Na današnji dan: Zabilježeno čudo na Trsatu, umro bl. Ivan Merz

Na današnji dan: Zabilježeno čudo na Trsatu, umro bl. Ivan Merz

(Naslovna fotografija: www.trsat-svetiste.com.hr)

Na današnji dan 1497. iz Cádiza se u Novi svijet otisnuo talijanski pomorac Amerigo Vespucci, po kojemu je taj svijet nazvan Amerika / Nelson Mandela postaje prvi crni predsjednik Južnoafričke republike

Dogodilo se na današnji dan, 10. svibnja:

1291. Trsatsko svetište: Najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj – trsatsko – nastalo je pošto je prema narodnoj tradiciji i pisanim kronikama na trsatsko brdo 10. svibnja 1291. na čudesan način iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije. Na tome mjestu kuća je bila tri godine i na jednako čudesan način prešla u talijanski Gradić Loreto, gdje se i danas nalazi. Čuvši što se dogodilo, tadašnji vlasnik zemlje, krčki knez Nikola Frankapan osobno je došao na Trsat uvjeriti se u vjerodostojnost onoga što je čuo. U Palestinu je poslao izaslanstvo koje ga je nakon povratka izvijestilo što su ondje doznali i vidjeli: u isto vrijeme kada se pojavila na Trsatu, Marijina rodna kuća nestala je iz Nazareta i nitko nije znao kako. Taj se događaj toliko dojmio naroda da su ljudi odmah počeli hodočastiti na trsatsko brdo, što čine i danas, posjećujući i sagrađenu crkvu Blažene Djevice Marije te franjevački samostan.

1928.Ivan Merz: Istaknuti laik u svjedočenju evanđelja te profesor, književnik i časnik, blaženi Ivan Merz umro je 10. svibnja 1928. u Zagrebu u 32. godini života. Nakon gimnazije, vojne akademije u Beču i sudjelovanja u Prvome svjetskom ratu nastavlja studij književnosti u Beču te potom studira u Parizu na Sorbonni i Katoličkom institutu gdje već provodi svetački život. U Zagrebu, gdje je doktorirao, bio je profesor francuskog jezika i književnosti u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Vrlo se brzo potpuno posvetio vjeri i kao laik se zavjetovao na vječnu čistoću. Sve svoje slobodno vrijeme posvetio je odgoju hrvatske mladeži u katoličkoj organizaciji Hrvatski orlovski savez, a kao katolički intelektualac izrečenom i napisanom riječju oduševljava mlade i odrasle za Krista i Crkvu. U katoličkom tisku ostavio je dragocjenu duhovnu baštinu, koja je postala izvor nadahnuća budućim naraštajima. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Banjoj Luci 2003. godine i postavio za uzor kršćanskoga života, posebice mladima i vjernicima laicima.

1497.Španjolska: Iz Cádiza se u Novi svijet otisnuo talijanski pomorac Amerigo Vespucci, po kojemu je taj svijet nazvan Amerika. To je imenovanje najveća nepravda za Kristofora Kolumba, koji je 1492. godine zapravo otkrio taj kontinent, a pogrešno je vjerovao da je stigao u Indiju.

Portret je izradio Antoine-François Callet

1774. – Francuska: Zavlado kralj Luj XVI., od 1770. godine oženjen Marijom Antoanetom, bezobzirnom kćeri Marije Terezije. Njegova prva odluka bila je vraćanje prava parlamentu, što mu je donijelo trenutnu popularnost koju će kasnije skupo platiti. Tadašnje katastrofalno financijsko stanje uvjerilo ga je u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine. Već nakon prvog dana zasjedanja došlo je do blokade i svađe među zastupnicima. Shvativši svoju grešku, Luj se odlučuje najprije na pokušaj raspuštanja zasjedanja, a nakon neuspjeha skupštinu izbacuje na ulicu da bi, uplašen, svoju odluku opozvao. Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna, a nakon osvajanja Bastilje predstavlja stvarnu vlast u državi.

Njegova odluka da pobjegne iz zemlje uspijeva srušiti sliku o njemu kao o dobrom, ali nesposobnom kralju. Kraj životne priče Luja XVI. počinje parlamentarnim proglašenjem republike 1792. Kada su na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za povratak na vlast, njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta proglašen je krivim za izdaju i giljotiniran.

