Od forwarduše do mrežnih stranica

Od forwarduše do mrežnih stranica

(ili o anglizmima koji nas okružuju)

U obavijesnim žanrovima publicističkoga stila, u administrativnome stilu te u znanstvenome stilu anglizme treba izbjegavati i zamjenjivati domaćim riječima. Naravno, da bi zamjena bila prihvaćena, a ima jako mnogo jezično dobrih zamjena koje nikad nisu prihvaćene u praksi, potrebno ju je predložiti što prije, najbolje čim se anglizam pojavi. Kad se ustali, kasno je. I tu je velika uloga medija

dr. sc. Milica Mihaljević

Često se postavlja pitanje ugrožavaju li anglizmi hrvatski jezik ili kako obraniti hrvatski jezik od tuđica, u prvome redu anglizama. A anglizmi su svugdje oko nas. Okruženi smo riječima kao npr. frik, emo, LOL (laughing out loud), dejt, fejl, sister (ili sis, sisterica), stage, luzer, fensi, cool. U posljednje vrijeme čitamo ne samo o selfieju nego i o belfieju, welfieju, felfieju, shelfieju itd. Anglizmi su nekad napisani izvorno, nekad fonetizirano, a katkad i poluprilagođeno, kako koja riječ, kako kad, kako gdje.

Razgovarajući sa studentima o anglizmima upitala sam ih znaju li hrvatske riječi za `pacemaker´ i `by-pass´. Svi su se odmah složili da je zamjena za `by-pass´ premosnica, ali nisu znali ni jednu zamjenu za `pacemaker´

Na Facebooku fejseri lajkaju slike svojih frendova, fejsbuče cijelu noć, prijateljima na mejl šalju forvarduše, a ako nam tko bude predosadan, možemo ga i otfrendati. Čak se pojavila i riječ fejsbukizam kojom se opisuju riječi ili sveze nastale na Facebooku. S druge strane u medijima slušamo o tome da će se radnici outsourcati, da će se osnovati spin off tvrtke, da će se svi problemi rješavati po načelu revolving doora ili jednostavno in house. Brinemo se o tome da na poslu ne doživimo mobbing i da nam dijete u školi ne bude izvrgnuto bullyingu ili na internetu cyberbullyingu. Tvrtke nas pak pozivaju da posjetimo njihove web(-)stranice ili Internet(-)stranice (a korisnici se pitaju u čemu je razlika i kako se to uopće piše) ili da se javimo u call centar. Čitajući o računalima susrećemo se s nazivima server, browser, site, hardver, softver, mail, printer. Beskrajno je mnogo riječi koje počinju s e- (e-indeks, e-uputnica, e-knjiga…) što je skraćeno od elektronički (ne elektronski) ili završavaju s -ware (hardware, software, freeware).

Čitajući o sportu susrećemo se s U-17, U-21 reprezentacijama, a slušajući sportske komementatore čujemo čak i riječi kvoter umjesto četvrtina, plejmejker umjesto razigravač, asistencija umjesto dodavanje, pa čak i transformaticja iz defanzivne u ofenzivnu formaciju, što bismo nekada rekli protunapad. Kako se uopće snaći u toj gomili novih riječi u hrvatskome. Zbunjeni su i anglisti često i zato jer se značenje u hrvatskome i engleskome jeziku razlikuje, pa nam takve riječi, ako i znamo engleski, postaju lažni prijatelji (npr. je li akademik (academic) svatko tko je završio fakultet, ili je to ipak samo član HAZU-a, mogu li egzekuciji biti podvrgnute i cipele, ili se ipak cipele samo proizvode, imaju li osnovnoškolci lingvističko ili ipak samo jezično znanje).

Uloga medija

Anglizmom se u hrvatskome jeziku smatra riječ u hrvatski jezik preuzeta iz engleskoga. Ona ne mora biti engleskoga podrijetla, ali mora biti prilagođena sustavu engleskoga jezika i integrirana u engleski jezik, pa zatim iz engleskoga preuzeta u hrvatski. Takva se riječ ulaskom u hrvatski jezik više ili manje prilagođuje hrvatskomu jezičnom sustavu. U posljednje vrijeme engleske se riječi uglavnom više ne prilagođuju pravopisno, nego samo morfološki pri sklanjanju (izložen je mobbingu, često pogrešno pisano i sa spojnicom) ili tvorbeno pri izvođenju (trebam to downloadati, downoadane datoteke). Danas osim o riječima, kad govorimo o anglizmima, možemo govoriti i o svezama: hard disk, big data, cloud computing, chat room, user friendly, smart phone ili o sintaktičkim prevedenicama s engleskoga, npr. najbolja krema ikada umjesto hrvatskoga dosad najbolja krema, još više udoban umjesto još udobniji, na dnevnoj bazi umjesto svakodnevno.

Da bismo odgovorili na pitanje o ugroženosti hrvatskoga jezika te o mogućnosti zaštite od anglizama, trebamo se prisjetiti da hrvatski jezik nije jedinstven. On obuhvaća hrvatski standardni jezik, hrvatske dijalekte i žargon. I sam standardni jezik nije jedinstven nego se dijeli na funkcionalne stilove u kojima su stupanj slobode i obvezanost normama različiti. Žargon je područje potpune slobode, pa se brojni anglizmi u žargonu niti mogu niti trebaju zamjenjivati drugim riječima. Položaj je anglizama u standardnome jeziku međutim posve različit. U književnoumjetničkome funkcionalnom stilu koji zaista samo rubno i djelomično pripada standardnomu jeziku anglizmi se slobodno mogu pojavljivati (npr. u dječjem romanu Jasmine Tihi-Stepanić Imaš fejs?). Isto je tako i u razgovornome stilu.

