Novi načini otkrivanja Alzheimerove bolesti

Novi načini otkrivanja Alzheimerove bolesti

(PET skeniranje otkriva amiloidne pločice, koje se pojavljuju kao tople boje poput crvene i narančaste. Središnje skeniranje je od osobe koja nema simptome kognitivnih problema, ali s očitom razinom amiloidne naslage u mozgu. / Slike: Susan Landau i William Jagust)

Alzheimer pripada bolestima koje se uvijek povezuju i poistovjećuju s demencijom. No on je samo jedan od njezinih oblika. U ovom tekstu vam donosimo tri nova načina kako se može detektirati ova bolest.

1. Detektiranje Alzheimerove bolesti pomoću pregleda vida

Prvi od načina za detektiranje Alzheimerove bolesti je odlazak kod optičara na pregled vida, bar ako je suditi prema Medicinskom centru Cedars-Sinai. Upravo taj centar iz Los Angelesa tvrdi kako će jednostavnim skeniranjem oka biti moguće detektirati sve što je potrebno – i to bi moglo predvidjeti bolest čak i prije nego li se ona razvije.

Doktorica Keith L. Black, koja je ujedno i voditeljica studije nada se da će na kraju istraživački očni pregled početi koristiti za rano otkrivanje bolesti kako bi se interveniralo i promijenio tijek poremećaja uvođenjem lijekova i promjenama načina života.

Inače, u spomenutom istraživanju 16 bolesnika s Alzheimerovom bolešću podvrgnuto je neinvazivnom pregledu očiju, nakon čega su najprije popili otopinu koja sadrži začin kurkumin, koji se nalazi u kurkumi. Kurkumin je prouzročio da se amiloidni plak upali u njihovim mrežnicama, kako bi se moglo otkriti znakove bolesti. Kada su njihove pretrage uspoređene s onima zdrave kontrolne skupine, uspostavljena je veza između plakova u mrežnici i mozgu.

2. Detektiranje Alzheimera pomoću njuha

Osim pomoću pregleda vida, Alzheimer se može otkriti i pomoću njuha. Takvo jedno istraživanje proveli su znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji. U njemu je sudjelovalo 728 starijih osoba. Koristili su standardni test kognitivne procjene Montreala, s komercijalno dostupnim štapićima za detekciju njuha, gdje su ispitanici morali točno identificirati 16 mirisa.

Sve su starije osobe prethodno ocijenjene na spomenutom sveučilištu, te su morale proći »niz neuroloških metoda«. Svatko od njih je stavljen u jednu od tri kategorije: zdrava starija odrasla osoba, blaga kognitivna oštećenja (MCI) ili Alzheimerova demencija.

Temeljeno samo na kognitivnom testu, tim iz Pennsylvanije točno identificirao oko 75 posto iz prve grupe. Međutim, kada su uzeti u obzir rezultati njuha s mirisnim štapićima, taj je iznos porastao na 87 posto. Grupa s blagim kognitivnim oštećenjima bila je vrlo važna jer je pokazala da se blagi kognitivni poremećaj pojavljuje nekoliko godina prije nego što se javi stvarna Alzheimerova bolest

3. Otkrivanje Alzheimera pomoću vađenja krvi

Treća metoda kojom se detektira spomenuta bolest je pomoću vađenja krvi. I ovoga puta istraživanje je provedeno u Sjedinjenim državama, točnije na Sveučilištu u Washingtonu.

Napredna magnetna rezonanca i novi biosenzori veličine nanometra, nova su dva primjera uređaja koji bi jednog dana mogli ukazati na rane znakove Alzheimerove bolesti, kao i nove vrste krvnih testova. Prošle su godine znanstvenici na Sveučilištu Rowan razvili krvni test koji je mogao otkriti Alzheimerove bolesti u ranoj fazi sa 100 posto točnosti, u točki kada su tretmani vjerojatniji. Taj test krvi nastavlja se razvijati, a znanstvenici skreću s repliciranjem svojih rezultata u većim ispitivanjima.

Istraživački tim ima za cilj razviti krvi test koji bi je li beta-amiloid počeo s izgradnjom. Trenutno, jedini način da se detektiraju ove bjelančevine je da ih se uhvati u mozgu putem PET skeniranja (Pozitronska emisijska tomografija PET/CT) )ili uzorkovanjem spinalne tekućine, metode koje su skupe ili invazivne.

Prethodna istraživanja pokazala su da količina spomenute bjelančevine u krvi ne mora nužno korelirati s razinama u mozgu pa je s toga pozornost preusmjerena na njezina tri podtipa, amiloidni peptidi beta 38, 40 i 42. Istraživanje je obuhvatilo 41 ispitanika u dobi od 60 ili više godina.

Znakovi kognitivnog oštećenja bili su otkriveni u 23 slučaja, a kod njih pet skenovi i uzorci tekućine kralježnice potvrdili su amiloidne plakove u mozgu ili promijenjene razine cerebrospinalne tekućine. Preostalih 18 ispitanika nije imalo nakupljanje već spomenute bjelančevine.

Spomenimo i to, kako većina ovih tretmana još uvijek nije zaživjela u Hrvatskoj te da je riječ većinom o eksperimentalnoj provedbi. Konačno podsjetimo vas ,da smo o ovoj temi ranije pisali na našem portalu. Između ostalim, pokazali smo vam što je zapravo Alzheimer, ali i iskustva pacijenata i osoblja o ovoj temi:

 Raste broj oboljelih od Alzheimerove bolesti

“Alzheimer je još uvijek bolest puna stigmi i predrasuda u hrvatskom društvu”

Zmijski otrov kao “protuotrov” za Alzheimerovu bolest

Pripremio: Matej Knežević

Ostavi komentar

*