Odlazak košarkaškog Mozarta, papa priznao kneza Branimira

Odlazak košarkaškog Mozarta, papa priznao kneza Branimira

Svoj prerano završen život Dražen Petrović počeo je u Šibeniku 22. listopada 1964. Još kao dječak zavolio je košarku. Sa 16 godina postao je igrač Šibenke, s nepunih 18 nastupa za reprezentaciju tadašnje Jugoslavije. Godine 1984. prvi put sudjeluje na Olimpijskim igrama, gdje se okitio prvom od tri olimpijske medalje…

Dogodilo se na današnji dan, 7. lipnja:

Kip kneza Branimira u Ninu (Izvor: Wikipedija)

879. – Papa Ivan VII. priznao kneza Branimira. Premda nije točno poznato Branimirovo podrijetlo, prema natpisima i darovnicama, kao i po obliku imena, zaključuje se da je bio iz Ravnih korara ili iz unutrašnjosti. Postoje mišljenja da je Branimir mogao biti jedan od Domagojevih sinova, no to nije dokazano. U prvoj polovici 19. stoljeća dalmatinska Hrvatska postupno je postajala središte hrvatske srednjovjekovne države, a nakon smrti kneza Trpimira, Hrvatska se oslobodila tuđinske vlasti i postala nezavisna kneževina. Prvi nezavisni knez bio je Branimir, a rimski ga je papa 7. lipnja blagoslovio kao hrvatskoga kneza i priznao mu »zemaljsku vlast u cijeloj Hrvatskoj«, što je bio izrazito politički čin. Papa je bio zadovoljan zbog povratka kneza i naroda pod okriljem rimske stolice, prijeteći ujedno izopćenjem biskupima koji bi odbili primiti njegov blagoslov.

1933. – U Zagrebu u 58. godini života umro hrvatski kajkavski pjesnik Dragutin Domjanić. Bio je pisac za kojeg su kritičari govorili da je prvi u hrvatskoj književnosti koji je cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, o kavalirima minulih dana te je bio nepovjerljiv prema novim idejama i žalio za svijetom koji odumire i koji preuzima grubost tadašnjeg vremena. Sve svoje pjesme spjevao je na kajkavskom narječju, a najpoznatija su mu djela zbirke Kipci i popevke, V suncu i senci, Po dragomu kraju. Pjesme Fala i Popevke sem slagal uglazbio je Vlaho Paljetak. Napisao je i veći broj književnih prikaza te nekoliko proznih crtica, a autor je i malo znane marionetne igre Petrica Kerempuh. Uz književno stvaralaštvo, u Zagrebu je bio sudac i vijećnik Banskoga stola te član JAZU i predsjednik Matice hrvatske.

1945. – Hrvatski političar, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist Mile Budak od 1920. zapošljava se kao odvjetnički pripravnik kod Ante Pavelića, a ubrzo nakon toga počinje i politički djelovati u HSP-u. Bio je član gradskog zastupstva u Zagrebu te je uređivao pravaški orijentirana glasila Hrvatska misao i Hrvatsko pravo. Godine 1932. na njega je pokušan atentat, nakon čega je emigrirao u Italiju, ali se nakon šest godina vraća u Zagreb i pokreće tjednik Hrvatski narod. U vladi NDH bio je ministar bogoštovlja i nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u Berlinu. Nakon rata, partizanski komunistički vojni sud osudio ga je na smrt te je 7. lipnja ubijen u zagrebačkom Maksimiru.

1993. – Hrvatski košarkaški reprezentativac, jedan od najboljih svjetskih košarkaša, »košarkaški Mozart«, Dražen Petrović poginuo je u 29-oj godini 7. lipnja 1993. u teškoj prometnoj nesreći u blizini njemačkog grada Ingolstadta. Automobil, kojim je upravljala Draženova djevojka, manekenka Klara Szalatzy, zabio se u kamion-tegljač koji je probio zaštitnu ogradu na sredini autoceste i prepriječio se preko sva tri traka suprotnog smjera. S Draženom i Klarom u automobilu je bila i turska košarkašica Hilal Edebal. Dražen Petrović preminuo je na mjestu nesreće, dok su Klara i Hilal teško ozlijeđene. Dan ranije Dražen je u Poljskoj, na kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, za hrvatsku reprezentaciju postigao 30 koševa.

Svoj prerano završen život Dražen Petrović počeo je u Šibeniku 22. listopada 1964. Još kao dječak zavolio je košarku. Sa šesnaest godina postao je igrač Šibenke, s nepunih osamnaest nastupa za reprezentaciju tadašnje Jugoslavije. Godine 1984. prvi put sudjeluje na Olimpijskim igrama, gdje se okitio prvom od tri olimpijske medalje. U dresu Cibone, zajedno s bratom Aleksandrom, osvaja sve kupove i prvenstva. Madridski Real doveo ga je u svoje redove, zatim je kao jedao od prvih europskih profesionalaca u NBA ligi. Nakon četiri NBA sezone spremao se vratiti. U srcu su mu bili Šibenik, Zagreb, Hrvatska. Njegovo je posljednje počivalište u tišini Mirogoja, a osim što muzej, memorijalni centar, trg i sportska dvorana Dražena Petrovića zauvijek podsjećaju na tog košarkaškog genija, Dražen i dalje živi u srcima mnogih građana Hrvatske.

1942. – Zračno-pomorske snage SAD-a pobijedile su u bitki kod otočja Midwaya; Japanci su izgubili četiri, a Amerikanci jedan nosač zrakoplova. Bitka, koja započinje 3. 6., i u kojoj isprva sve najavljuje japansku pobjedu, označava preokret na pacifičkom bojištu i postupan početak kraja japanske prevlasti.

1948. – Britanski književnik George Orwell napisao je roman 1984, u kojem ironično prikazuje tadašnje odnose, pogoršane do teških krajnosti koje simbolizira Veliki Brat; roman je objavljen 1949. godine.

1972. – U Zapadnoj Njemačkoj uhićeni istanuti članovi terorističke organizacije Frakcija Crvene armije (RAF), poznati i kao skupina Baader-Meinhof s Andreasom Baaderom na čelu; 15. 6. uhićena je i Urlike Meinhof.

Pripremili: M. Funda / B. Jagačić