Obilježena 115. obljetnica primjene daktiloskopije u Zagrebu

Obilježena 115. obljetnica primjene daktiloskopije u Zagrebu

“Ako gledamo u budućnost forenzike imamo značajan potencijal kojeg promoviram, jer je vrijeme da želimo utvrditi tko je počinitelj kaznenih djela, bez da je njegov DNA pohranjen u bazi podataka osoba koje tražimo”, rekao je prof. dr. Dragan Primorac

Ivana Vranješ

Pod nazivom „Hrvatska forenzika nekad i danas“ u Ravnateljstvu policije u utorak je svečano obilježena 115. obljetnica uvođenja daktiloskopije u Hrvatskoj.  Za potrebe identifikacije osoba daktiloskopija je prvi put uvedena 1904. u Zagrebu, a riječ je o jednoj od najpouzdanijih metoda utvrđivanja identiteta osobe na temelju papilarnih linija na prstima, dlanovima i stopalima.

Tom prigodom prikazan je film o Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ u Zagrebu te je otvorena izložba na kojoj je izložena nekadašnja i sadašnja forenzična oprema.

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić” sA 140 djelatnika provodi vještačenja u gotovo svim područjima forenzike. Njegova ravnateljica Andea Ledić je istaknula da je Centar jedan od najdugovječnijih institucija ove vrste u EU-u, ali i šire. “Kontinuirano radimo od 1953. godine i godišnje dobivamo oko 170.000 tragova i predmeta s otprilike 20.000 tisuća mjesta događaja“, kaže Ledić. Naglasila je da su danas forenzičke znanosti brzo razvijajuće područje.

Naglasila je da znanstveni i tehnološki razvoj kontinuirano nudi nove mogućnosti za pronalaženje, čuvanje i analiziranje tragova, a o kvaliteti tragova i samom čuvanju ovisi i izbor forenzičke metode. Stoga Centar u suradnji s Policijskom akademijom kontinuirano radi na edukaciji policijskih i drugih službenika kao i državnih odvjetnika.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je rekao da Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić je vodeća, moderna ustanova za vještačenje u ovom dijelu Europe te zaslužno nosi ime znanstvenika Ivana Vučetića.

Naglasio je da važno ulagati u metodu suvremenih bioloških vještačenja kako bi znanstveno utvrđenom pouzdanošću i učinkovitošću iza sebe ostavili što manje nepoznanica.

Ministar je spomenuo da je Centar u godinu dana ostvario značajne rezultate vezano uz razvoj međuinstitucionalne i međunarodne suradnje. Tako je 2018. godine prvi put stavljen na sudski popis institucija za provođenje sudskog vještačenja, uspostavljena je neformalna suradnja s izraelskim forenzičnim institutom te je predstavljen i na Američkoj akademiji forenizičnih znanosti.

Na hrvatsku forenziku osvrnuo se prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičnu znanost.

„Vodstvo Centra Ivan Vučetić je nedavno bilo u Izraelu i kad smo uspoređivali njihovu metodologiju, tehnologiju i znanja ljudi postalo je jasno da je hrvatska forenzika na onom velikom valu koji smo imalo devedesetih godina kada smo bili pioniri forenzičke DNA analize. Ne postoji ništa metodološki bitno što bi radili Izrealci ili Amerikanci, a da mi to ne radimo u Hrvatskoj. Ako gledamo u budućnost forenzike imamo značajan potencijal kojeg promoviram, jer je vrijeme da želimo utvrditi tko je počinitelj kaznenih djela, bez da je njegov DNA pohranjen u bazi podataka osoba koje tražimo. Iz biološkog traga na mjestu događaja možemo opisati kako bi izgledao počinitelj kaznenog djela, iz kojeg je dijela svijeta, spol“, pojasnio je Primorac. Dodao je da to forenziku čini jednom od najatraktivnijih disciplina u rješavanju takozvanih zaboravljenih slučajeva.

Ljubomir Gudelj se prisjetio pronalaska majke koja je u Gundulićevoj ostavila novorođenče

Svečanosti je nazočio i 94-godišnji kriminalistički tehničar Ljubomir Gudelj koji je sudjelovao i u slučaju željezničke nesreće međunarodnog vlaka Atena-Zagreb-Dortmund na zagrebačkom Glavnom kolodvoru 1974. godine.

„U kriminalističkoj tehnici sam radio od 1947. godine. Imali smo određene poteškoće, išli smo pješice na očevid, nismo imali materijale ni ljude, ali smo dobro radili i imali smo uspjeha. Iako je bilo teško svoj posao sam radio s ljubavlju, a nešto je od mog rada i ušlo u povijest, kao otkrivanje identiteta majke koja je ostavila novorođenče u Gundulićevoj ulici te se tragalo za njom“, rekao je za ZG-magazin Gudelj.