Obljetnica potonuća Titanica

Obljetnica potonuća Titanica

Stručnjaci su ga smatrali neuništivim i nepotopivim. Bio je najveći, najljepši i najbrži brod na svijetu. No ovo posljednje trebalo je tek dokazati…

Na današnji dan:

1811. Ilirske provincije podijeljene su na šest civilnih i jednu vojnu pokrajinu (25. prosinca 1809. uvedeno je privremeno političko-upravno uređenje); potpuno je napuštena prijašnja austrijska uprava: zemaljski staleži su ukinuti, feudalci ostaju bez upravnih funkcija, višu upravu preuzimaju imenovani i plaćeni državni službenici (nižu provode općine), a sudstvo je odvojeno od uprave.

tito-biggest1941. Sekretar Komunističke partije Jugoslavije Josip Broz Tito u proglasu narodima Jugoslavije najavio je namjeru partije da organizira oružani otpor u kojem će komunisti biti u prvim redovima te će se suprotstavljati poticanju nacionalnoga neprijateljstva.

1961. Počelo prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora nakon ukidanja Bachova apsolutizma, koje se često naziva i Veliki sabor Hrvatske. Glavna zadaća Sabora bila je određivanje odnosa s Ugarskog, pri čemu je stajalište Sabora bila personalna unija u odnosu na Beč i na Budimpeštu. Smatra se da je to bio „najintelekutalniji“ Hrvatski sabor na kojem su zabilježeni mnogi blistavi zastupnički govori. Tada su se oblikovale i prve moderne stranke, a pritom je i donesen zakon prema kojem Ugarska mora priznati hrvatsku teritorijalnu cjelovitost u poslovima uprave, sudstva, školstva i bogoštovlja.

Kozul_Zdenko2006. Na 7. pojedinačnom europskom prvenstvu, održanom u Kuşadasiju u Turskoj, Zdenko Kožul je 15. travnja 2006. osvojio prvo mjesto i postao prvi hrvatski europski prvak u šahu. Taj hrvatski i bosanskohercegovački šahovski velemajstor rođen je 1996. u Bihaću, a velemajstor je od 1989. Bio je dvaput prvak Jugoslavije, a od 1993. nastupa za Hrvatsku. Najbolji plasman na FIDA-inoj ljestvici imao je 2004. kada je zauzeo 56. mjesto.

Mona_Lisa1452. Rođen Leonardo da Vinci (umro 2. svibnja 1519.), autor glasovite Mona Lise, najveći je i najsvestraniji slikar i istraživač kojega je svijetu dala Firenca 15. stoljeća. On je uzor i najpotpunije ostvarenje renesansnog univerzalnog čovjeka te oličenje racionalističkog firentinskog duha i talijanskog humanizma uopće.

Završivši i okrunivši svojim genijem sve rezultate koje je firentinska škola u povijesti postigla, stvorio je mogućnost da samog sebe i svoje suvremenike prebaci na viši stupanj umjetnosti, kao spoznaje života i prirode, te čovjeka kao njezina najvišeg ostvarenja. U tome je golemo značenje Leonarda kao humanista i kao umjetnika.

1707. Rođen Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. – Petrograd, 18. rujna 1783.), švicarski matematičar, fizičar i astronom.  Svoju znanstvenu djelatnost razvio je u Berlinu i Petrogradu, gdje je držao katedru fizike i matematike. Njegova aktivnost nije stala ni kada je oslijepio, jer je tada diktirao svoje radove. Napisao je oko 900 radova. Razvio je teoriju redova, uveo tzv. Eulerove integrale, riješio mnoge diferencijalne jednadžbe, a u diferencijalnoj geometriji dao je prvu formulu zakrivljenosti ploha (Eulerov poučak). Posebno su važna dva njegova istraživanja u hidrodinamici, gdje je razvio teoriju turbina. Proučavao je širenje zvuka i svjetlosti.

1765. U Sankt Peterburgu umro znanstvenik i pjesnik Mihail Vasiljevič Lomonosov (rođen 19. listopada 1711.), matematičar i prirodoslovac, gramatičar; utro je put jedinstvenom ruskom jeziku, pisac idila, pjesama i tragedija. Po njemu je nazvano najveće rusko sveučilište.

1865. Pet dana nakon završenoga Američkoga građanskog rata rasistički fanatik tijekom kazališne predstave upucao je predsjednika Abrahama Lincolna (rođenog 12. veljače 1809.), koji je slijedeći dan umro. Lincoln je bio odvjetnik, zastupnik u državi Illinoisu, a zatim u Saveznome kongresu; kao protivnik ropstva 1856. godine sudjeluje u osnivanju Republikanske stranke, 1860. godine izabran je za predsjednika države.

