Nijemci počeli lansirati V2 rakete na Britaniju, započelo emitiranje Zvjezdanih staza

Nijemci počeli lansirati V2 rakete na Britaniju, započelo emitiranje Zvjezdanih staza

Upravo je ova raketa bila osnova za razvoj američkog, ali i sovjetskog svemirskog programa

Dogodilo se na današnji dan, 8. rujna:

1668. – Svjetski proslavljen dubrovački liječnik, akademik i znanstvenik Đuro Baglivi rođen je 8. rujna 1668. u Dubrovniku, a umro u Rimu u 39. godini života. Osnovnu humanističku naobrazbu stekao je u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku. Studij medicine odslušao je u Napulju, a diplomirao u Salernu. Blistavu akademsku karijeru započeo je nakon što ga je uočio tadašnji najslavniji liječnik Marcello Malpighi. Vrhunac akademske karijere doživio je kad su ga izabrali za profesora anatomije i teorijske medicine na sveučilištu La Sapienza u Rimu. Posebno je priznanje njegovoj vrhunskoj liječničkoj praksi bio izbor za arhijatra dvojice papa (Inocenta XII. i Klementa XI.). Svjetsku znanstvenu slavu donose mu djela De praxi medica i De fibrea motrice et morbosa. Baglivi se bavio i pjesništvom i numizmatikom.

1920. – U selu Bogovićima na otoku Krku rođen istaknuti hrvatski znanstvenik Branko Fučić (umro 1999. u Rijeci). Velik dio života i rada posvetio je temema iz povijesti umjetnosti, slavistike, arheologije, etnologije i književnosti (pod pseudonimom Toni Tinov). Posebno se posvetio proučavanju istarskoga kraja, Kvarnera i otoka Gorskoga kotara, širega zadarskog i drugih hrvatskih i bosanskohercegovačkih područja. Zaslužan je za razumijevanje istarskog zidnog slikarstva i glagoljaških natpisa te za ispravno čitanje Bašćanske ploče. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom, hrvatsku povijest te opću povijest i talijanski jezik. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti u Ljubljani. Autor je i koautor brojnih djela, od kojih su najpoznatija Istarske freske, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćansktva, Glagoljaški natpisi i dr.

1920. Talijanska uprava za Kvarner bio je naziv države koju je Gabriele D’Annunzio proglasio u Rijeci 8. rujna 1920. godine. Nikad nije dobila međunarodno priznanje, a u prosincu ju je zamijenila Slobodna Država Rijeka. Ustav joj je bio spoj anarhističkih, protofašističkih i demokratskih republikanskih ideja, pomalo dadaistički, ali i napredan za svoje doba, a samog D’Annunzija se često smatra prethodnikom ideala i metoda talijanskog fašizma. Ovaj ustav je D’Annunzio napisao s anarhosindikalistom Alcesteom De Ambrisom koji je napravio politički i pravni okvir, a D’Annunzio ga je pjesnički uljepšao. Uz preambulu, prema kojoj je glazba osnovni princip države, ustav je predviđao ravnopravnost spolova, toleranciju religije i ateizma, temeljit sustav socijalne i zdravstvene zaštite, staračku skrb te uzdržavanje građana u 10 interesnih staleža – uz koje je u budućem parlamentu trebao biti zastupljen i jedanaesti, mistički, okupljen oko »nepoznatog genija«, za kojeg je na tadašnjem Danteovu trgu (danas Trg Republike Hrvatske) gorjela vječna vatra. Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma. čije bi zajedničke sjednice odlučivale o stranim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde.

1522. – U Španjolsku se nakon 18 mjeseci vratila pomorska ekspedicija koja je prva oplovila svijet. Njezin vođa Ferdinand Magellan poginuo je u sukobu s domorocima na Filipinima.

1940. – Mussolinijeva fašistička Italija priključila se Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Talijanski vojni stroj nije bio spreman na takav poduhvat što se ubrzo i pokazalo agresijom na Grčku iste godine. Nastavkom rata, učestali talijanski porazi na svim frontama i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Mussolinijevih kolega protiv njega. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat a na kraljevu zapovijed Mussolini je uhićen. Nova vlada maršala Pietra Badoglia u tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, za što je javnost doznala tek 8. rujna.

1944. – Velika Britanija je napadnuta opasnim njemačkim »oružjem odmazde« Vergeltungswaffe 2 (V2), projektilima na tekuće gorivo službenog naziva Aggregat 4. Raketa V2 leti 6000 km/h  i čak 100 km uvis. Ove su rakete za britanske gradove opasnije os prethodnih V1 jer ih je teže srušiti. Treći Reich je ovo oružje počeo koristiti podkraj II. svjetskoga rata i njime pogađao London i i druge ciljeve. Raketa V-2 A4 lansirana iz baze na Peenemündu, ribarskog otoka s njemačke baltičke obale, postala je prvi objekt načinjen ljudskom rukom koji je stigao do vanjskog svemira postigavši visinu između 85 i 90 km. Nakon pada Trećega Reicha, SAD su sa zarobljenim projektilima 1946. obavile su svemirske letove prilikom kojih su napravljena prva mjerenja i napravljene prve fotografije u vanjskome svemiru. Upravo je ova raketa bila osnova za razvoj američkog, ali i sovjetskog svemirskog programa.

1951.– U san Franciscu, u Kaliforniji, SAD i još 48 država potpisali mirovni sporazum s Japanom, čime je završila američka okupacija. Sličan dokument s Njemačkom nikad nije potpisan, a zamijenio ga je djelomičan sporazum sa Zapadnom, odnosno Istočnom Njemačkom.

1966. – Na današnji dan 1966. godine emitiranjem na američkoj  TV kućoi NBC započela je slavna povijest kultne serije Zvjezdane staze (eng. Star Trek). Serija promiče idiličnu budućnost u kojoj su se ljudi i druge rase, dostignuvši stupanj razvoja koji omogućuje putovanje brzinama bržim od svjetlosti (tzv. Warp pogon), udružili u Ujedinjenu Federaciju Planeta, organizaciju nalik međuplanetarnim Ujedninjenim narodima. Zvjezdane staze upućuju na probleme iz stvarnog života, kao što su rat, kršenje ljudskih prava, rasna diskriminacija i neravnopravnost spolova. Na osnovu originalnih serija iz 1966. nastalo je još pet serija i 11 filmova, mnoštvo računalnih igara i knjiga. (zg-magazin)