Očekivani životni vijek Zagrepčana dulji za četiri godine

Očekivani životni vijek Zagrepčana dulji za četiri godine

Prema statističkim podacima, očekivano trajanje života za stanovnike Zagreba iznosi 79,6 godina, što je gotovo za 4 godine dulje nego u 2003. godini. Također, očekivano trajanje života muškaraca iznosi 77 godina, a žena 82 godine

U Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i ove su se godine okupili eminentni domaći stručnjaci iz područja zdravstva na Stručnom skupu pod nazivom „Zdravlje za sve“. U sklopu ove javnozdravstvene tribine tradicionalno je predstavljen i Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2017. godinu, u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na zdravstvenu sliku građana grada Zagreba, rad i iskorištenost zdravstvenih kapaciteta, organizacijsku strukturu zdravstvene zaštite, socijalne indikatore te pokazatelje okoliša u protekloj godini.

Uzvanicima su se obratili dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“; dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med., pročelnik Ureda za zdravstvo Grada Zagreba i izv. prof. prim. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., pomoćnik ministra zdravstva. Jedinstveni projekt Ljetopisa i njegove najzanimljivije zaključke predstavila je dr. sc. Marina Polić Vižintin, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Prema statističkim podacima objavljenima u Ljetopisu, očekivano trajanje života za stanovnike Zagreba iznosi 79,6 godina, što je gotovo za 4 godine dulje nego u 2003. godini kada je iznosilo 76 godina. Također, očekivano trajanje života muškaraca iznosi 77 godina, a žena 82 godine. Na tribini se moglo čuti i kako su najveći javnozdravstveni problemi u gradu Zagrebu kardiovaskularne i maligne bolesti.

Bolesti dišnog i mišićno-koštanog sustava – glavni razlozi odlaska liječniku

Ljetopisom su predstavljeni i glavni razlozi posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, dok su bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva na drugom mjestu, a na trećem su bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj Zagrepčana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi i bolesti cirkulacijskog sustava. Slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja te bolesti probavnog sustava. Analizirajući uzroke smrti i pobolijevanja stanovnika grada Zagreba, Ljetopis ukazuje da dominiraju kronične nezarazne bolesti koje vežu zajednički faktori rizika, poput: pušenja, prekomjerne konzumacije alkoholnih pića, pretilosti, nepravilne prehrane, nedostatne tjelesne aktivnost i povišenog krvnog tlaka.

Kardiovaskularne bolesti – javnozdravstveni prioriteti za 2018. godinu

Kao javnozdravstveni prioriteti za 2018. godinu u Gradu Zagrebu izdvojene su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti s naglaskom na rak pluća i rak debelog crijeva. Mentalne bolesti, naročito depresija, također predstavljaju zdravstvena područja prema kojima javnozdravstvena intervencija u budućnosti mora biti usmjerena.

Uz Zdravstveno-statistički ljetopis, na tribini su predstavljeni znanstveni i stručni radovi te publikacije djelatnika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Martina Bago, mag. pharm. iz Službe za znanost i nastavu predstavila je publikaciju Pregled 2017. – Stručni i znanstveni radovi kojim je obuhvaćeno 164 radova. Ova zbirka raste iz godine u godinu, a odraz je multidisciplinarnosti, raznovrsnosti i godišnje produktivnosti stručnjaka zaposlenih u Zavodu, koji uz svoj redovan posao u javnom zdravstvu ovime ujedno dokazuju svoju kreativnost, izvrsnost i kvalitetu.

Također, Ana Puljak, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja predstavila je dvanaesti broj e-časopisa Zdravlje za sve, na temu Nejednakosti u zdravlju. U novom broju predstavljeni socijalni čimbenici i njihov utjecaj na zdravlje kroz različite aspekte te aktivnosti i stručni programi koje Zavod provodi cilju smanjena negativnog utjecaja pojedinih socijalnih čimbenika na zdravlje. Kroz stručne tekstove posebna pažnja je posvećena rizičnim skupinama: starijim osobama, djeci migrantima, osobama s invaliditetom i etničkim manjinama. Broj Zdravlja za sve bavi se i radom civilnog društva u Gradu Zagrebu te najnovijim aktivnosti u programu Zagreb-zdravi grad te donosi intervju s poznatim stručnjakom iz područja socijalnog zdravlja, prof. dr. sc. Miroslavom Mastilicom. 

Pitanje cijepljenja djece

Cijepljenja se smatraju jednom od najuspješnijih javnozdravstvenih mjera moderne medicine, čijom su primjenom spašeni brojni ljudski životi i eradicirane ili stavljene pod kontrolu određene zarazne bolesti, a u Hrvatskoj se provode temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti. Obzirom da su djelatnici Službe za školsku i adolescentnu medicinu NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ u posljednjih nekoliko godina zamijetili da raste broj roditelja koji odbijaju cijepljenje svoje djece ili imaju određene sumnje, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Tatjana Petričević Vidović, dr med. osvrnula se na cijepljenja koja se provode u školskoj dobi.

„Obzirom na prisutan trend rasta otpora dijela roditelja prema cijepljenju, izuzetno je važno nastaviti s edukacijom roditelja, djece i prosvjetnih djelatnika, s kojima djelatnici Službe blisko surađuju, o značaju cijepljenja. Pri tome je važno razmotriti nove načine i metode pružanja afirmativnih informacija, bliske mladima te „novim“ generacijama roditelja“, zaključila je dr. Petričević Vidović.

Uz to, prikazani su i podaci cijepljenja protiv HPV infekcija, koje je uvedeno u redovni kalendar, kao preporučeno cjepivo za učenike i učenice osmih razreda osnovnih škola. Grad Zagreb i Gradski ured za zdravstvo, od 2008. godine, podupiru provedbu tog cijepljenja u sklopu projekta Prevencija raka vrata maternice i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om. (zg-magazin)