NSA prati računala i kad nisu spojena na internet

NSA prati računala i kad nisu spojena na internet

Premda je većina softvera umetnuta putem računalnih veza, NSA pojačano koristi i novu tajnu tehnologiju koja omogućava pristup podacima pohranjenim na računalu, ali i njihovo mijenjanje, čak i kada računalo nije spojeno na internet

Boris Jagačić

Nedugo prije nego što je predsjednik Barack Obama najavio reformu rada Nacionalne sigurnosne agencije (National Security Agency) koja je zbog tajnosti svog rada u žargonu prozvana i kao „nepostojeća“ agencija (No Such Agency), u američke medije je „procurila“ informacija o novoj tehnologiji koju razvija ta aencija, a uz pomoću koje će moću ulaziti u osobna računala, čak i kada ona nisu spojena na internet.

Prema pisanju The New York Timesa NSA je umetnula softver u približno 100.000 računala diljem svijeta koji omogućavaju Sjedinjenim Državama da provode nadzor nad tim kompjutorima i mogu stvoriti uvjete za pokretanje cyber napada.

Premda je većina softvera umetnuta putem računalnih veza, NSA pojačano koristi i novu tajnu tehnologiju koja omogućava pristup podacima pohranjenim na računalu, ali i njihovo mijenjanje, potvrdila je to dokumentacija od NSA, računalni eksperti te državni službenici. Ova tajna tehnologija koristi radiovalove koji omogućavaju pristup i izmjenu podataka pohranjenih na računalu. Da bi se to omogućilo, u računalo se ubacuje uređaj kojega fizički umeće agent, proizvođač hardvera ili netko treći.

Tehnologija koju je Agencija počela koristiti još 2008. godine zasniva se na prikrivenim radiovalovima koji mogu biti emitirani sa sićušnih elektronskih sklopova, USB stickova i kartica kradomice  umetnutih u računalo. U pojedinim slučajevima podaci mogu biti poslani do relejne stanice veličine aktovke koju agenti mogu postaviti i na nekoliko kilometara od mete.

Radiofrekvencijska tehnologija pripomogla je u rješavanju ponajvećeg problema s kojim su se susrele američke obavještajne agencije: kako ući u zaštićene kompjutere američkih neprijatelja koji su se pokazali neprobojnima za špijuniranje ili cyber napade.

Naravno, NSA ovakav pristup karakterizira više kao metodu „aktivne obrane“ od stranih cyber napada nego kao vlastiti napad. Ali kad kineski napadači instaliraju sličan softver u računalne sustave američkih kompanija ili vladinih agencija, onda u Americi nastane komešanje i prosvjedi idu i do Barracka Obame osobno.

Barrack Obama: „Zaposleni u NSA su naporno i marljivo radili da zaštite SAD. Grešaka je bilo, ali kao i u svakom velikom sistemu, one postoje. Međutim, radi se na njihovom otklanjanju“, kazao je Obama, dodavši da nije bilo špijuniranja američkih građana

Najčešće mete

Među najčešćim metama NSA i njezina partnera iz Pentagona (United States Cyber Command), su postrojbe Kineske narodne armije, koje su SAD optužile za redovito lansiranje digitalnih sondi i napada na industrijske i vojne ciljeve, obično zbog krađe tajnih podataka i intelektualnog vlasništva. No program kodnog naziva Quantum, bio je također uspješan i u umetanju softvera u rusku vojnu mrežu i sustave koje koristi meksička policija i narko-karteli, trgovinske institucije Europske unije, a ponekad i u upadanju u mreže partnera u borbi protiv terorizma – Saudijske Arabije, Indije i Pakistana, potvrdili su državni dužnosnici i predstavnici NSA.

