Nasilna djeca koncentrirana u tri škole na zapadu Zagreba

Nasilna djeca koncentrirana u tri škole na zapadu Zagreba

Voditelj Službe prevencije PUZ-a Velimir Tišma istaknuo je da je lani policija imala 739 intervencija u zonama odgojno-obrazovnih ustanova, od čega je 37 % otpadalo na kaznena djela krađe.  Dnevno se na području zagrebačkih škola bilježe po dva događaja na koja dolaze policijski službenici. Najveći dio intervencija policija provodi subotom od 14 do 23 sati, a policijska vozila najčešće se viđaju uz Osnovnu školu Silvija Strahimira Kranjčevića i Prvu tehničku školu „Tesla“.

Boris Jagačić

Nasilje, odnosno broj prijava nasilništva koje se odvija u okruzima osnovnih i srednjih školana području Grada Zagreba je u porastu, izneseno je na današnjoj tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje i sport pri Gradskoj skupštini. Tema sjednice je bila „Škole kao sigurna mjesta, jesmo li ostvarili cilj?“, a u raspravi su sudjelovali gradski zastupnici, predstavnici Gradske uprave, osnovnih i srednjih škola, policije, ali i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.

Pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport mr. Slavko Borac, podsjetio je na mnogobrojne preventivne aktivnosti koje Grad Zagreb provodi u prevenciji nasilja među djecom i mladima, ali je i sam na kraju konstatirao da se na tom polju moglo učiniti još i više, a njegov zaključak mogao bi se izvući kao zajednički zaključak gotovo svih sudionika rasprave.

Svaki dan po dvije policijske intervencije

Voditelj Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke Velimir Tišma istaknuo je da je lani policija imala 739 intervencija u zonama odgojno-obrazovnih ustanova, od čega je 37 % otpadalo na kaznena djela, najčešće imovinski delikti, odnosno krađe.  U prosjeku, dnevno se na području zagrebačkih škola bilježe po dva događaja na koja dolaze policijski službenici. Najveći dio intervencija policija provodi subotom od 14 do 23 sati, a policijska vozila najčešće se viđaju uz Osnovnu školu Silvija Strahimira Kranjčevića i Prvu tehničku školu „Tesla“.  Tišma međutim ukazuje kako su policijski službenici u svakodnevnom kontaktu s ravnateljima zagrebačkih škola te je uspostavljena dobra suradnja između škola i policije.

Pozitivnim je ocijenio što je sve veći broj djece uključen u sportske aktivnosti i djelovanje kulturno-umjetničkih društava. Pohvalio je i odaziv roditelja na preventivne roditeljske sastanke, na kakve se odaziva 62 % roditelja, što je velik odaziv. Naveo je primjer Njemačke, gdje ovakva predavanja o problemima nasilja, droge i sl. posjećuje svega 20 do 30 % roditelja. Također, ukazao je i na činjenicu da  zahvaljujući jednoj od mnogobrojnih sigurnosnih akcija koje provodi Ministarstvo unutarnjih oslova, a  ovdje riječ je o akciji „Poštujte naše znakove“, ove godine nije bilo prometnih nesreća s nastradalim djetetom u blizini škole.

Statistike su jedno, a realnost?

No, problemi ipak postoje. Ukazao je na to i predsjednik Vijeća učenika Grada Zagreba Pavao Škoko Gavranović, ustvrdivši kako se premalo radi na suzbijanju nasilja na internetu koje postaje sve veća prijetnja. Govor mržnje na internetu novi je oblik nasilja, kojemu treba posvetiti pozornost, napomenuo je predloživši da bi se u škole trebao uvest još internetski, odnosno medijski odgoj koji bi se uklopio u jedan kurikulum koji bi sadržavao sve odgojne elemente.

Škoko Gavranović ukazao je i na sve veći broj djece koji svaki petak i subotu izlaze u noćne provode bez nadzora roditelja. Ocijenio je međutim da su klubovi još sigurna mjesta, a potencijalni problemi nastaju kad se treba vratiti kući, podsjetivši na primjer mladića Luke Ritza koji je nasmrt pretučen dok je čekao autobus.

odbor_sport_tematska

Gradska zastupnica Silva Žele (SDP) rekla je i da se kroz rad u školama i vrtićima može puno postići u odgoju djece, s obzirom da se u obitelj ne može puno zadirati, već jedino kada se već nešto loše dogodi ili ako su roditelji spremni sudjelovati u preventivnim programima. „Ali čim se dogodi slučaj neprihvatljivog ponašanja, sustav zakazuje“, mišljenja je gradska zastupnica.

