Od ruže do domaćih sapuna

Od ruže do domaćih sapuna

Zagrebačka hobistica Lejla Tataragić izrađuje sapune pravokutnih, kockastih, okruglih i drugih jednostavnih oblika za koje uz pomoć kćeri osmišljava i ambalažu. Ne dodaje u njih suho bilje ni druge začine (cimet, papriku, lavandu) ali ih maštovito ukrašava uz pomoć vješalice za odjeću, štapićima i drugim »oruđem«

Snježana Kratz

Lejla Tataragić

Lejla Tataragić

»Ruža. Sve je krenulo od mirisa i ljepote crvene ruže koja raste u mom vrtu. Po prvi puta trebala sam napraviti sok! Iako sam više puta gledala, ali ne i zapamtila kako ga je nekad mama radila, poslužila sam se i savjetima s interneta. Tražeći recepte za moj prvi sok od ruže, naišla sam na stranicu koja je pisala o tome kako napraviti ružinu vodicu i ulje, odnosno macerat ruže«. Stranica joj se učinila zanimljivom pa ju je kaže češće posjećivala. To više jer je kreativcima nudila brojne recepte, ali i savjete kako napraviti kreme, balzame, sredstva za čišćenje pa tako i sapune.

Napravljeni su hladnim i toplim postupkom, tekućim, raznih su boja i oblika… Tako Zagrepčanka Lejla Tataragić opisuje kako je krenula putem izrade sapuna. Hobistica , kako sebe naziva, je mjesecima o njima čitala, istraživala, prikupljala materijale, izrađivala kalupe, pohodila i radionicu izrade sapuna pa odlučila započeti svoju priču o njima: »Izrađivala sam ih nekoliko dana, a namjera mi je bila isprobati sapune i podijeliti ih, kako bih dobila povratne informacije o svojim `uratcima´«.

Pozitivni komentari i splet okolnosti

Odlučila se kaže na daljnju izradu, jer su komentari bili pozitivni a presudio je i splet nekih okolnosti. Uz pomoć tada jedanaestogodišnje kćerke Ayne osmislila je i pakiranja za sapune te ih oglasila na svom facebook profilu kao ručno (iz)rađene. Poslala je neke i na natječaj »IZAZOV«, raspisan na facebook grupi Hemija sapuna prof. Zorana Vujčića. »Kako se radilo o izradi prvih sapuna nisam imala nerealna očekivanja, ali je sve došlo u pravom trenutku, kao dobra smjernica za dalje«, ističe Lejla. Vrijeme, iščekivanja rezultata natječaja, u čijoj je konačnici bila pri vrhu, dovelo je do faze izrade balzama, maslaca za tijelo, krema za ruke, dezodoransa, šumećih kupki i pilinga, prvenstveno za osobnu upotrebu.

balzam_usne_lejla

Tek bi viškove (po)dijelila prijateljicama »na probu« i mišljenje. Zahvalna im je, kaže, na konstruktivnim savjetima i povjerenju koje su joj dosad ukazale. Ohrabrili su Lejlu dodatno i zadovoljavajući rezultati natječaja da otpočne sa svojim kreacijama a voljela bi da njena priča bude drugima poticaj, ako ne za izradu, ono barem kupnju ručno rađenih sapuna. Oni, kada je o učincima na koži riječ, prednjače u odnosu na industrijske koji su zapravo deterdženti. Napominje da sapuni nastaju procesom saponifikacije pri čemu se koriste biljna ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla, poput goveđeg loja ii svinjske masti, rastvora natrijevog hidroksida (NaOH) za čvrste, odnosno kalijevog hidroksida (KOH) za tekuće sapune.

Pod njenim prstima nastaju njihovi raznoliki pravokutni, kockasti, okrugli, ovalni i drugi jednostavni oblici. Dobar se sapun, objašnjava, može napraviti i uljima dostupnim u trgovinama prehranom počevši od maslinovog, palminog , kokosovog… »Za oplemenjivanje sastava sapuna zavirit ću i u specijalizirane trgovine u kojima ću nabaviti ricinusovo ulje, shea ili kakao maslac«, kaže naša sugovornica dodajući da natrijev hidroksid nabavlja u trgovinama boja i lakova.

