Najbolje bi bilo odmah prepisati kurikulume Njemačke i Irske

Najbolje bi bilo odmah prepisati kurikulume Njemačke i Irske

…tamo odlazi najviše naših. Dovoljno je prepisati ono oko kuhara, sobarica i tesara. Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, tu ne treba ništa dirati, sve dok elita ne stekne diplome i doktorate. Iako bi bilo puno jeftinije da im se titule samo onako podijele, uz uvjet da ne rade ono za što su dobili titulu

dr. sc. Viktor Simončič

Ne činiti ništa ponekad je najnasilnije što možemo učiniti. (Slavoj Žižek)

Beskorisno je da ovce donose rezolucije u prilog vegetarijanstva sve dok vukovi imaju o tome drugačije mišljenje (Ingin aksiom)

Viktor Simončič

U Hrvatskoj je kurikularna reforma ponovno zaustavljena. Stala je na pitanju je li nova ekipa koja piše novi tekst kurikularne pod vodstvom bivšeg ministra izabrana transparentno ili ne. Spontano vjerujem ministrici Divjak i njenom nalazu kako u tom postupku nešto »smrdi«. Za konačni stav, da li to zaista i smrdi, jer meni se čini da izgleda stvarno smrdi do neba, bitna je odluka premijera. On će dati konačnu odluku. Samo se njegova broji. Ako će on reći da ne smrdi, strašan smrad koji kao da se širi našim školstvom i znanošću će se pretvoriti u miomiris. Mošus.

I sve bi ostalo na formi, bez sadržaja, da kurikularnu reformu nisu podgrijali Crnogorci. Kažu, preuzeli oni dobar dio onoga što je napisala ekipa »Jokić & suradnici«. I to je problem. Nije problem što kod nas nema reforme. Problem su Crnogorci jer uvode kurikularnu reformu, a u njoj će biti nešto od onoga čega se nova Vlada odrekla. Prije par godina imao sam priliku raditi u Crnoj Gori na projektu podizanja svijesti o okolišu. U sklopu treninga održan je i niz radionica, na teme od nevladinog sektora do gospodarstva i medija te, naravno školstva. U radionice je bilo uključeno više od 150 nastavnika. Surađivao sam i sa Zavodom za školstvo Crne Gore na čijim stranicama je objavljen crnogorski kurikulum. Za entuzijazam, stručnost i pristup tamošnjih nastavnika i odgovornih obuci djece imam i danas samo komplimente. Svjesni su svoje veličine, tradicije i kapaciteta. Ima ih manje od stanovnika Zagreba i naravno da svoj razvoj grade uz svoja znanja i na iskustvima drugih.

Kako kod njih, za razliku od naše političke elite, na pitanja i dopise odgovaraju, pitao sam kako stoje s kurikularnom i što misle o prepisivanju dijela kod nas u zapećak stavljenog kurikuluma. Dobio sam odgovor:

U Crnoj Gori stalno radimo na reformama. Imamo velike gdje se dosta toga mijenja i druge takozvane tihe reforme gdje stalno radimo manje izmjene koje se ne kose s zakonima. Ova reforma je sveobuhvatna jer je podrazumijevala izmjenu zakonskih rješenja, nastavnog plana (predmeti koji će se izučavati u narednom period kao i broj časova) i izmjenu programa za nastavne predmete. Suština izmjene se odnosi na to da su operativni ciljevi učenja u prethodnim predmetnim zamijenjeni s ishodima učenje kod određena predmetnog programa, jer je mnogo više prostora ostavljeno za učenje učenika tokom nastave, a mnogo manje za obradu novih sadržaja.

Što se hrvatskog kurikuluma tiče (koji nije u zvaničnoj primjeni) mislim da je dobar, izgleda da je jedna komisija (fizičko) zaista prepisivala ali to su još uvijek nagađanja dok se to ne vidi i ne usporedi …

Kod nas se odjednom digla frka, jer su nam eto oni uzeli kurikularnu reformu. Navodno prepisali neki dio. Za razliku od dijela naših vladajućih, učinilo im se da je to što su je napravilo 500 naših nastavnika nešto dobro i odlučili preuzeti dio. Isto, u što sam uvjeren da su napravili na primjer s nekim dobri dijelom njemačkog kurikuluma iz biologije, talijanskog iz kulture, slovenskog iz geografije, srpskog iz fizike, makedonskog iz …

Tko je zapravo vlasnik kurikuluma?

Ne postoji prepreke da se između država preuzimaju kurikulumi ili dijelovi kurikuluma. Zašto bi nekom bilo zabranjeno da biologiju izučava na isti način kao netko u Berlinu? Što se tiče rezultata rada naše ekipe »Jokić & 500«,ne postoji zabrana prepisivanja i/ili korištenja. Navođenje izvora je pri tome stvar osnovne stručne etike. Svi dokumenti su bili objavljeni i javno su dostupni. Nigdje nije bilo onoga ® i teksta u duhu »svako prepisivanje i korištenje nije dozvoljeno bez odobrenja vlasnika«.