1896. U Ateni završavaju prve ovodobne Olimpijske igre (započele su 6. travnja), gdje na 43 natjecanja sudjeluje 311 natjecatelja iz 13 država. Prema zamisli njihova utemeljitelja Pierrea de Coubertina, igre su trebale razviti sport i jačati mir u svijetu.

titanic_under1912. Potonuo Titacnic.  Jedna od najvećih pomorskih katastrofa dogodila se noću između 14. i 15. travnja 1912. u vodama sjevernog Atlantika, blizu kanadskog otoka Newfoundlanda. Luksuzni putnički brod Titanic nasukao se na ledeni brijeg i za manje od tri sata otišao na dno. Bio je to u svoje vrijeme najveći transatlantik, dug 300 metara, težak 46 tisuća bruto registarskih tona. Stručnjaci su ga smatrali neuništivim i nepotopivim. Ukratko, bio je najveći, najljepši i najbrži brod na svijetu. Ovo posljednje trebalo je tek dokazati. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim bregovima. Dogodilo se ono što nitko nije očekivao. U sudaru čelika i leda popustio je Titanicov trup. Kroz golemu pukotinu nezaustavljivo je prodirala voda. Nastala je panika i opća pometnja. Titanicovih posljednjih pola sata bili su trenuci strašne agonije putnika koji su shvatili da su izgubljeni.

Čamaca za spašavanje nije bilo dovoljno, nastao je metež u kojem su prednost pri napuštanju broda imali bogati putnici iz prve klase. Na kasnijem suđenju ustanovljeno je da su se kapetan i posada držali krajnje kukavički i neljudski. Spašavajući vlastite živote oni su u polupraznim čamcima napuštali mjesto tragedije odbijajući pomoći nesretnicima koji su se borili za život u ledenim valovima. Drugi čamci su bili prepuni, prevrtali su se i tonuli. Brodovi koji su kasnije stigli spasili su rijetke preživjele koji su se nakratko održali na površini. Na kraju te nesreće, od 2207 putnika i članova posade katastrofu je preživjelo samo 707.

U povodu ove tragedije Turistička zajednica zagrebačke županije pripremila je izložbu kojom žele obilježiti 101. godišnjicu od potonuća jednog od najluksuznijih i najmoćnijih putničkih brodova u povijesti – Titanica.

Na brodu je bilo čak 30 hrvatskih iseljenika, a jedan od putnika bio je Stjepan Turčin iz sela Bratina, kraj Pisarovine. Upravo ta povijesna činjenica poslužila je kao polazišna ideja Udruzi „Titanic 100“ da na mjestu njegove kuće postavi temeljni kamen za izgradnju spomen-kuće s tematskim parkom „Titanic 100“, čija će izgradnja uvelike obogatiti turističku ponudu Zagrebačke županije, a Bratinu učiniti atraktivnom mikro destinacijom.

1967. U New Yorku pod vodstvom crnačkoga bapstističkoga propovjednika Marina Luthera Kinga 350.000 ljudi prosvjeduje protiv američkog sudjelovanja u Vijetnamskome ratu. Svjetski boksački prvak Cassius Clay, preimenovan u Muhameda Alija 28. travnja odbio je služiti vojsku i zato mu oduzimaju naslov prvaka. SAD u Vijetnamu imaju gotovo 500.000 vojnika.

1975. U Libanonu se zaoštravaju sukobi među neprijateljskim skupinama i počinje 15-godišnji građanski rat.

1980. U Parizu umro filozof, pisac i dramatičar Jean Paul Sartre (rođen 21. lipnja 1905.), glavni predstavnik egzistencijalizma, ljevičarski intelektualac, koji je u središte stavio pojam slobode. Egzistencijalizam povezuje s psihoanalizom i marksizmom (Kritika dijalektičkog uma, Bitak i ništa, Putovi slobode), njegova je književnost društveno angažirana (Mučnina, Muhe, Zid).

1989. Na nogometnoj utakmici između Liverpoola i Nottingham Foresta u Sheffieldu u panici zbog nekontrolirane provale gledatelja na punu tribinu smrtno je stradalo 95 gledatelja, a mnogi su teško ranjeni.

garbo1990. U New Yorku umrla filmska glumica švedskog porijekla Greta Garbo (rođena 18. rujna 1905.). Zbog ljepote i filmskih uloga dobila je nadimak Božanska. Nesporna je kultna zvijezda desetljeća prije Drugog svjetskog rata. Glumački uspon započela je ulogom u filmu Gösta Berling 1924. U nijemim filmovima glumi fatalne žene, a izvrsna je u melodramama (Mata Hari, Grand hotel, Ana Karenjina, Dama s kamelojama) i komediji Ninočka. Za doprinos filmskoj umjetnosti dobila je Oscara 1954. godine.

1901. U Velikoj Kaniži rođen Đuka Berkeš (umro 19. travnja 1973.), samozatajni, skromni kazališni djelatnik. Bio je inovator i utemeljitelj hrvatske kinematografije. Započeo je karijeru kao dramski glumac i redatelj u Osijeku. Godine 1924. dolazi u Zagreb i posvećuje se filmu. Berkeš se svim žarom posvećuje ostvarenju filmskog projekta Njih dva ili Dvostruka ličnost. Okuplja ekipu tada nepoznatih glumaca, među kojima su jedini profesionalni umjetnici bili njegova supruga Oliva Perenčević i kći Maša.

Berkeš je i kao redatelj i kao filmski glumac uvijek negdje u pozadini. A imao se zaista čime podičiti, jer je u filmu Njih dva, prvi u nas 1926. primijenio dvostruku ekspoziciju, snimivši filmskim trikom iste ljude u dvije različite uloge, spojivši zasebno snimljene dvije polovice iste filmske vrpce. Godinu dana kasnije snimio je i film Rožica, u kojem glavnu ulogu tumači njegova nadarena kći Maša Perenčević, koja je poput majke Olive također bila izabrana na natječaju za ljepotice. (zg-magazin)