Prije izrade sapuna treba se dobro informirati i educirati

Kako izrada sapuna nije igra, valja se prije takve aktivnosti dobro educirati, pročitati i spoznati teoriju, upoznati se s praktičnim dijelom. Mjesecima se Lejla informirala, uključujući i internet gdje, kaže, ima svega pa savjetuje drugima da se informacije s tog medija dobro provjere i profiltriraju. Njoj, ističe, nije bio cilj prepisati neki internetski recept za sapun, već u potpunosti osmisliti svoj, odabirom kvalitetnih sirovina od kojih se dobiva i takav proizvod. Posebice danas, smatra ona, treba biti obazriv jer ljudima se nudi svašta a mnogi se tome i dovijaju , što je uvelike produkt nezaposlenosti i, vremena. Gospodarska situacija također »usmjerava« aktivnosti ljudi jer svi, pokazalo se, pribjegavaju nekim hobijima, a tek rijetkima to (p)ostane i posao. Nemalo ih odustane, mnogi rade samo za sebe, prijatelje…

Hobistica otkriva kako sapune promišlja danima. Tako bira i sirovine, tehniku šaranja, ovisno o prigodi odlučuje se za boje i mirise koji su dozvoljeni u primjeni hladnog postupka koji najčešće koristi. Ne dodaje u svoje sapune suho bilje, začine u prahu, prehrambene boje, kozje mlijeko, jogurt, čajeve, sokove i drugo jer u dodiru s natrijevom lužinom boje i mirisi »apšisaju«. Kod izrade prirodne kozmetike naša sugovornica voli naglasiti da sapun pere, piling skida odumrle stanice kože, a krema, mlijeko za tijelo ili ulje njeguju i hrane kožu pa u skladu s tim smatra valja i raditi. Ručno rađeni sapun, dodaje, nije ljekovit, ali na kožu djeluje blagotvorno za razliku od »umjetnih« – komercijalnih.

Zaštitna maska, naočale, rukavice

Pri radu Lejla koristi zaštitnu opremu: rukavice, naočale, masku jer se za takvih aktivnosti događaju i određene reakcije masnoća i lužina od kojih u naravi i nastaje sapun (sol masne kiseline) i glicerin. Ovisno o sastojcima i tipu kože, sapuni se mogu koristiti za lice, ruke, tijelo… Osobe osjetljive kože (atopijski dermatitis) trebale bi koristiti sapune nastale saponifikacijom ponajprije životinjskih masnoća bez dodatka mirisa, boja i eteričnih ulja koji su potencijalni alergeni.

»Odabir ulja ili masti je prvi korak u izradi sapuna kao i izračun točne gramaže lužine i vode jer svaka masnoća ima svoj saponifikacijski faktor tzv .SAP. Kada se to odredi ostale je sastojke lako izračunati«, objašnjava nam Lejla način izrade sapuna. Nije zgorega, kaže poslužiti se i on-line kalkulatorima koji će osim točnog izračuna pokazati i određene karakteristike sapuna: tvrdoću, pjenjenje, učinke na koži… Napominje da osim hladnog postupka izrade sapuna koji se odvija 24 sata postoji i topli kada se saponifikacija ubrzava »kuhanjem«. Kada je riječ o tehnikama šaranja one se u »sapunskom svijetu« obavljaju na razne načine nemalo i pomoću vješalice za odjeću, štapićima za ražnjiće, naizmjeničnim izlijevanjem različitih boja sapunske mase obojane mineralnim pigmentima i dr.

Kod hladnog postupka trenutak koji Lejla posebno iščekuje je(st) rezanje sapuna (nakon 24 sata) kako bi uvidjela jesu li joj zamišljene šare ispale kakve su i trebale biti. Ako je zamišljeno i ostvareno, nastalo oduševljenje, kaže ona, mogu razumjeti samo oni koji sapun rade. Dodaje da nakon rezanja sapuna, slijedi njegovo sušenje (kraće vrijeme) kako bi mu ispario višak vode. Za pakiranje »proizvoda« koje u pravilu obavlja uz pomoć kćeri nerijetko koristi prijanjajuću prozirnu foliju odnosno kartonske kutijice.

sapuni_omot_lejla

Sapuni omotani u listove starih ljubavnih romana

Umješna hobistica svoje sapune umata u svileni papir, ali i unikatne kutijice izrađene od listova starih ljubavnih romana koje kupuje na trešnjevačkoj tržnici. Dodatke poput mašnica i drugih »asesoara« uvijek ostavlja mašti na volju. U svoje sapune ne dodaje suho bilje poput lavande, nevena, latica ruže, smilja, ružmarina kao ni začine (cimet, kurkumu, klinčić, papriku) i druge sastojke, jer u doticaju sa natrijevom lužinom sapun nakon nekog vremena poprimi neugodan miris. »Sapun s dodacima nema poseban učinak kao ni svrhu bilo estetsku ili za njegu ali ne želim nikome savjetovati s čime će `začiniti´«, ističe Lejla dodajući kako njeno iskustvo ručno rađenih sapuna istodobno nije i »škola« drugima.