Fridrik III. posteje rimsko-njemačkim carem; od tada je papi uskrašeno pravo da postavlja ili potvrđuje careve.

1796. – Napoléon Bonaparte 1796. godine oženio je svoju prvu suprugu Joséphine de Beauharnais koja je, postavši francuska carica, bila baka Napoleona III., prabaka švedskih i danskih kraljeva i kraljica, a današnje kraljevske loze Belgije, Norveške i Luksemburga vuku svoje podrijetlo od nje.

1842. – Treća opera Giuseppea Verdija, Nabucco premijerno je 1842. godine prikazana u Milanu te je postigla velik uspjeh što je Verdija svrstalo među najuspješnije talijanske operne autore.

1851. – U Kopenhagenu umro danski fizičar i kemičar Hans Christian Ørsted (rođ. 14. 8. 1777.), utemeljitelj znanosti o elektromagnetizmu (1819.). Doktorirao je na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je od 1806. bio profesor. Godine 1820. primijetio je da se magnetna igla zakreće okomito na smjer žice kojom teče istosmjerna struja i tako otkrio magnetski učinak električne struje. Iste godine izdvojio je spoj piperin iz papra, a 1825. prvi je dobio aluminij iz oksida. Osnovao je društvo za popularizaciju znanosti, koje od 1908. danskim fizičarima dodjeljuje Ørstedovu medalju za značajna postignuća, a 1829. utemeljio je Kraljevski politehnički Institut u kojem je bio prvi ravnatelj. Po njem je 1932. bila nazvana jedinica za jakost magnetskoga polja, ersted, u danas napuštenome CGSm-sustavu. Član Kraljevske švedske akademije znanosti od 1822.

1902. – U Milanu je osnovan nogometni klub Internazionale Milano, poznat kao Inter. ‘Crno-plavi’ sa San Sirea jedini su talijanski klub koji je od svog osnutka svo vrijeme proveo u Serie A.

1934. – Sovjetski vojni pilot i kozmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je otputovao u svemir, rođen je pokraj Gžatska 1934. godine.

1938. – Austrijski kancelar Kurt Schuschnigg za 13. 3. najavio referendum o priključenju Austrije nacističkoj Njemačkoj iako je Adolf Hitler zahtjevao njegovu trenutačnu ostavku, koja je stupila na snagu 11. 3., a vladu su sastavili austrijski nacisti.

Barbie – san svake djevojčice

1959. – Na međunarodnom sajmu igračaka koji se 1959. godine održao u New Yorku premijerno je predstavljena Barbie, jedna od najpoznatijih svjetskih igračaka. Lutku koju je proizveo Mattel, Inc. zamislila je poslovnjakinja Ruth Handler koja je ideju za Barbie dobila od njemačke lukte Bild Lilli koja se proizvodila od 1955. do 1964. godine.

(zg-magazin)