Obrtnička škola kao odskočna daska

Obrtnička škola kao odskočna daska

Raširen stereotip o tome kako strukovne škole upisuju djeca sa slabijim uspjehom u osnovnoj školi te često negativan stav roditelja, ali i društva općenito spram tih zanimanja odvraćaju djecu od upisivanja tih škola. Istovremeno se zaboravlja neosporna činjenica da se završetkom strukovne škole mladima otvara barem nekakva mogućnost da počnu raditi ali i nastave školovanje, ako žele. S druge strane, upisivanjem gimnazije krenuli su na duži, a često i neizvjesniji put do radnog mjesta. / U situaciji kada mnogi mladi postaju svjesni da im nitko neće dati posao „na lijepe oči“ ili ako nemaju utjecajnog „strica“, utješna je pomisao da mogu uzeti stvar u svoje ruke i po završetku strukovne škole eventualno pokrenuti vlastiti obrt.

Boris Jagačić

U školskoj godini 2011/2012 u strukovne (obrtničke) škole u Hrvatskoj upisalo se  svega 8596  učenika, gotovo 1200 manje nego 2009/2010, kada je te škole pohađalo 9787 učenika. I u prethodnoj školskoj godini zabilježen je pad upisanih učenika (strukovne škole upisalo je 9559 učenika).  No, ovakav trend izbjegavanja strukovnih (obrtničkih) škola u Hrvatskoj mogao bi se u dogledno vrijeme promijeniti i postati stvar prošlosti. Problem je  u raširenom stereotipu o tome kako strukovne škole upisuju djeca sa slabijim uspjehom u osnovnoj školi te često negativan stav roditelja, ali i društva općenito spram tih zanimanja odvraćaju djecu od upisivanja tih škola. Istovremeno se zaboravlja neosporna činjenica da se završetkom strukovne škole mladima otvara barem nekakva mogućnost da počnu raditi ali i nastave školovanje, ako žele. S druge strane, upisivanjem gimnazije krenuli su na duži, a često i neizvjesniji put do radnog mjesta. Premda se ovo čini kao neobična konstatacija dovoljno se prisjetiti samo koliko danas imamo diplomiranih ekonomista, pravnika, sociologa, filozofa, politologa, novinara i drugih „društvenjaka“, ali i inženjera građevine prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. S druge strane, ne mogu baš svi biti liječnici te informatički i elektrotehnički stručnjaci. Upravo trenutačne okolnosti na tržištu rada diktiraju i promjene u obrazovanju i odabiru zanimanja. U situaciji kada mnogi mladi postaju svjesni da im nitko neće dati posao „na lijepe oči“ ili ako nemaju utjecajnog „strica“, utješna je pomisao da mogu uzeti stvar u svoje ruke i po završetku strukovne škole eventualno pokrenuti vlastiti obrt. Naravno, ima i  to svojih nedostatka i zahtjeva nekakav početni kapital, ali nije li tako i sa studiranjem?

Također, zanimljivo je i da mnogi majstori i obrtnici zarađuju daleko bolje od mnogih osoba sa visokom stručnom spremom (uzmimo za primjer samo npr. koliko košta jedan redoviti servis kombi-bojlera).  No, ovdje ni približno ne želimo govoriti da smo protiv visokog obrazovanja ili odvraćati nekoga od upisa na fakultet, već samo potaknuti ljude da promisle o aktualnoj situaciji i potrebama na tržištu rada, koje u ovim neizvjesnim vremenima treba sve više uvažavati. Sigurno je dobro steći jednu polaznu osnovu, a onda zatim, ako se okolnosti, mogućnosti ili želje promijene moguće se naknadno uključiti u proces daljnjeg stjecanja formalne naobrazbe.

Hrvatska obrtnička komora aktivno se uključila u niz aktivnosti usmjerenih na učenike osnovnih škola ne bi l ih zainteresirala za obrtnička zanimanja i spriječila gašenje pojedinih zanimanja koja stari majstori nemaju na koga prenijeti. U HOK-u, koji je nadležan za provedbu obrazovanja u obrtničkim zanimanjima, ističu kako je za obrtništvo, kao i za cjelokupno gospodarstvo od odlučujuće važnosti osigurati dobro obrazovane radnike koji će nastaviti ići utabanim  stopama.  Stoga veliku pažnju posvećuju promotivnim aktivnostima i upoznavanju učenika s obrtničkim zanimanjima. „Naročito smo ponosni na projekt predstavljanja obrtničkih zanimanja koji se provodi u svim županijama u suradnji Komore, obrtnika, škola i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zahvaljujući trudu obrtnika i svih partnera koji obilaze sve osnovne škole u županiji, razgovaraju s učenicima i roditeljima te im otvaraju vrata svojih obrtničkih radionica, ovaj projekt postao je jedna od najvažnijih karika u razbijanju pogrešne slike o obrtništvu i trogodišnjim zanimanjima“, ističu u HOK-u.

