Obrazujemo stručnjake za rad u inozemstvu

Obrazujemo stručnjake za rad u inozemstvu

“Nemamo privatna sveučilišta koja obrazuju stručnjake iz STEM područja. To je (pre)skupo školovanje koje iziskuje dobro opremljene laboratorije. Dajemo im stipendije, stimuliramo njihov upis, trudimo se zadovoljiti visoke standarde obrazovanja i onda nam više nisu potrebni niti oni, niti njihova znanja i kompetencije”, rekla je Rusak

Stranka Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti u četvrtak se na konferenciji za novinare osvrnula se na izbacivanje povijesti iz nastavnog programa trogodišnjih škola koje provode dualno obrazovanje. Naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja želi da se dualnim obrazovanjem odgovori na potrebe tržišta rada, a ideja je pripremiti mlade ljude za učinkovito obavljanje posla na konkretnim radnim mjestima. Stoga se po novom kurikulumu u strukovnim školama iz nastavnih programa izbaciju povijest, geografija i biologija, a veći se naglasak stavlja na strukovne predmete.

„Volimo pogledati što druge zemlje rade i možemo vidjeti različite primjer strukovnog obrazovanja. Nije važno kako se nešto zove nego da daje određeni sadržaj koji omogućava opće kompetencije. Ključno je što općeobrazovni predmet učenicima daje, a to su opće kompetencije koje čine srž i temelj četiri osnovne pismenosti. To je ono što je neophodno da bi mogli raditi, razvijati i cijeli život učiti svoju struku“, istaknula je Irena Cajner Mraović, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Gradska zastupnica Milana Vuković Runjić rekla je kako društvene znanosti djetetu najviše omogućuju da razumije svijet. „Ne možemo imati spoznaje o današnjem svijetu ako nismo kroz društvene znanosti upoznali kakav je svijet bio, kako se razvijao. Radi se o osiromašenju djeteta“, tvrdi Vuković Runjić.

Govoreći o dualnom obrazovanju, gradska zastupnica Gordana Rusak je rekla da se ne vodi računa o integritetu, obrazovanju osobe i njezinoj budućnosti, već se ovakvom obrazovnom reformom podilazi poslodavcima i to onima u inozemstvu.

Navela je kako neki učenici iz objektivnih razloga upišu trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a naknadno žele završiti četverogodišnje obrazovanje, pristupiti maturi i završiti studij. No ovakvom reformom ta mogućnost se uskraćuje, jer položiti maturu za učenike strukovnih škola i dosad je bio veliki izazov, a sad zbog ukidanja općeobrazovnih predmeta to bi moglo biti nemoguće.

Što se tiče STEM područja, rekla je da se na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja može naći podatak da je studentima STEM područja u akademskoj godini 2017./2018. dodijeljeno 3400 novih izravnih državnih stipendija, a istodobno oni koji neke od tih studija završe postaju višak.

Rusak je naglasila kako je činjenica da nemamo privatna sveučilišta koja obrazuju stručnjake iz STEM područja što dovoljno govori samo za sebe. Naime, to je jednostavno preskupo školovanje iza kojeg se krije potreba za dobro opremljenim laboratorijima, sa skupom opremom. Stoga obrazovanje takvih stručnjaka košta puno više nego u nekim drugim područjima. U inozemstvu su oni traženi, zapošljavaju se u raznim industrijama.

Rusak je rekla kako su najbolji od njih već napustili Hrvatsku, a s ovakvom politikom dovest će se do toga da se oni obrazuju za potrebe drugih država.

„Dajemo im stipendije, stimuliramo njihov upis, trudimo se zadovoljiti visoke standarde njihova obrazovanja i onda nam više nisu potrebni niti oni, niti znanja ni kompetencije koje bi prenjeli učenicima“, rekla je Rusak.

Potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti Jelena Pavičić-Vukičević je rekla kako stranka nema ništa protiv strukovnog obrazovanja, ali da učeniku treba cjelovit sklop znanja koje će mu omogućiti put kroz život. Spomenula je četiri vrste pismenosti, onu na materinskom jeziku, na stranom jeziku, matematičku i prirodoslovnu pismenost te digitalnu pismenost. Naglasila je kako obrazovanje treba odgovoriti na te četiri vrste pismenosti.

„Nije poenta informatike učenje programiranja, nego služenje tehnološkim dosezima koji su na raspolaganju u nastavi i izvan nastave, a oni koji se vide kao programeri dodatno za njih i učenje programiranja. Kao stranka smatramo da je obrazovna reforma loše pripremljena, da ne odgovara na temeljne zahtjeve života u suvremenom svijetu. Ovo je ishitreno, pokazuje da se od čovjeka očekuje da samo bude dobar radnik, a on je daleko više od toga. Potrebno je puno kompetencija, a to se kroz ovakvo obrazovanje ne može postići“, rekla je za ZG-magazin Jelena Pavičić-Vukičević.

Ivana Vranješ

Ostavi komentar

*