„Odbijali su nas, a njihovi gosti sada traže baš Vukovarsko pivo“

„Odbijali su nas, a njihovi gosti sada traže baš Vukovarsko pivo“

 „Shvatili smo kako Vukovar nema svoje pivo i odlučili smo da ćemo ga mi početi proizvoditi. Bilo je to 2009. godine. Tada smo započeli suradnju s poznatim mađarskim i svjetskim kuharom piva Arpadom Laurencijem, koji nas je obučavao o procesu kuhanja piva. Vrlo brzo smo nabavili postrojenje i krenuli u proizvodnju u Vukovaru. Kapacitet dnevne proizvodnje je 3 000 litara, no mi proizvodimo oko polovice kapaciteta … “

Tekst: Valentina Vukoje

Foto: Ivan Bandić

S toplijim vremenom raste i potrošnja piva. Još kad se u tu priču ugura i Svjetsko nogometno prvenstvo, onda pivo postaje nezamjenjiv rekvizit većine navijača. U Hrvatskoj postoji oko 15-ak domaćih proizvođača piva, a u proizvodnji prednjače velike kompanije sa stoljetnom tradicijom. No, pravi ljubitelji i poznavatelji piva traže drugačije pivo od onoga što im nude veliki proivođači.

Supružnici Blažev

Društvo prijatelja piva je 2010. godine proglasilo naše pivo najboljim u Hrvatskoj, a danas nas zovu i oni koji su nas na početku odbijali

Tu dolazimo do priče o Vukovarskom pivu, koja je započela 2004. godine u Vukovaru. Te je godine poduzetnik Nenad Blažev počeo proizvoditi soda vodu Dobra. Reći će kako je poticaj za proizvodnju soda vode dobio od supruge Ildike. Ona je rođena u Mađarskoj, a soda voda je mađarski nacionalni proizvod i Mađari imaju dugu tradiciju pijenja soda vode.

„Supruga Ildiko je bila na jednom ručku u Mađarskoj i tamo se pila soda voda. Tako je došla na ideju da i nas dvoje krenemo s proizvodnjom sode. Kako smo oduvijek sanjali da se bavimo poduzetništvom, ovo je bio pravi poticaj“, prisjetio se početaka obiteljske poduzetničke priče Blažev.

Suradnja s poznatim mađarskim kuharom piva

Voda je vrlo brzo postala omiljeno piće brojnih kupaca, a Blažev je počeo razmišljati što bi još mogao početi proizvoditi. Razmišljajući o novom proizvodu, došao je sa suprugom na ideju kako bi mogli početi proizvoditi pivo. „Shvatili smo kako Vukovar nema svoje pivo i odlučili smo da ćemo ga mi početi proizvoditi. Bilo je to 2009. godine. Tada smo započeli suradnju s poznatim mađarskim i svjetskim kuharom piva Arpadom Laurencijem, koji nas je obučavao o procesu kuhanja piva. Vrlo brzo smo nabavili postrojenje i krenuli u proizvodnju u Vukovaru. Kapacitet dnevne proizvodnje je 3000 litara, no mi proizvodimo oko polovice kapaciteta. Zapravo sve ovisi od mjeseca, najbolji su nam proljetni i jesenski mjeseci. Nažalost preko ljeta imamo manju prodaju jer ljudi odlaze na more“, priznaje Blažev.

U Zagrebu najveća potražnja za Vukovarskim pivom

Kako je Zagreb glavno tržište na koje Blažev plasira oko 80 posto piva, odlasci Zagrepčana na more u ljetnim mjesecima utječu na slabiju potražnju Vukovarskog piva. No, to će se možda vrlo brzo promijeniti. Blažev je trenutačno u pregovorima s Daruvarskom pivovarom, koja će možda u budućnosti po recepturi Blaževa početi proizvoditi Vukovarsko pivo i distribuirati ga na Jadran. „Pogodila nas je ekonomska kriza, ali i velika davanja koja moramo davati državi. Litra piva košta 10 kuna, a na to plaćamo dvije kune trošarinu. Tu je i PDV koji se obračunava na puni iznos zajedno s trošarinom. Kada bi nama to ostalo zaposlili bismo još 300 ljudi, a ovako to ne možemo i zapošljavamo 12-ak ljudi. Teško je napredovati, a novac za reklamiranje nemamo. U ovoj situaciji volio bih da nas preuzme veća pivovara samo da se ne ugasimo. To bi bila šteta za nas, za Vukovar, ali i za Hrvatsku“, smatra ovaj poduzetnik.

vukovarsko-pogonDomaće i nepasterizirano

Osim svjetlog piva, u vukovarskom pogonu se proizvodi i tamno pivo, no naš sugovornik priznaje kako je manja potražnja za njim, a s obzirom na ograničene proizvodne kapacitete Vukovarci ne stignu proizvoditi veće količine tamnog piva.

Blaževa smo upitali u kojem se dućanu u Zagrebu može kupiti Vukovarsko pivo. „U Zagrebu se pivo može kupiti u dva do tri dućana. Nema nas u velikim trgovačkim lancima jer su oni ugovorom vezani za velike proizvođače. Naše se pivo nudi u brojnim kafićima i restoranima diljem Zagreba te u našem proizvodnom pogonu u Vukovaru. Osim toga u zagrebačkoj Dubravi u Lemeškom putu 2 A imamo skladište u kojem se također može nabaviti Vukovarsko. Naše je pivo domaće i nepasterizirano. Pasterizacija uništava ono najbolje u pivu. Vukovarsko pivo nema pojačivača okusa i pjene, koristimo samo tri osnovna sastojka, a to je hmelj, kvasac i voda“, naglašava Blažev.

„Što će vam pivo koje može dugo stajati?“

On priznaje kako zbog nepasterizacije Vukovarsko pivo ima kraći vijek trajanja od ostalih „komercijalnih“ piva, a upravo je kraći vijek trajanja od oko 30 dana u početku bio problem po pitanju plasmana ovog piva. Ugostitelji su se žalili na kratki vijek trajanja, no Blažev je bio uporan. „Objašnjavao sam im kako je to prednost, a ne nedostatak jer se pasterizacijom gubi izvorni okus. Što će vam pivo koje može dugo stajati? Pa zar nije cilj da se ono popije? Uvjeravao sam ih. Vrlo se brzo potvrdilo kako sam bio u pravu jer su potrošači prepoznali Vukovarsko pivo i njegov nezamjenjiv okus. Oni su odradili najbolju reklamu za naše pivo. Društvo prijatelja piva je 2010. godine proglasilo naše pivo najboljim u Hrvatskoj, a danas nas zovu i oni koji su nas na početku odbijali. Na početku su se pravdali kako u ponudi imaju 15 do 20 različitih vrsta piva i da im ne treba Vukovarsko, no danas nas sami zovu jer njihovi gosti traže baš Vukovarsko pivo“, ponosan je Blažev.