Nobelovci ustali protiv rata u Hrvatskoj, umro G. Rossini

Nobelovci ustali protiv rata u Hrvatskoj, umro G. Rossini

Čak 49 dobitnika Nobelove nagrade iz cijeloga svijeta, u jeku najžešćih napada srpskih paravojnih postrojbi i JNA na Hrvatsku, potpisalo je 13. studenoga 1991. peticiju kojom su pozvali međunarodne čimbenike da zaustave rat, razaranja i ubijanja u Hrvatskoj

Jednom je jedna gospođa upitala Rossinija:  „Gospodine, kako da vas zovem: “Maestro”, “Veliki” ili “Bog glazbe”.“

Rossini joj je odgovorio:  „Zovite me: Mali zeko.“

 Dogodilo se na današnji dan, 13. studenoga:

1919. – Na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu, odnosno tadašnjoj Veterinarskoj visokoj školi održano je prvo predavanje. Tako se Veterinarski fakultet u Zagrebu ubraja se među najstarije visokoškolske ustanove te vrste u ovom dijelu Europe, a trebalo je čekati čak 75 godina na njegovo osnivanje, na prijedlog koji je davne godine 1844. pokrenulo Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo.

Veterinarski_fakultet_u_ZagrebuNa samom početku rada škole otvoreno je 12 zavoda. Studij je trajao osam semestara, a studenti su upisivali 21 obvezni predmet koji su polagali u tri državna ispita, nakon čega su dobivali naslov diplomiranog veterinara.

Najprije je to, nakon četiri godine, uspjelo Dragutinu Curiloviću. Godine 1924. zaslugom profesora Podubskog, Rajčević i Đurića visoka škola prerasta u Veterinarski fakultet koji počinje raditi školske godine 1925./26. Nakon niza materijalnih i prostornih teškoća fakultet 1938. dobiva pet hektara zemljišta u Heinzelovoj ulici, gdje se nakon samo godinu dana završava zgrada dekanata i gdje se nakon rata grade i druge zgrade u kojima fakultet radi i danas.

Osnivanje istraživačkih instituta osobito je pridonijelo razvoju znanstvenog rada. Danas se veći dio nastavnog procesa obavlja u sklopu Fakulteta. Preostali dio nastave odvija se u lovištu i vanjskim radilištima. Nastavna, znanstvena i visokostručna djelatnost zasniva se na radu zavoda i klinika koji su objedinjeni u 4 odjela: Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju, Odjel za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti, Odjel klinika, Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju te Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane.

1976. – U Zagrebu umro Pavao Vuk-Pavlović, hrvatski filozof (rođen 9. veljače 1894. u Koprivnici). Roditelji su mu bili iz uglednih židovskih obitelji, a 1900. prešli su na katoličku vjeru.

Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Zagrebu. Studirao je filozofiju u Leipzigu i Zagrebu, a pedagogiju u Berlinu. Godine 1922. vratio se u Zagreb gdje je radio kao srednjoškolski profesor, a od 1929. radi kao docent filozofije na Filozofskom fakultetu. Godine 1941. uklonjen je iz nastave i umirovljen. Poslije II. svjetskog rata nova ga je vlast reaktivirala kao žrtvu fašizma, ali ne dugo. Odbijajući nastavničku govornicu pretvoriti u mjesto odakle će se rasprostirati marksistička ideologija, morao je potkraj 1947. napustiti katedru, a 1948. premješten je za knjižničara u Sveučilišnu knjižnicu.

Razbolio se te mu je 1951. određena invalidska mirovina. No, autentičan filozof još nije bio spreman za umirovljenje. Godine 1958. pozvan je u Skopje gdje je na filozofskom fakultetu kao profesor ostao do 1971. a onda se nakon umirovljenja vratio u Zagreb.

Kao rođeni mislilac temelje svoje filozofije razradio je u prvom opsežnom djelu Spoznaja i spoznajna teorija. Raspravama posvećenim odgoju, napose djelom Ličnost i odgoj, Vuk-Pavlović je utemeljio izvornu filozofiju odgoja, i danas veoma aktualnu.

Svoje temeljno stajalište prema religiji iznio je u raspravi Misao o prirodi i spasenju, a o estetici u knjizi Duševnost i umjetnost. Pjesnički je Pavao Vuk-Pavlović načela svoje etike i filozofije povijesti oblikovao u zbirkama soneta Zov i Razvaline.

1991. Nobelovci protiv rata u Hrvatskoj: Čak 49 dobitnika Nobelove nagrade iz cijeloga svijeta, u jeku najžešćih napada srpskih paravojnih postrojbi i JNA na Hrvatsku, potpisalo je 13. studenoga 1991. peticiju kojom su pozvali međunarodne čimbenike da zaustave rat, razaranja i ubijanja u Hrvatskoj. No međunarodna politika u to vrijeme, kada su bili granatirani mnogi hrvatski gradovi i okupirana znatna područja naše zemlje, bila je nejedinstvena i dvojila je što učiniti. I dok su političari uglavnom oklijevali, intelektualci diljem svijeta podigli su svoj glas protiv onih koji su ugroženu Hrvatsku željeli prepustiti agresorskoj sili i pozvali tadašnju Europsku zajednicu da prizna Sloveniju i Hrvatsku te pozvali i druge nobelovce za pomoć. Nakon samo tri mjeseca peticiju za Hrvatsku potpisalo je 127 nobelovaca, što je bila velika moralna potpora Hrvatskoj, ali i pritisak na neodlučne političare.

1779. – U Londonu je pokopan umjetnički stolar Thomas Chippendale (kršten 1718.), najpoznatiji izrađivač engleskog rokoko namještaja, koji je veliku pozornost obraćao funkcionalnosti.

Chippendale

1779. – Engleski tkalac Samuel Crompton izumio je stroj za predenje, na kojem je bilo moguće presti sve vrste niti, što je bila revolucija u proizvodnji tekstila. Preko rijeke Severna izgrađen je prvi željezni most na svijetu.

1868. – U Parizu je umro talijanski operni skladatelj Gioachino Rossini (rođen 29. veljače 1792.). Od 1824. do 1836. i od 1855. godine živio je u Parizu. Autor je mnogih komičnih opera (ukupno 39), među kojima se ističu Seviljski brijač, Pepeljuga, Kradljiva svraka, a od istinitih Elizabeta, Othello, Mojsije u Egiptu; među sakralnim skladbama poznata je Stabat mater.

Anegdota o Rossiniju (izvor: Wikipedija)

Jednom je jedna gospođa upitala Rossinija:  „Gospodine, kako da vas zovem: “Maestro”, “Veliki” ili “Bog glazbe”.“

Rossini joj je odgovorio:  „Zovite me: Mali zeko.“

Što je Rossini želio time reći? On podrazumijeva istodobno i svoju glazbu, koja je brza i naizgled izgleda kao mali zeko.

1974. – Svemirska sonda Mariner 8 obišla je Mars i po tome je prva letjelica s ljudskom posadom koja je kružila oko nekoga drugog planeta.

mariner09-browse

Foto: NSSDC fotogalerija

(zg-magazin)