Nerazumijevanje “stručnjaka” za vizualno stvaralaštvo

Nerazumijevanje “stručnjaka” za vizualno stvaralaštvo

Unatoč svim spomenutim nerazumijevanjima „stručnjaka“ za vizualno stvaralaštvo ili kulturno stvaralaštvo, hrvatska keramika kontinuirano već cijelo stoljeće je prisutna i u sredinama u kojima ne znaju ništa o hrvatskoj kulturi i umjetnosti

Hrvatski i slovenski umjetnici koji se izražavaju keramikom već desetljećima se susreću na značajnim međunarodnim izložbama u svijetu te u Hrvatskoj i Sloveniji. Na 39. Međunarodnom konkursu umjetničke keramike u talijanskom gradu Gualdo Tadinu, na tematskoj izložbi „Voda, čudo Zemlje“, a koji se otvara 2. rujna 2017. izlažu Sandra Ban, Nadica Eichhorn, Ana Hanzel, Ljubica Lovrenčić, Hanibal Salvaro i Dani Žbontar, a prema odabiru međunarodnog žirija.

Rad Ljubice Lovrenčić

Istovremeno je Međunarodni biennale keramike u Cluj-Napoca (Rumunjska) odabrao za izlaganje djelo Ane Hanzel, a Ljubica Lovrenčić izlaže na međunarodnoj izložbi World Ceramic & Art Craft Biennale 2017, na temu »boce i kutiije« koje će se održati u Vichteu u Belgiji.

Ovi podatci, ovako šturo napisani, su samo dio uspješne nazočnosti hrvatske i slovenske keramike u inozemstvu, te uopće ne ukazuju na neke važne značajke kao primjerice:

– trebalo je imati invencije, kreatvnog poticaja pa i nešto znanja, erudicije i financija da se izrade djela koja su međunarodni žiriji, posredstvom fotografija, odabrali za ove važne međunarodne izložbe.

– nakon odabira izlagača rad treba dobro spakirati i poslati nekom sigurnom i brzom poštom a to znači novi trošak od cca 1.000 kuna. Ako se pak ide na otvorenje izložbe to je još novih barem 2-3.000 kuna. Što se tiče hrvatskih umjetnika ne postoji nikakva ni teoretska mogućnost da neki Ured za kulturu ili Ministarstvo kulture participiraju u tim troškovima, iako se radi o djelovanju koje trajno pridonosi međunarodnom ugledu hrvatske likovne umjetnosti u svijetu, za razliku od glumaca glazbenika pa i pisaca, koje se skromno ali donekle honorira. Uostalom, mi imamo sustave financiranja koji ignoriraju stvaralaštvo. Iz jednostavnog razloga što se ne može primjerice planirati unaprijed uspjeh na nekom međunarodnom biennalu ili triennalu. A o tome tzv. struka uopće ne razmišlja.

Unatoč svim spomenutim nerazumijevanjima „stručnjaka“ za vizualno stvaralaštvo ili kulturno stvaralaštvo, hrvatska keramika kontinuirano već cijelo stoljeće je prisutna i u sredinama u kojima ne znaju ništa o hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Ali se također nalazi i u muzejima i kolekcijama Faenza, Gualdo Tadino, Vallauri, Karatsu, zatim u Kini, Koreji, Argentini, Indoneziji, Turskoj, Indiji, Novom Zelandu, Portugalu i drugdje.

Hanibal Salvaro, Art Director
LADICA Fine Arts & Design Center

Komentari su zatvoreni