Nobel na IRB-u

Nobel na IRB-u

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu podijelili su američko-britanski znanstvenik John O’Keefe (polovica nagrade) i norveški bračni par MayBritt Moser i Edvard I. Moser (druga polovica nagrade) i to za otkriće stanica u mozgu, koje su odgovorne za snalaženje u prostoru.

Povodom dodjele Nobelovih nagrada iz prirodnih znanosti Institut Ruđer Bošković (IBR) organizira ciklus popularno-znanstvenih predavanja pod nazivom „Nobelova nagrada za mozgovni navigacijski sustav-kako stvaramo kartu svoje okoline?“. Tako je jučer na IBR-u predavanje održao profesor Goran Šimić, predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog istituta za istraživanje mozga.

Kroz organiziranje ovog ciklusa predavanja IRB želi upoznati širu javnost sa znanstvenim otkrićima za koja su dodijeljene Nobelove nagrade, a želja je da se javnost zainteresira za znanstvena istraživanja na kojima rade i hrvatski znanstvenici.

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu podijelili su američko-britanski znanstvenik John O’Keefe (polovica nagrade) i norveški bračni par May‐Britt Moser i Edvard I. Moser (druga polovica nagrade) i to za otkriće stanica u mozgu, koje su odgovorne za snalaženje u prostoru.

Kasnih 70-godina prošlog stoljeća O’Keefe je snimao aktivnost pojedinačnih živčanih stanica hipokampalne formacije mozga štakora i otkrio da su se neki od tih neurona aktivirali samo onda kad bi se životinja nalazila na točno određenom mjestu u prostoru. Pretpostavio je da na temelju informacija dobivenih iz vidnog sustava, te stanice koje pamte mjesta (‘place cells’) sudjeluju u stvaranju reprezentacije okoline.

May-Britt i Edvard Moser su 2005. godine objavili da se u susjednom dijelu mozga, medijalnoj entorinalnoj moždanoj kori, nalaze neuroni čija se aktivacija podudara s prolaskom životinje pokraj bilo kojeg vrha pravilne mreže jednakokračnih trokuta, koji mapiraju površinu prostora po kojem se životinje kreću. Stanice te mreže (‘grid cells’) mapiraju prostor čak i bez prisutnosti orijentira, tvoreći sveobuhvatan koordinatni sustav. Daljnja su istraživanja ukazala da i u čovjeka stanice mreže, zajedno s drugim entorinalnim neuronima, koji kodiraju smjer kretanja i hipokampalnim stanicama koje pamte mjesta, čine sveobuhvatan sustav reprezentacije vanjskog prostora, svojevrstan mozgovni GPS (globalni pozicijski sustav), pomoću kojega stvaramo i pamtimo kartu poznate okoline, te u njoj pronalazimo pravi put.

(zg-magazin)