Najbogatijih 85 ljudi na svijetu ima imovinu s kakvom raspolaže 3,5 milijardi stanovnika!

Najbogatijih 85 ljudi na svijetu ima imovinu s kakvom raspolaže 3,5 milijardi stanovnika!

Prema izvješću UNDP-a Humanity Divided iz 2014. godine, većina svjetske popluacije živi u društvima koja su manje jednaka nego prije 20 godina. Posljedično, dohodovne nejednakosti produbile su jaz u kvaliteti života bogatih i siromašnih

Mnoštvo podataka i dokaza upućuje da je nejednakost dohotka i bogatstva veća danas nego ikada prije. Prema posljednjim procjenama, 85 najbogatijih ljudi na svijetu ima imovinu kakvom raspolaže 3.5 milijardi stanovnika! Većina istraživanja o nejednakosti provodi se u razvijenim i bogatim državama. No puno manje se zna o nejednakosti u post-komunističkim zemljama Europe i središnje Azije, uključujući i zemlje jugoistočne Europe.

Zbog toga su se u Zagrebu okupili ekonomisti i dionici predvođeni dr. Brankom Milanovićem, jednim od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za pitanje dohodovne nejednakosti i dugogodišnjim glavnim analitičarem Svjetske banke. Oni će tijekom dvodnevne konferencije u organizaciji Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ekonomskog instituta Zagreb raspravljati o nejednakosti, njenim uzrocima i posljedicama u regiji. Gorući problemi današnjice poput dugotrajne nezaposlenosti i izbjegličke krize, sve uočljiviju nejednakost stavljaju u prvi plan.

„Tehnološki napredak, globalizacija i politika pridonose nejednakosti. Ravnomjernijom raspodjelom vlasništva kapitala može se utjecati na smanjenje nejednakosti jer se povećava broj pripadnika srednje klase. Ovako jedan posto najbogatijih upravlja vlasništvom nad kapitalom, rekao je dr. Branko Milanović.

Prema izvješću UNDP-a Humanity Divided iz 2014. godine, većina svjetske popluacije živi u društvima koja su manje jednaka nego prije 20 godina. Posljedično, dohodovne nejednakosti produbile su jaz u kvaliteti života bogatih i siromašnih. Pri tome treba uzeti u obzir da je dohodovna nejednakost samo jedna dimnezija tog širokog koncepta nejednakosti, a ostale uključuju zdravlje, obrazovanje, pristup uslugama i političko sudjelovanje. Nejednakost smanjuje mogućnosti za održivi razvoj.

Iako je opće prihvaćeno stajalište kako su od početka ekonomske krize 2008. godine, društvene i ekonomske nejednakosti unutar i između zemalja jugoistočne Europe postale izraženije, za njihovo razumijevanje nedostaju pouzdani pokazatelji. Nakon 25 godina tržišne tranzicije, oružanih sukoba i demografskih promjena, postoje veliki izazovi u ovoj regiji kojima UNDP može doskočiti svojim programima i projektima unutar održivog razvojnog cilja broj 10 koji je u potpunosti posvećen smanjivanju nejednakosti.

Borba protiv siromaštva

„UNDP na globalnoj razini ima za cilj borbu protiv siromašta, svih nejednakosti i isključenosti što je prepoznato i u održivim razvojnim ciljevima koji će za nekoliko dana biti usvojeni na Općoj skupštini UN-a u New Yorku, s ciljem poboljšanja života najsiromašnijih i najranjivih ljudi“, rekao je Rastislav Vrbensky.

Da bismo mogli rješavati uzroke i posljedice nejednakosti, prije svega moramo raspolagati točnim podacima.

„Mnoga istraživanja nejednakosti ukazuju na nedostatak pravovremenih i pouzdanih podataka, te upozoravaju kako zaključci mogu biti veoma različiti ovisno o korištenim izvorima podataka. Istraživački su napori u Institutu sve više usmjereni prema poticanju zajedničkog regionalnog istraživanja nejednakosti, ali i prema donositeljima odluka i statističkim zavodima s ciljem da omoguće istraživačima pristup podacima te da poslušaju njihove prijedloge u vezi podataka koji su im potrebni za takva istraživanja, zaključila je Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.

Tijekom sljedeća dva dana, vodeći stručnjaci iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije predstavit će različita istraživanja o ovoj temi: od rodne nejednakosti, položaja žena na tržištu rada do nejednakosti u pristupu obrazovanju. Njihovi zaključci i preporuke uzet će se u obzir za posebno izdanje časopisa Croatian Economic Survey, a koristit će se i za nadolazeće izdanje UNDP-jevog regionalnog izvješća o nejednakosti u Europi i središnjoj Aziji. (zg-magazin)