Kao socijalna pedagoginja po struci iskritizirala je zabranu zapošljavanja stručnih suradnika u školama jer smatra da bi upravo angažman socijalnih pedagoga, kao jedinih kvalificiranih osoba za rad s djecom s problemima u ponašanju, mogao bitno popraviti situaciju.

Vrtićki „dosjei“

Predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ukazao je na činjenicu da Grad Zagreb do danas nije razvio mrežu učenika s problemima u ponašanju, pa su oni koncentrirani u tri osnovne škole na zapadnom dijelu Zagreba. To su, naveo je, OŠ Grigora Viteza (Kruge), OŠ Prečko i OŠ grofa Janka Draškovića (Vrapče). Takvu bi djecu, prema njegovom mišljenju trebalo rasporediti po više škola, kako bi se problem „disperzirao“ što bi nastavnicima olakšalo rad. Istaknuo je na primjere omalovažavanja i drugih oblika psihičkog zlostavljanja nastavnika, osobito žena, putem društvenih mreža i YouTubea. „Žalostan je i primjer koji djeca dobivaju od javnih osoba koje se bahato ponašaju“, zaključio je.

Gradski zastupnik dr. Damir Godec (SDP) kaže da je obitelj temelj svačijeg odgoje jer djeca usvajaju obrasce ponašanja već od malih nogu. „Nasilnikom se ne postaje preko noći!“, kaže Godec, koji predlaže da se  tzv. dosjei vrtićke djece ubuduće dostavljaju (uz neizostavnu diskreciju) u osnovne škole kako bi se nastavnici mogli pripremiti na potencijalno problematično dijete. Ustvrdio je da djeca mogu obrasce lošeg ponašanja pokupiti i u sklopu inače poželjnih vanškolskih aktivnosti, navodeći kao primjer djecu koja su se bavila sportom i od trenera pokupila „sočan vokabular“ kakav prije nisu imala. „A kako kontrolirati prostog trenera?“, upitao je Godec.

Djeca piju po kafićima

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić rekla je kako je po broju prijava nasilje nad djecom/mladima i među djecom/mladima na drugom mjestu po broju pristiglih prijava. Na neslavnom prvom mjestu su obiteljski odnosi, odnosno nasilje u obitelji.  Naglasila je da lokalna zajednica mora provoditi sadržaje za upotpunjavanje slobodnog vremena školaraca, što nije toliki problem u Zagrebu, koliko u nekim drugim mjestima u Hrvatskoj, gdje djeca jednostavno nemaju kamo otići. „Oni stoga odlaze u kafiće, to je jedino što im je ponuđeno, a u tim kafićima se uopće ne provodi zabrana točenja alkoholnih pića maloljetnicima“, kaže Jelavić, dodavši kako je poznato kakve sve probleme može generirati konzumacija alkohola.

„Nitko se ne pita za kontekst u kojem nastaju problematična djeca, ne pitamo se ni što smo to mi njima ponudili“, kaže pravobraniteljica. Uvjerena je da zapošljavanje stručnjaka, poput socijalnih pedagoga, košta manje od kasnijih intervencija raznih službi – od policije nadalje. Također, pozvala je okupljene školske ravnatelje, učitelje i profesore ubuduće da ranije traže pomoć Centara za socijalnu skrb. „Tu presporo reagirate“, poručila je Jelavić izazvavši negodovanje većeg dijela okupljenih. Jelavić smatra kako se tu ne radi o „prijavama“ već o „pozivu na suradnju“ sa socijalnom službom.

Odbor za obrazovanje i sport jednoglasno je, među ostalima, donio zaključke da se nameće potreba pojačanog provođenja preventivnih programa, ali i potreba kreiranja novih kroz intersektorsku suradnju. Uz to, potrebno je redovno održavati dosegnute mjere tehničke zaštite i dovršiti proces instalacija video-nadzora i alarmnog sustava s priključkom na CDS zaštitarske tvrtke, kao i sačiniti plan primjerene osvijetljenosti školskih igrališta.