Bolje je hrvatski

Ultimate-90s-webflyer

Ovako ne: Primjerak plakata za “music event” na dva “floora”

Međutim, u obavijesnim žanrovima publicističkoga stila, u administrativnome stilu te u znanstvenome stilu anglizme treba izbjegavati i zamjenjivati domaćim riječima. Naravno, da bi zamjena bila prihvaćena, a ima jako mnogo jezično dobrih zamjena koje nikad nisu prihvaćene u praksi, potrebno ju je predložiti što prije, najbolje čim se anglizam pojavi. Kad se ustali, kasno je. I tu je velika uloga medija. S jedne strane anglizmi preko medija iz razgovornoga stila prelaze u publicistički stil i onda u općeobvezatni standard, s druge strane predložene zamjene imaju šansu zaživjeti samo ako su prihvaćene u medijima. Da bih to oprimjerila, ispričat ću jednu anegdotu koja se dogodila pred desetak godina kad sam predavala studentima novinarstva. Razgovarajući o anglizmima upitala sam ih znaju li hrvatske riječi za pacemaker i by-pass.

Svi su se odmah složili da je zamjena za by-pass premosnica, ali nisu znali ni jednu zamjenu za pacemaker. Kad sam im ponudila naziv srčanik, koji je u jednome članku upotrijebio akademik Stjepan Babić, cijela je dvorana prasnula u smijeh. Upitala sam ih da razmisle zašto im je srčanik smiješno, a pacemaker obično. Nakon kratkoga razmišljanja jedan je student ponudio odgovor: Pa riječ premosnica stalno vidimo u Hitnoj službi (serija). Nekoliko godina kasnije, predajući na poslijediplomskome studiju medicine, od studenata sam čula da oni pacemaker zamjenjuju sa srčani stimulator, što je prihvatljiva zamjena. Dakle, velika je uloga medija u prihvaćanju domaćih naziva. A hrvatskim se jezikom može reći sve što je potrebno. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje postoji portal Jezičnih savjeta (savjetnik.ihjj.hr na kojemu npr. možemo saznati da U-17 znači under 17 ili hrvatski do 17 godina), a uskoro se uvodi i novi portal (zasad pod radnim naslovom bolje je hrvatski) na kojemu će se naći i zamjene za anglizme outsourcing, spin off, in house, revolving door i druge.

Računalno nazivlje

Ovdje ću zato reći nešto o zamjenama za neke spomenute anglizme, posebno one koji se pojavljuju u računalnome nazivlju. U časopisu Hrvatski jezik u rubrici U dva klika urednika Antuna Halonje iz broja u broj prati se računalno nazivlje, pa se tamo može pročitati da se cloud computing može zamijeniti s oblačno računalstvo, a da su big data veliki podatci. U tome se časopisu analiziraju i anglizmi u ostalim strukama, pa se npr. mogu pročitati prijedlozi da se u grafičkome dizajnu ascender zamijeni s uzlazni potes ili nadcrta, discender sa silazni potez ili podcrta, base line s pismovna crta, kerning s podrezivanje, tracking s razmicanje. U knjizi Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja nalazimo zamjene za još neke navedene nazive: web-page je mrežna stranica, web-site su mrežne stranice, a internet stranica je također mrežna stranica jednostavno zato jer su internetska stranica i mrežna stranica istoznačnice. Internet se inače u hrvatskome jeziku piše malim početnim slovom, a web ili mreža nije isto što i internet nego je mreža samo dio interneta. Ipak nema internetskih stranica koje nisu mrežne stranice, pa su stoga ta dva naziva istoznačna, a onda se prednost daje domaćemu nazivu mrežne stranice.

Ni prigovor da u engleskome postoji i network i web, a u hrvatskome samo mreža ne stoji za mrežne stranice jer ne postoje network stranice, pa je taj naziv svakako jednoznačan. Server se najčešće zamjenjuje s poslužitelj iako bi bolja zamjena bila poslužilac jer sufiks –telj po sustavu označuje čovjeka koji poslužuje, a –lac označuje što neživo što služi za posluživanje. Browser se najčešće prevodi kao preglednik iako je tu u sukobu s viewerom, pa je predložen prijevod prebirnik. To je tema o kojoj će još biti riječi u Hrvatskome jeziku. Često nestručnjaci miješaju hardver i hard disk, pa jedno i drugo prevode s tvrdi disk, što je pogrešno jer je tvrdi disk samo prijevod za hard disk. O tome će također biti više riječi u idućemu broju Hrvatskoga jezika.

I na kraju mali englesko (ili hrenglesko)-hrvatski računalni rječnik: access point – pristupna točka, e-mail – e-pošta ili e-poruka; adware – oglasni programi, firmware – ugrađeni programi, ugrađena programska podrška, hardware – sklopovlje, strojna oprema, malware – zlonamjerna programska podrška, software – programska podrška, wireless – bežični, link – poveznica, call center – pozivni centar, online – mrežni, internetski ili izravno ovisno o kontekstu, printer – pisač, password – lozinka, zaporka ili alfanumerički – brojčano-slovni.

Ako bi tko želio što više saznati o ovoj temi, pozivam ga da dođe na predavanje By the way o anglizmima koje će se u povodu Dana materinskoga jezika održati 25. veljače u Europskoj kući.

(Autorica je znanstvena savjetnica pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje)