Od 2004. do danas zbrinuli gotovo 16.000 automobilskih olupina!

Od 2004. do danas zbrinuli gotovo 16.000 automobilskih olupina!

Do danas ih se skupilo toliko da kada bi posložene na hrpu dvostruko nadmašile Mount Everest: »Da da smo ih slagali jednu iza druge, kolona bi se protezala od Samobora do Karlovca«, reći će pokretač ove hvalevrijedne akcije, Romeo Ibrišević

Boris Jagačić

Fotoreporter Romeo Ibrišević je inicijator ekološke akcije Očistimo Hrvatsku od automobilskih olupina koja se provodi još od 2004. godine, a tijekom koje je zbrinut gotovo nevjerojatan od 16 000 napuštenih automobila, ostavljenih na neprimjerenim mjestima gdje su ugrožavale i nagrđivale okoliš. No Ibrišević poručuje kako akcija još nije stala te će trajati sve dok i posljednju olupinu ne odvezu na C.I.O.S.-ovo reciklažno dvorište.

Akcija je započela još dok je još radio kao fotoreporter u specijaliziranom časopisu Auto blic. »Godinama smo kao redakcija pratili sve svjetske auto salone od Ženeve, Beograda, Pariza, Frankfurta itd. i snimali nove, lijepe automobile… U arhivi sam pronašao negative koje sam snimio kao srednjoškolac – radilo se o olupinama automobila na Trešnjevci – i shvatio da ti isti automobili i dalje stoje na istom mjestu kao i prije 15-tak godina. Stoga sam predložio glavnom uredniku Auto blica Josipu Mušnjaku da napravimo jednu akciju i te stare, dotrajale, islužene automobile pokušamo odvesti na reciklažu«, prisjeća se Ibrišević.

Fiat Uno na Grmoščici

Prva akcija: »Locirali, identificirali i tranferirali« 30 olupina u jednom prijepodnevu

Prvu su »probnu« akciju napravili u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Naš će sugovornik reći kako su s tamošnjim vrijednim rendžerima tada »locirali, identificirali i u C.I.O.S. transferirali« više od 30 olupina u samo jedno prijepodne.

Samoborsko gorje – “groblje” automobila

»Treba naravno pojasniti da je kada smo počeli akciju vrijednost željeza kao sirovine bila oko 20 lipa. Danas kilogram željeza vrijedi oko 1,50 kuna. Treba također znati da ako ste prije 15 godina željeli svoj isluženi auto odvesti na reciklažu, to bi vas tada koštalo oko 100 njemačkih maraka. Automobili su se ostavljali gdje se kome svidjelo, zajedno s registracijom. Kakva je bila tadašnja situacija najbolje ilustrira primjer malog otočića Žirja na kojem živi tridesetak stanovnika, a u proteklih 50 godina uspjeli su nakupiti oko 200 automobilskih olupina. Ma i nije neki problem hrpa željeza u šumarku, problem su ulja, maziva , antifrizi, akumulatorska kiselina«, navodi Ibrišević.

Romeo Ibrišević u vrijeme dok je radio kao fotoreporter Auto blica

Ocjenjuje kako je, sudeći po broju pronađenih auto olupina po našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u nas bilo malo ekološki osviještenih ljudi. Glavni pokretač čitave akcije bio je podatak da litra motornog ulja može zagaditi više od milijun litara pitke vode!

»S obzirom na redakciju u kojoj sam radio mislio sam tada da je naša obaveza pokrenuti jednu takvu ekološku akciju. Danas je situacija totalno drugačija. Tvrtke koje otkupljuju željezo plaćaju više od kune po kilogramu isluženog limenog ljubimca pa je stvarno glupo odvesti automobil, ali i šparhet, veš mašinu ili bojler u šumarak«, kaže Ibrišević.

Dodaje kako akciju ne bi niti započinjali da od prvog dana nisu imali logističku podršku tvrtke CE-ZA-R d.o.o koja im je od početka ustupala svoje kamione i rezače, bez obzira gdje bi pronašli olupine, a bilo ih je od Savudrije do Dubrovnika.

Olupine »zagađivale« i fotografski kadar prilikom snimanja prirode

Do danas ih se skupilo toliko da kada bi se sve posložile na jednu veliku hrpu izrasla bi planina dvaput veća od Mount Everesta: »Da da smo ih slagali jednu iza druge, napravili bi kolonu od Samobora do Karlovca«, reći će pokretač ove hvalevrijedne akcije.

