Najavljeni 5. Dani hrvatskog pršuta

Najavljeni 5. Dani hrvatskog pršuta

Izvoz pršuta u zadnjih pet godina porastao 14 puta

U zagrebačkom hotelu International i na Trgu bana Jelačića će se 26. i 27. travnja održati 5. Dani hrvatskog pršuta

U sjedištu Hrvatske gospodarske komore jučer je na konferenciji predstavljena manifestacija 5. Dani hrvatskog pršuta koja će se održati 26. i 27. travnja u zagrebačkom hotelu International i na Trgu bana Jelačića.

Ova manifestacija okuplja i promovira proizvođače pršuta iz cijele Hrvatske čiji su proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti (Istarski pršut – zajednička zaštita Hrvatske i Slovenije) i oznakom zemljopisnog podrijetla (Krčki, Dalmatinski i Drniški pršuti) na razini EU. Oznake kvalitete potrošačima jamče kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.

»Zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Najnoviji statistički podaci za 2018. godinu pokazuju porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali nažalost još uvijek ne pokrivamo niti trećinu uvoza«, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je kako su potrebna ulaganja u u nove proizvodne kapacitete kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 000 komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta.

Ante Madir, izvršni direktor Klastera »Hrvatskog pršuta« koji okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj otkrio je što sve čeka posjetitelje petih Dana hrvatskog pršuta.«Prvog dana ćemo imati manifestaciju s okruglim stolovima i radionicama, odnosno stručni dio skupa, a drugi dan je na Trgu bana Jelačića izložbeno-prodajni dio gdje će građani moći kušati naše pršute«, kazao je Madir, dodavši kako su se odlučili za Zagrebu jer tu dosta veliko tržište i potražnja.

»Znakovi zaštite su nam ulaznica za šire tržište EU, tamo su vrlo važni za dolazak na police trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj još trebamo raditi na tome da se potrošačima prezentira da se isplati dati više novca za nešto što je domaće i specifično«, izjavio je predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak, naglasivši kako nemamo gastro brendove koji su prepoznati na europskom ili svjetskom tržištu, ali imamo kvalitetu za nositi se s konkurencijom.

Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta je naglasio kako je Drniš kolijevka pršuta pa su na račun toga napravili certifikaciju, iako u samom procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskog pršuta.

»U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan 14 puta, a vrijednosno 11 puta. Oko 88 posto ukupnog izvoza nam ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e. najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto)«, rekao je Pletikosa.

Prošle je godine uvezeno 3848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezeno 1113 tona (6,5 milijuna eura).

Ana Babić iz pršutane Voštane, predstavnica Udruge dalmatinskog pršuta, objasnila je razliku između dalmatinskog i istarskog, odnosno krčkog pršuta. »Dalmatinski pršut je dimljen, dok istarski i krčki nisu. U njegovoj proizvodnji nema nikakvih aditiva ni konzervansa, a sam proces traje najmanje godinu dana«, rekla je Babić, uz napomenu da tradicija proizvodnje dalmatinskog pršuta svoje korijene vuče još iz rimskih vremena. (zg-magazin)

Komentari su zatvoreni