Od ulaska u EU izvoz manji za 11 posto

Od ulaska u EU izvoz manji za 11 posto

Preliminarni statistički podaci kazuju da je samo u kolovozu izvoz pao za petinu u odnosu na lani, što je otopilo pozitivne rezultate iz prvih sedam mjeseci

Jadranka Dozan

Članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj zasad mnogo više demonstrira prijetnje zbog izlaganja većoj konkurenciji i gubitku povlastica na tržištima Cefte nego šanse koje izvoznicima pruža ulazak na jedinstveno europsko tržište od oko pola milijarde ljudi, piše Poslovni dnevnik.

Prema preliminarnim procjenama, u prvih osam mjeseci međugodišnji se pad izvoza produbio od sredine godine sa -4,4 na -6,3 posto (na 44,2 milijarde kuna prema lanjskih 47,17 milijardi). Brojke državnih statističara, međutim, sugeriraju da je samo u kolovozu izvoz pao za gotovo petinu (19 posto) u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prva dva mjeseca članstva u Uniji više od 11 posto. U Državnom zavodu za statitiku,doduše, upozoravaju da je s ulaskom u EU došlo do promjene u načinu prikupljanja podataka (za EU Intrastat, za ostale Extrastat) pa se podaci mogu donekle razlikovati od onih pouzdanijih i detaljnijih koji će se objaviti tek 8. studenoga. Takvi su tek prošli tjedan objavljeni za razdoblje do kraja srpnja, pokazujući da preliminarni podaci nisu zahvatili oko pola milijarde kuna izvoza.

Gubimo glavna tržišta

Ako bi tako bilo i u slučaju kolovoza, to bi značilo godišnji pad izvoza u tom mjesecu od i dalje velikih 11 posto. Smanjenje se većim dijelom odnosi na izvoz u EU, a ne na trgovinu s nečlanicama Unije – od zemalja Cefte do izvoza na druge kontinente – kod kojih je od početka godine pad daleko izraženiji. U sedam mjeseci izvoz na ta tržišta pao je oko 13 posto, s tim da je na tržištima Cefte, zbog pojačanog krcanja skladišta prije gubitka povlaštenog režima, izvoz na u te zemlje pao ‘samo’ šest posto ili oko 400 milijuna kuna. No, već srpanj je opravdao strahove u vezi s tim hendikepom. Izvoz u Ceftu bio je 11 posto manji nego u istom mjesecu lani. Od sedam zemalja Cefte u sedam mjeseci pozitivan predznak izvoza Hrvatska ima samo s onima kod kojih je vrijednost izvoza manje značajna, dok je na trima najvažnijim tržištima iz tog kruga – Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore – ove godine ostvaren 8,5 posto ili oko 630 milijuna kuna manji izvoz nego lani.

Valja primijetiti da je u Italiju, koja je najveće izvozno tržište Hrvatske, u sedam mjeseci izvezeno robe za 5,7 milijardi kuna ili 400 milijuna manje nego lani. Izvoz u Njemačku povećan je tek simbolično (za 1 posto), dok je u Austriju manji 300-injak milijuna ili više od 10 posto. Desetak posto pao je i izvoz u Francusku, a u susjednu Mađarsku potonuo je 18,5 posto. Međutim, da se postotnim rastom hrvatskog izvoza među članicama EU ističe nekoliko zemalja najpogođenijih (dužničkom) krizom koje zbog toga, moguće, jači europski igrači percipiraju rizičnijima i ne otimaju se za ta tržišta. U Grčku smo više nego trostručili izvoz (sa 175 na 554 milijuna kuna), u Španjolsku je povećan 41 posto (na 223 milijuna), u Portugal 17 posto.

Posljednji podaci upućuju i da je malo zemalja EU s većim padom izvoza. (poslovni.hr)

Komentari su zatvoreni