Kupalište na rijeci Dobri

On je u svoje slobodno vrijeme snimao prirodu, počeo je u to vrijeme snimati kalendare i razglednice, a u potrazi za netaknutom prirodom često bi nailazio na olupine koje su mu smetale u kadru. Spomenute brojke najbolje govore o količini takvih »zagađenih« kadrova. To je bio još jedan od povoda za pokretanje akcije. A možda je najvažniji motiv bio građanski neposluh: »Nije mi bilo jasno kako je moguće da uz sve te silne podatke koje dajete prilikom registracije vozila nitko ne može ili ne želi pronaći neodgovornog vlasnika kada je to bilo vrlo lako napraviti«.

Nakon što je redakcija Auto blica prestala postojati, akciju je nastavila nekolicina entuzijasta okupljenih oko Ibriševića koji su nastavili djelovati kao udruga Zelene stope.

I konji pomažu u izvlačenju olupina

»Morali smo se registrirati, bilo je to 2010. godine i pribaviti puno papirnatih dozvola, suglasnosti… Svakako moram spomenuti i donaciju u obliku službenog vozila Renault Kadjar koji su nam ustupili iz tvrtke Renault Nissan Hrvatska d.o.o. Naime, oni su na svjetskom nivou dobili prvu nagradu kao firma koja pomaže u ekološkim naporima za čist planet. Od tada do danas prevalili smo više od 200 000 kilometara s našim Zelenkom (takva mu je i registracija »ZG – Zelenko«) i prikolicom (»ZG – Zelenka«), tako da se od osnutka udruge i akcija službeno naziva Očistimo Hrvatskupowered by Renault«, navodi aktivist.

Po stare aute i na vrh Velebita

Prema njegovim riječima, svaka akcija zahtijeva posebnu pripremu. Tako su primjerice planinari prijavili da Dinari trune desetak automobila. Provjerili su podatke, a onda kontaktirali s predstavnikom UNIMOG firme čije je vozilo moglo doći do vrha planine i pokupiti sve te automobile. U Kninu je čekao kamion tvrtke C.I.O.S., koji je taj otpad odveo na reciklažu.

Udruga Zelene stope osim samih akcija izvlačenja olupina iz prirode održava i radionice i izložbe. Tokom ove godine održali su 12 predavanja u prostorijama Knjižnica grada Zagreba, a pokrenuli smo i suradnju s likovnim umjetnicima. »Fotografije olupina naši poznati umjetnici “poprave“ pa tako nastaju jedinstvene foto slike«, govori Romeo Ibrišević.

Udruga službeno broji desetak članova, redom prekaljenih boraca za čist i zdrav okoliš, ali ne smiju se zaboraviti ni drugi mnogobrojni pomagači i podupiratelji akcije – članovi Hrvatske gorske gorske službe spašavanja, vojska volontera i dobrovoljaca, rendžera, komunalnih redara, ronioca, pilota helikoptera koji im dojavljuju mjesta gdje još uvijek ima olupina.

Nalaze ih i na dnu mora…

Iz Zelenih stopa pozivaju i čitatelje ZG-magazina da se uključe i podrže akciju te im na mrežnu stranicu http://www.zelene-stope.hr/page/view-page/naslov/kontakt pošalju fotografiju i lokaciju na kojoj su uočili neku od limenih »rugoba«.

Ukazuju i na besplatni telefon za besplatni odvoz olupina: 0800 02 04

Iz NP Krka izvađeno čak 1200 automobilskih olupina

“Moskvič” na Bjelolasici

Broj izvađenih olupina po lokacijama:

  •  Park prirode Medvednica – 50 olupina
  •  Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje – 500 olupina
  •  Otok Žirje – 250 olupina
  •  Dugi Otok – 300 olupina
  •  Otok Vis – 300 olupina
  •  Nacionalni park Krka – 1200 olupina
  •  Kanjon rijeke Zrmanje – 12 autobusa i 300 auto olupina
  • Park prirode Sjeverni Velebit – 1700 olupina
  •  Otok Lastovo – 170 olupina
  •  Otok Šipan – 200 olupina
  •  Istra, selo Kaščerga – 120 olupina
  •  Sveta Nedelja (okolica svetonedeljskih jezera) – 200 olupina
  •  Imotska jezera – 50 olupina
  •  Otok Lošinj – 150 olupina
  •  Otok Hvar – 250 olupina
  •  Rijeka Sava, kod Siska – 50 olupina
  •  Nacionalni park Mljet – 250 olupina
  •  Dinara, plato ispod vrha Dinare (1831 m) – 10 olupina
  •  Baćinska jezera i okolica – 50 olupina
  •  Opuzen, uz dolinu Nertve – 150 olupina
  • ….

»Ako nastavim nabrajati neću biti gotov do jutra, pa eto… Sve ove brojke govore o našoj nebrizi o zemlji čija himna počinje riječima – Lijepa naša domovino«, kaže Romeo Ibrišević.


 *Članak je objavljen uz potporu JU »Nacionalni park Krka« u sklopu projekta »Odgovorno s okolišem« 

Ostavi komentar

*