Najviše kuhara

Komorski sustav izdvaja značajna sredstva za stipendiranje učenika obrtničkih zanimanja, a za potrebe promocije svake godine izdvaja se više od 700 tisuća kuna, dok je u razvoj sustava koji odgovara potrebama cjelokupnog gospodarstva  HOK u proteklih nekoliko godina uložio preko 30 milijuna kuna.

Trenutačno u Hrvatskoj postoje nastavni programi za 63 obrtnička zanimanja. Najviše opada interes za tradicijska zanimanja, koja nisu ekonomski atraktivna. Najveći broj učenika koji pohađaju programe za obrtnička zanimanja (gledano za tri godine unazad)  zabilježen je u slijedećim zanimanjima:

1.            Kuhari (4.148)

2.            Frizeri (3.282)

3.            Automehaničari (2.772)

4.            Konobari (2.398).

Za ilustraciju, dajemo tabelarni prikaz upisa po zanimanjima:

Red.br

ZANIMANJA

 

2009/2010

 

2010/2011

 

2011/2012

 

 1.Alatničar

16

0

9

 2.Autoelektričar

247

243

272

 3.Autolakirer

75

55

47

 4.Autolimar

150

164

183

 5.Automehaničar

888

978

906

 6.Automehatroničar*

141

108

87

 7.Bravar

139

130

168

 8.Brodski mehaničar

33

24

20

 9.Dimnjačar

8

10

18

 10.Elektroinstalater

447

380

379

 11.Elektromehaničar

297

322

324

 12.Elektroničar-mehaničar

98

138

124

 13.Fasader

0

0

0

 14.Fotograf

103

128

110

 15.Frizer

1090

1136

1056

 16.Galanterist

42

36

33

 17.Glazbalar za gudačka glazbala

0

0

0

 18.Glazbalar za trzačka glazbala

2

0

0

 19.Graditelj drvenih brodova

0

0

0

 20.Graditelj metalnih brodova

0

0

0

 21.Graditelj orgulja

   0

   0

    0

 22.Graditelj plastičnih plovila

   0

   0

    0

 23.Instalater grijanja i klimatizacije

528

477

462

 24.Instalater kućnih instalacija *

78

88

110

 25.Kemijski čistač

15

9

7

 26.Klesar

18

21

13

 27.Klobučar

0

0

0

 28.Konobar

946

853

599

 29.Kotlar

0

0

0

 30.Kovač

0

0

0

 31.Kozmetičar

158

156

168

 32.Krojač

215

226

226

 33.Krovopokrivač

0

8

5

 34.Krznar

0

0

0

 35.Kuhar

1588

1573

987

 36.Limar

15

0

4

 37.Ljevač

0

0

0

 38.Mehaničar polj.mehanizacije

4

8

8

 39.Mesar

102

98

82

 40.Mlinar

0

0

0

 41.Mljekar

0

0

0

 42.Obućar

18

13

17

 43.Očni optičar

0

0

0

 44.Pećar

0

0

0

 45.Pediker

160

132

126

 46.Pekar

175

188

203

 47.Pismoslikar

16

23

27

 48.Plinoinstalater

180

199

167

 49.Precizni mehaničar

0

1

10

 50.Prodavač

214

191

186

 51.Puškar

6

6

4

 52.Slastičar

157

179

104

 53.Soboslikar – ličilac

193

163

146

 54.Staklar

1

1

6

 55.Stolar

366

388

426

 56.Strojobravar

204

149

219

 57.Tapetar

25

16

29

 58.Tesar

32

15

9

 59.Tokar

134

88

111

 60.Urar

4

2

4

 61.Vodoinstalater

334

329

295

 62.Zidar

114

104

91

 63.Zlatar

11

3

9

UKUPNO: 63

9787

9559

8596