1829. – Velika Britanija: U Londonu umro liječnik i fizičar Thomas Young (rođ. 13 6. 1773.), istraživač svjetlosnih i zvučnih valova; postavio je teoriju trobojnoga gledanje i važnu teoriju svjetlost.

1869. – SAD: U Promontory Pointu u državi Utahu, spojene su tračnice transkontinentalne željezničke pruge između Bostona na istoku i Oaklanda u Kaliforniji. Prugu dugu 1776 milja (2841 km) izgradila su društva Union Pacific i Central Pacific. Iznimno prometno i gospodarsko dostignuće proslavljeno je nevjerojatnim oduševljenjem u New Yorku, npr. hicima iz 100 topova, u Chicagu paradom 1600 konja.

1871. – Njemačka: U Frankfurtu na Majni mirovnim sporazumom između Francuske i Njemačke završen je kratkotrajan, no težak Francusko-njemački rat. Francuska mora pobjedničkoj Njemačkog odstupiti Alsace i Lorraine te platiti pet milijardi franaka odštete. Njemačke jedinice do isplate odštete ostaju u Francuskoj.

1904. – U Londonu umro novinar, putnik i istraživač Henry Morton Stanley (rođen 28. 1. 1841.), koji se proslavio 1871. godine kada je našao davno nestalog istraživača Davida Livingstonea. Istražuje prvom redu zavalu Konga gdje kasnije nastaje država Kongo.

1926. – Velika Britanija: Uspješno je završen štrajk više od dva milijuna rudara, metalaca, željezničara i drugih prometnih i tiskarskih radnika i još nekih »težačkih grana« koji je započeo 3. 5.; zahtijevaju veće nadnice, dosljedno uvođenje osmosatnog radnog dana. Sporazum je usklađen i potpisan nakon sedam mjeseci premda je malo ograničio i moć sindikata.

1940. Njemačka napala neutralne države Belgiju (kapitulirala 28. 5., a kralj otišao u njemačko zarobljeništvo), Luksemburg i Nizozemsku (kapitulirala 15. 5.) te nastavila napadati Francusku; potonja je potpisala primirje 22. 6. 1940. Bombardiranje Rotterdama smatra se početkom rata protiv civilnog stanovništva; belgijsku vojsku podupiru francuska i britanska premda je nagli njemački prodor prema La Mancheu odrezao francuske jedinice kod Dunkerquea od ostatka zemlje. Te francuske jedinice i britanski korpus evakuirani su u Englesku pod teškom njemačkom paljbom.

1981. – Francuska za predsjednika države izabrala socijalističkog vođu Françoisa Mitterranda, koji je ponovio sedmogodišnji mandat, no manje uspješno, premda je kao predsjednik vrlo omiljen. Pristaša je Europske zajednice i povezivanja s Njemačkom.

Foto: South Africa The Good News / www.sagoodnews.co.za, CC BY 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=9747318

1994. – Nelson Mandela postaje prvi crni predsjednik Južnoafričke republike: 10. svibnja 1994. bio je povijesni dan za Južnoafričku republiku jer je Nelson Mandela inauguriran za prvog crnog predsjednika te zemlje, izabranog na demokratskim izborima. Prije nego je izabran za predsjednika, Mandela je bio aktivist protiv apartheida i vođa Umkhonta we Sizwe, frakcije Afričkog nacionalnog kongresa. Osuđen je za sabotažu, kao i za druge zločine zbog čega je 27 godina proveo u zatvoru. Nakon puštanja 1990. podržava pomirenje i pomaže u tranziciji prema multi-rasnoj demokraciji u zemlji. Od ukidanja apartheida, mnogi su hvalili Mandelu, čak i njegovi bivši protivnici. Nelson Mandela je tijekom četiri desetljeća primio više od 250 nagrada, uključujući i Nobelovu nagradu za mir 1993. godine. 2009. UN je proglasio njegov rođendan, 18. srpnja, ‘Mandelinim danom’ kako bi obilježio njegov veliki doprinos slobodi. (ZG-magazin)