Tko je vlasnik »Jokić & 500« kurikularnih dokumenata? Država, ministarstvo, pojedinci koji su pisali dokumente? Država i ministarstvo možda, ali njih baš briga za to. Čak smatraju da rezultat rada ekipe »Jokić & 500« i nije baš nešto, jer inače novi ne bi krenuli na novo. Je li to intelektualno vlasništvo pojedinaca? To je osjetljivo pitanje. Da se radi o njihovom intelektualnom doprinosu, čak autorskom djelu to je neosporna činjenica. Čak i izuzetno kvalitetnom radu i u širim, čak van nacionalnim okvirima, jer stižu pohvale iz EU-a, a eto dijelove preuzimaju i drugi. Jesu li oni i vlasnici inovativnosti? Moj spontani odgovor bi bio da nisu. Oni su bili plaćeni da proizvedu to što su proizveli za onoga tko im je platio i taj je sada vlasnik toga. Ako vas zbunjuje ovakav pristup razmislite o slijedećem. Gospođa Zlata Bartl je izmislila Vegetu. Ali nikada nije postala vlasnica patenta Vegete i mislim da čak nije bila posebno niti nagrađena za to. Ona je bila plaćena da izmisli Vegetu. »Jokić&500« su bili angažirani (i plaćeni) da proizvedu podloge za kurikularnu reformu.

Zlata Bartl nikada nije bila vlasnicom “Vegete”

Pričekajmo crnogorsku provedbu našeg kurikuluma

Kako je rezultat prijedloga naše kurikularne reforme temeljen na znanstvenom pristupu i kako je u dijelovima originalan nije nam se moglo dogoditi ništa bolje od činjenica da će umjesto nas vrijednost kurikularne u praksi provjeriti Crnogorci. Ako će biti uspješni, onda možemo i mi primijeniti. Ako ne, izmislimo nešto drugo. Mala je kvaka, jer za provjeru uspješnosti reforme treba barem 20 godina. Da stasa barem jedna generacija koja će se potvrditi u praksi. U našoj neodlučnosti, nedjelovanju i odbijanju da se pristupi kurikularnoj reformi ima i nečeg dobroga. Primjena reforme će biti svake godine jeftinija. Zadnjih deset godina broj učenika osnovnih škola smanjio se za čak 63.026! U deset godina ispario je 2521 razred s po 25 učenika! Smanjenje broja učenika rezultat je dvaju procesa, jedan je manji broj novorođene djece, a drugi iseljavanje. Po broju rođenih ove godine smo trebali imati 335 tisuća osnovaca, no jesenas će u školske klupe sjesti njih 317 tisuća. Ove godine odselilo učenika za dobrih 700 razreda! (https://www.vecernji.hr/vijesti/gdje-je-nestalo-16-000-skolske-djece-1168431)

Manje škola, manje razreda i manji trošak. Do kada? Pa dok ne odu svi ili dok pod hitno ne počnemo djelovati. Možda je razloga odlaska i u kurikularnoj reformi. Mi ne proizvodimo kadrove koji imaju znanja i sposobnosti pokrenuti društvo. Očito je da političkoj eliti u 21. stoljeću odgovara obučen narod na znanjima 20. stoljeća.

Kad mi pukne film

U jednoj internoj raspravi o kurikularnoj reformi čega treba više, a čega manje i kako treba izgledati Judita, pukao mi je film. Predložio sam da bi možda bilo najpametnije prepisati kurikularnu iz Njemačke i Irske. Tamo odlazi najviše naših. Čak ne bi trebalo prepisati niti sve. Dovoljno je prepisati ono oko kuhara, sobarica i tesara. Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, tu ne treba ništa dirati, sve dok elita ne stekne diplome i doktorate. Iako bi bilo puno jeftinije da im se titule podijele, samo onako, uz uvjet da ne rade ono za što su dobili titulu.

Kod kurikularne reforme nažalost nije sve samo na papiru. Papiri i planovi su neka vrsta tehnologije. Da bi sve počelo djelovati potrebni su i oni koji to znaju primijeniti. Potrebno je tehnologiju svesti na razinu tehnike. Pojašnjenje: Tehnologija je na primjer automobil Formule 1, a tehnika je auto i vrhunski vozač, kao na primjer Schumacher ili Hamilton. Da ćemo mi biti najbolji u tehnologiji nemam ni malo sumnje. Napisati ćemo još bolji kurikulum od najboljega. Problem će možda biti u primjeni. Uz manjak djece, destimulirane nastavnike, pa sa znanjem usputno novodoktoriranih,… u nekim školama će biti problem jer nema interneta, u nekima će biti problem s električnim instalacijama koje bi mogle eksplodirati jer curi krov,… Zamislite ako se kurikularna uvede u trenutku kada usputno novodoktorirani dobiju i sveučilišna nastavna zvanja?

Crna Gora je možda preuzela dio kurikuluma. Ali sigurno nije iz hrvatskog. Naime u njihovim svjedodžbama pod rubrikom materinji jezik piše: Crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost.

Bezbroj nijanse ružičaste ….

Sjećam se jednog crno – bijelog filma pod naslovom Kad bi svi momci na svijetu. Prizivam film Kad bi svi bili Goran Pauk.

Evo njegovih riječi:

Izaša jučer na balkon sa cigarom i vidin pun balkon pepela. Gledam, ma di san istresa cigaru i onda shvatim da vitar…

Posted by Goran Pauk on 23. kolovoza 2017

Ostavi komentar

*