Na današnji dan: Umro Thomas Alva Edison

Na današnji dan: Umro Thomas Alva Edison

Godine 1879. Edison je izumio prvu upotrebljivu žarulju s ugljenom niti. Konstruirao je cijeli sustav proizvodnje i prenošenja električne energije, što je dovelo do utemeljenja glasovite Edison Electric Light Company i izgradnje prve električne hidrocentrale

Dogodilo se na današnji dan, 18. listopada:

1845. u Kölnu rođen graditelj Herman Bolle (umro 17. travnja 1926. u Zagrebu). Nijemac je došao živjeti i raditi u Zagreb susreta s Kršnjavim i Strossmayerom u Italiji.

Počeo je obnovu crkve svetog Marka pa zatim izgradnju đakovačke katedrale. Oboje je radio prema nacrtima svojega učitelja Schmidta. No, za restauraciju zagrebačke katedrale sam je napravio nacrte. Najviše je došla do izražaja njegova historicizacija i gotizacija, takozvana čistoća stila. Bolle je kompletno promijenio arhitekturu katedrale i tornjeva te unutrašnjosti. Važna je i njegova uloga u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice 19. stoljeća.

Bolle projektira zgradu Muzeja za umjetnost i obrt i s njom ujedno određuje i mjeru trga, njegov budući izgled. Također, neorenesansna arhitektura Mirogoja daje pečat gradu i spaja ga u cjelinu.

Svojim stambenim zgradama Bolle ne želi mijenjati grad, već ga dograditi i oplemeniti. Unatoč historicističkom obličju, njegove kuće su lijepe, otmjene i prozračne. Bolle je potaknuo osnivanje Obrtne škole i bio joj prvi ravnatelj, a ona je i do danas ostala važna za stvaranje jake tradicije zagrebačkih obrta.

Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bolle je nesumnjivo ostavio golem restauratorski i graditeljski opus.

1941. u Karlovcu u 42. godini života poginuo narodni heroj u SFRJ i novinar Josip Kraš. Već nakon Prvoga svjetskog rata uključio se u radnički pokret i postao sindikalni aktivist. Uređivao je listove Radnik i Borba te surađivao s lijevo orijentiranim intelektualcima, zbog čega je nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature osuđen na pet godina zatvora. Nakon izlaska iz zatvora organizirao je rudarske štrajkove u Ivancu, nakon čega su poboljšani radovi u rudnicima. Od 1937. bio je član najviših tijela KPH i KPJ, a nakon početka Drugoga svjetskog rata bio je organizator antifašističke borba na Banovini, Kordunu, u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Kraš je poginuo u Karlovcu u uličnoj borbi s ustašama, a nakon rata proglašen je narodnim herojem.

1931. U West Orangeu (SAD) urmo Thomas Alva Edison (rođen 11. veljače 1847. u Milanu, u državi Ohio), jedan od najvećih tehničkih genija u povijesti svijeta. U šesnaestoj godini prvi put susreće se s pojmovima kao što su struja, telegraf i telefon. Dječaka zanimaju neobične naprave, te ih vrlo brzo upoznaje, počinje ih sam održavati i popravljati. Uskoro prijavljuje svoj prvi patent: telegraf koji šalje i prima tiskana slova. Prvi je to od oko 1300 patenata koji će doslovce promijeniti svijet i uvesti ga u industrijsko doba.

Novcem od prvih patenata Edison otvara poznati istraživački laboratorij u Menlo Parku kraj New Yorka. Tamo je patentirao mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, aerofon, alkalni čelični akumulator, aparat koji može slati više različitih poruka jednim vodičem, strujni osigurač s taljivom žicom, konstrukciju prvog kinematografa i tako dalje.

Godine 1879. Edison je izumio prvu upotrebljivu žarulju s ugljenom niti. Konstruirao je cijeli sustav proizvodnje i prenošenja električne energije, što je dovelo do utemeljenja glasovite Edison Electric Light Company i izgradnje prve električne hidrocentrale u povijesti. Bila je to centrala na istosmjernu struju za koju je vjerovao da je jedina moguća energija budućnosti. Početkom Prvog svjetskog rata Edison je razvio sustav za obranu brodova od mina i torpeda. Poslije rata razvio je proces dobivanja umjetnog kaučuka. Nikad se nije previše zanimao za teorijsku znanost, ali je bio genij u primjeni znanstvenih otkrića.

Amerikanci su Edisonu podigli memorijalni toranj u Menlo Parku i pretvorili njegov laboratorij u muzej.

1859. u Parizu rođen Henri Bergson (umro 4. siječnja u Parizu), jedan od najvažnijih i najistaknutijih predstavnika iracionalizma u modernoj filozofiji.

Bio je dugogodišnji profesor filozofije na College de France, član Francuske akademije i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. Razvio je svoje filozofske poglede kao jedan od brojnih oblika reakcije građanske filozofije na racionalni materijalistički značaj znanosti i kao pokušaj modernizacije spiritualističke metafizike iracionalizma, nasuprot znanstvenomu i filozofskom racionalizmu. Polazeći od uvjerenja da je ova znanstvena spoznaja prožeta determinizmom i mehanicizmom koji ne ostavljaju mjesta slobodi volje i ljudskog djelovanja, Bergson je već u svojim prvim djelima napao determinizam u filozofiji. Iznio je tezu da sloboda volje postoji samo u kontinuiranosti trajanja. To je zapravo naš unutarnji život koji spoznajemo intuicijom, ali se intuicija ne smije izjednačavati s inteligencijom.

Kao spiritualist, koji nastoji svladati suprotnost između svojih metafizičkih spekulacija i neoborivih gledišta znanosti, Bergson je svoje stajalište o podrijetlu duševnog života nadopunio obrazloženjem da duh uvijek živi s materijom, ali mozak služi mišljenju samo kao automatski organ. To je bit njegova dualističkog tumačenja svijeta.

1893. U Saint-Cloudu umro skladatelj Charles Gounod (rođen 17. lipnja 1818. u Parizu).

Tema o veronskim ljubavnicima Romeu i Juliji, koju je obradio slavni engleski dramatičar William Shakespeare, privukla je i mnoge skladatelje. Među njima je bio i Francuz Charles Francois Gounod, a u novije vrijeme privlačno baletno ostvarenje na istu temu dao je Sergej Prokofjev.

Gounod je jedan od najistaknutijih francuskih skladatelja druge polovice devetnaestoga stoljeća. Bio je sin slikara. Glazbeni je studij završio na pariškom Konzervatoriju, a Prix de Rome francuske Akademije, nagrada kojom je odlikovan za odličan uspjeh u studiju godine 1839., omogućila mu je dulji boravak i usavršavanje u Italiji. Zatim neko vrijeme djeluje kao zborovođa u Londonu a nakon povratka u Pariz bavi se isprva pretežno crkvenom glazbom i tek 1851. piše svoju prvu operu – Sapho, a zatim još jedanaest opera.

Svoj najveći uspjeh i svjetsku slavu Gounod je postigao operom Faust, prema literarnom predlošku njemačkog pjesnika Johanna Wofganga Goethea. Teme o Faustu prihvatili su se prije i nakon Gounoda mnogi skladatelji, ali je od svih Gounodova opera postigla najveću popularnost i do danas se održala na svjetskim pozornicama. Važnija ostvarenja dao je i na području duhovne glazbe. Širem krugu publike poznata je Gounodova Ave Maria. Najveća je važnost njegova stvaralaštva u tome što se oslobodio talijanskih i njemačkih utjecaja i što je uspio stvoriti novu melodiku s tipično francuskim značajkama.  (zg-magazin)