Odlazak genijalca: Svijet napustio fizičar Stephen Hawking

Odlazak genijalca: Svijet napustio fizičar Stephen Hawking

Britanski teoretski fizičar Stephen William Hawking preminuo je na današnji dan, 14. ožujka u 76. godini života. Do svoje smrti predavao je kao profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu.

Hawking je djelovao u području opće teorije relativnosti i kvantne fizike te nastavio pokušaje stvaranja jedinstvene teorije svemira, tzv. »teorije svega«.

Također, ostaje u znanstvenoj zajednici upisan po radovima u kojima obrađuje građu prostor–vremena u velikim razmjerima. Upravo je on ustvrdio kako crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu zračiti. Ipak, veću javnu pozornost privuklo je njegovo popularno djelo Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988). U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Unatoč tome bio je vrlo aktivan u znanstvenoj zajednici, a sudjelovao je čak i u poznatoj humorističnoj seriji Teorija velikog praska.

Njegova najpoznatija djela su Superprostor i supergravitacija, Jako rani Svemir i 300 godina gravitacije. Dobitnik je mnogih nagrada i odlikovanja.

“Znanstvenik poznat po mnogim citatima”

Predstojnik Opservatorija Hvar, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Roman Brajša kao zanimljivost ističe što se datum Hawkingove smrti poklapa s datumom rođenja jednog drugog vrlo poznatog fizičara, Alberta Einsteina, koji je je rođen 14. ožujka 1879. godine.

Brajša pojašnjava da se Stephen Hawking bavio kozmologijom, napose teorijama nastanka svemira i teorijom crnih rupa. Osim znanstvenog rada, Hawking je autor i mnogih znanstveno-popularnih knjiga, od kojih je desetak postalo svjetskim uspješnicama. Neke od njih prevedene su i na hrvatski jezik.

Izdvojio je nekoliko njegovih glavnih doprinosa astrofizici i kozmologiji:

– sredinom 60-tih godina 20. stoljeća objavio je zajedno sa svojim mentorom Rogerom Penrose-om matematičku formulaciju nastanka svemira u velikom prasku.

– početkom 70-tih godina 20. stoljeća objavio je matematičku teoriju crnih rupa. Nakon toga dokazao je da crne rupe ne samo da gutaju okolnu materiju, nego i da polako “isparavaju”, tj. zrače. Usisana masa se dakle pretvara u zračenje, ali je to iznimno spor proces, koji se naziva i tzv. “Hawkingovim zračenjem”. Ipak, važno je istaknuti, da uvjerljivi eksperimentalni dokazi o postojanju Hawkingovog zračenja još uvijek ne postoje.

Hawking je također poznat i po mnogim citatima, od kojih ovdje izdvajamo samo jedan navod: “Smatram da čovječanstvo nema budućnosti ako ne ode u svemir”, zaključuje Roman Brajša.

(zg-magazin)