Nepravedna mirovinska reforma vodi ka još manjim mirovinama

Nepravedna mirovinska reforma vodi ka još manjim mirovinama

Gojko Bežovan se zalaže za ukidanje drugog mirovinskog stupa. »Sve je nepovoljniji odnos broja umirovljenika i onih koji uplaćuju doprinose. Vlada povećavala mirovine na teret zaduživanja, a istovremeno ne ulaže u zapošljavanje mladih«, navodi Bežovan

U prostorijama Centra za kulturu Novi Zagreb u petak 27. listopada održana je javna tribina na temu drugog mirovinskog stupa pod nazivom Kazna, a ne dobit u organizaciji Udruge građana Siget. Okupljeni su bili svjedoci vrlo žustre i odlične dvoipolsatne rasprave koja je u nekim momentima prerastala i u male sukobe.

U tribini su sudjelovali:

– Prof. mr. sc. Gojko Bežovan – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

– Jagoda Milidrag Šmid – Ženska fronta za radna i socijalna prava, Nova ljevica

– Dr. sc. Danijel Nestić – Ekonomski institut u Zagrebu

– Damir Grbavac – Predsjednik uprave RBA mirovinskog fonda

– Tomislav Rajković – Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske

– Vesna Grgić – predsjednica braniteljske Udruge VIDRA – “Veterani i društvena akcija”

Danijel Nestić je istaknuo da niža ukupna mirovina koju će uskoro dobivati umirovljenici osigurani u prvom i drugom mirovinskom stupu nije uzrokovana problemima u drugom stupu ili njegovim lošim funkcioniranjem. Problem je cijelosti vezan uz prvi mirovinski stup i izračun mirovine iz prvog stupa, odnosno uz famozni dodatak od 27 %. Prema sadašnjim zakonima na njega, na cjelokupni iznos mirovine koji isplaćuje prvi stup, imaju pravo oni osigurani u prvom stupu, ali ne i oni koji su osigurani u oba stupa, a rođeni su 1962. i ranije. Smatra da je to u potpunosti nepravedno i da dodatak treba obavezno proširiti na sve mirovine iz prvog stupa. Tek takvim rješenjem obračuna mirovine iz prvog stupa, ukupne mirovine iz prvog i drugog stupa mogle bi biti veće od mirovina samo iz prvog stupa za većinu budućih umirovljenika. Naglasio je kako je upravo rast budućih mirovina bio temeljni cilj mirovinske reforme.

Navodi da su bez rješenja dodatka u prvom stupu oni koji su osigurani i u drugom stupu kažnjeni i to lošim zakonskim rješenjem dodatka, a ne lošim radom drugog stupa.

Jagoda Milidrag Šmid je rekla kako je neprihvatljivo je da ima toliko povlaštenih mirovina u okviru mirovinskog sustava te da je amoralno od Vlade što je sebe izuzela od posljedica reformi. »Sve je ispolitizirano, bivši samoupravljači su suočeni sa jednim krajnje nedemokratskim načelom. Kako se ovako malim plaćama mogu osigurati pristojne mirovine?«, zapitala se Milidrag Šmid. Jedna od Ustavnih vrednota je i socijalna pravednost, naglašava. Naglasila je da društvo treba preuzeti odgovornost za socijalnu sigurnost djece i starijih.

Zalaže se za civilizirani pristup kojim bi se svima iz mirovinskog sustava mirovina izračunavala po istoj formuli.

Vesna Grgić je napomenula kako nije točno da svi branitelji imaju povlaštene mirovine. »Veliki dio branitelja je nastavio raditi i odvajati i plaćati doprinose, a 20 % ih se osiguralo “zabetoniranim” povlaštenim mirovinama«, kaže Grgić. Pita se zbog čega branitelji koji još nisu u mirovini i civili moraju plaćati privilegirane mirovine, kao i mirovine članovima HVO-a iz susjednih država. »I što će se dogoditi ako onih 80 % branitelja zatraži mirovinu, tko će to platiti?«, upitala je Grgić.

Za ukidanje drugog mirovinskog stupa

Gojko Bežovan se zalaže za ukidanje drugog mirovinskog stupa. Ističe kako su Mađarska, Poljska, Bugarska ukinule II. stup, uskoro će to učiniti i Rumunjska dok ga Češka i susjedne nam Slovenija i Srbija nikada nisu ni uvele.

»Sve je nepovoljniji odnos broja umirovljenika i onih koji uplaćuju doprinose. Vlada povećavala mirovine na teret zaduživanja, a istovremeno ne ulaže u zapošljavanje mladih«, navodi Bežovan. Ističe kako poslovanje obaveznih mirovinskih fondova nikada nije bilo temeljito analizirano. Kao jedna od najvećih problema u nas istaknuo je nemogućnost javne rasprave.

»Država daje četiri i pol milijarde kuna fondovima, koji zatim moraju najvećim dijelom tog novca – oko dvije trećine – kupiti državne obveznice, odnosno kreditirati njime državu. Našim novcem, a mi ćemo platiti i kamate na takav dug! Ali ne možete s tim doći lako u medije, jer su kontrolirani i korumpirani, ne možete ni na javnu televiziju ili radio«, tvrdi Bežovan.

Damir Grbavac predlaže da se počne povećavati udio iz plaće koji ide u drugi stup za barem 0,5 posto (sada u drugi stup izdvajamo pet posto bruto plaće). Ističe kako je za korisnike drugog stupa važan »horizont ulaganja«, tj. vremenska dužina ulaganja, iz čega smo zaključili da je rođenima 1962. dat na raspolaganje premalen rok kako bi imali pozitivne koristi od drugog stupa.

Tomislav Rajković je razočaran nezainteresiranošću mladih ljudi za ovu temu. Ističe kako na visinu mirovine loš utječe prekarni rad, neprijavljeni rad, dugotrajni rad preko Agencija za privremeno zapošljavanje itd. Naglašava kako mladi ljudi nisu niti svjesni što ih jednog dana čeka, jer razmišljaju na način kako je to još daleko od njih. S druge strane vlastima takvo razmišljanje odgovara jer se onda ne moraju baviti nalaženjem rješenja, a poslodavci koriste sve »rupe« koje im Zakon dozvoljava. Obrazovni sustav i kućni odgoj bi trebali raditi na promjeni takvog razmišljanja.

U raspravi su sudjelovali i građani iz publike, među kojima je bila i Ana Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koja je rekla kako je i problem u tome što se sindikatima uskraćuju činjenice i prave informacije, ali u slučaju potrebe raspolažu sa dovoljnim resursima za provođenje referenduma.

Na tribini se okupilo tek nešto više od dvadesetak građana što organizatori ocjenjuju »poražavajućim« s obzirom na aktualnost teme. No građani su se mahom pozitivno izrazili o tribini, a ima ih koji smatraju da bi ju trebalo ponoviti na više mjesta u gradu. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*