„Ovdje su novina razmjeri i sofisticiranost obavještajne agencije kojom ona može upadati u računala i mreže kojima nitko prije nije pristupio“, izjavio je James Andrew Lewis, stručnjak za računalnu sigurnost pri Centru za međunarodne strateške studije u Washingtonu.  „Neke od tih mogućnosti već postoje neko vrijeme, ali kombinacija znanja o tome kako provaliti u sustave radi umetanja softvera i način na koji se to može učiniti koristeći radiofrekvencije Sjedinjenim Državama daju mogućnosti kakvu još nikada nisu imale.“

A da NSA ipak ne radi sve na svoju ruku, kao što se ponekad želi prikazati, potvrdio je i javni istup američkog predsjednika koji je krajem prošlog tjedna najavio reformu agencije NSA, ali je dodao i da je program nadzora potreban da bi se Amerika branila o terorizma i potencijalnih napada.

Restrikcije na praćenje savezničkih lidera

Obama prestao pušiti zbog straha od suprugeU svom obraćanju iz Bijele kuće rekao je međutim da će biti uvedene restrikcije na praćenje komunikacija lidera država saveznica SAD-a, nakon što je prošle godine izbio diplomatski skandal kada je otkriveno da je NSA prisluškivala telefon njemačke kancelarke Angele Merkel.

Glavne izmjene u radu Agencije tiču se mogućnosti NSA da skladišti podatke o telefonskim brojevima i elektroničkoj pošti milijuna Amerikanaca, što više neće biti u mogućnosti. Za svaki nalog obavještajne agencije će ubuduće morati dobiti dozvolu specijalnog FISA suda (sud za nadzor nad radom vlade kada je u pitanju terorizam i kontrašpijunaža), prije nego pristupe podacima koji su u tom trenutku dostupni.

„Zaposleni u NSA su naporno i marljivo radili da zaštite SAD. Grešaka je bilo, ali kao i u svakom velikom sistemu, one postoje. Međutim, radi se na njihovom otklanjanju“, kazao je Obama, dodavši da nije bilo špijuniranja američkih građana.

„Uvjeravam vas da nije čitana vaša elektronička pošta, niti su prisluškivani vaši razgovori“, istaknuo je američki predsjednik, kazavši da do promjene zakonodavstva vezanog za ovu temu dolazi i zbog tehnološkog razvoja sistema za nadzor, koji ubuduće mora biti praćen i zakonskim izmjenama.

Iako nije najavio da će program nadzora biti zaustavljen, Obama je rekao da se podaci više neće nalaziti u posjedu NSA, već treće strane, a tko će to biti, bit će poznato do 28. ožujka kada državni tužilac Eric Holder i predstavnici obavještajne zajednice trebaju donesti odluku.

„Legitimno pravo tajnih službi“

Edward Snowden

Edward Snowden

Obama je opovrgnuo da je program nadzora usmjeren prema prijateljima SAD, ali je poručio i da je legitimno pravo sigurnosnih službi da pokušaju doći do određenih podataka. Neke mjere koje je najavio američki predsjednik stupaju odmah na snagu, a ostale će morati još odobriti Kongres.

Pitanje reforme rada obavještajnog sektora u Americi pokrenuto je prošle godine, kada je odbjegli službenik NSA Edward Snowden priopćio podatke o masovnom nadzoru građana SAD, ali i stranaca. On je u kolovozu prošle godine dobio azil u Rusiji, a procjenjuje se da je u njegovom posjedu oko 1,7 miliona tajnih bilješki.

Predsjednik Obama izjavio je da će biti potrebne godine da se utvrdi koliku je štetu napravio taj bivši suradnik NSA objavljivanjem povjerljivih informacija.  Govoreći o promjenama u načinu prikupljana podataka američkih obavještajnih službi, kazao je da odbrana SAD djelomično zavisi i od „vjernosti“ onih kojima su povjerene tajne informacije države.

„Ako netko tko se protivi politici vlade, uzme u svoje ruke povjerljive informacije i objavi ih, mi nikada ne možemo jamčiti sigurnost naših građana“, rekao je Obama.