Na današnji dan u Zagrebu otvorena prva kavana

Na današnji dan u Zagrebu otvorena prva kavana

(Naslovna fotografija: Unutrašnjost nekadašnje kavene “Corso”)

Tu kavanu otvorio je trgovac Leopold Dun ili Duhn, a osim kave gosti su mogli popiti čaj i čokoladu. Kavu je nabavljao u Nizozemskoj, koja je u to vrijeme prednjačila u trgovini kavom

Dogodilo se na današnji dan, 5. travnja:

1748. – Prva kavana u Zagrebu: U vrijeme kada većina europskih gradova dobiva prve kavane i u Zagrebu se 5. travnja 1748 otvorila prva kavana u Hrvatskoj. Ne zna se njezina točna lokacija, ali se pretpostavlja da je bila u Dugoj ulici, današnjoj Radićevoj. Tu kavanu otvorio je trgovac Leopold Dun ili Duhn, a osim kave gosti su mogli popiti čaj i čokoladu. Kavu je nabavljao u Nizozemskoj, koja je u to vrijeme prednjačila u trgovini kavom, a stotinjak godina kasnije u kavanama se sastajala društvena elita koja je vodila burne filozofske rasprave o raznim temama, posebice o kulturi i politici. Do kraja 18. stoljeća otvara se veliki broj raskošno uređenih kavana, a u drugoj polovici 19. stoljeća kavanski život doživljava procvat, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U Zagrebu su glavne kavane bile smještene na Harmici, središnjem gradskom trgu.

1824. – Političar i hrvatski Ban grof Ladislav Pejačević rođen je 5. travnja 1824., a umro 7. 4. 1901. u Našicama. Nakon studija prava u Pečuhu stupio je 1844. u županijsku službu te je bio imenovan počasnim podbilježnikom, a potom i velikim bilježnikom virovitičkim. Od 1845. bio je član Banskoga savjeta, a od 1855. carski i kraljevski komornik. Bio je saborski zastupnik Unionističke stranke, a sudjeluje i u pregovorima o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi. Na dužnost Bana Pejačević je imenovan pošto je Mažuranić odstupio s vlasti – njemu je 1881. povjerenja zadaća da provede financijsko sjedinjenje i nagodbu Hrvatske i Ugarske. Kao kraljevski povjerenik proglasio je sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom, a za njegove vladavine, bez njegovog znanja u Zagrebu se skidaju hrvatski natpisi i stavljaju dvojezični hrvatski i mađarski. Protiv toga su se pobunili zastupnici svih političkih stranaka u Hrvatskoj, a ban Pejačević u Beču je dokazivo protuzakonitost takva čina. Istodobno, u Zagorju i bivšoj Banskoj krajini buknuli su ozbiljni nemiri pa je Ministarsko vijeće zaključilo da će se dvojezični grbovi postaviti u Zagrebu kako bi se spasio povrijeđeni ugled državne vlasti. Zbog tog je zaključka ban Pejačević podnio ostavku, a na njegovoj mjesto došao ban Károly Khuen-Héderváry koji je ostao upamćen po protuhrvatskom djelovanju.

1871. – Hrvatski istraživač Mirko Seljan rođen je 5. travnja 1871. u Karlovcu, a umro 1913. u Peruu. Sa samo 23 godine osvojio je naslov Champion Globetrotter, jer je put od Petrograda do Pariza prešao za samo 110 dana. U službi cara Menelika II. bio je guverner južnih etiopskih provincija. U Južnoj Americi braća Seljan istražuju slapove Sete Quedas i neistraženi tog rijeke Aquapei te ležišta salitre u Čileu. Počeli su raditi na projektu spajanja Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom, ali je taj plan propao pošto je Mirko poginuo tijekom eksplozije u području rijeke Amazone. Braća Seljan provodila su mnoga geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja, objavljivanja različite putopise na mnogim jezicima, a zbirku materijalne kulture iz Etiopije i Južne Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu.

1903. – Hrvatski muzikolog, pisac, izdavač, skladatelj i dirigent Pavao Markovac rođen je 5. travnja 1903. s prezimenom Ebespanger koje je 1923. promijenio u Markovac. Radio je kao suradnik zagrebačke Radio stanice, a kasnije tvornice gramofonskih ploča Edison Bell Penkala, vodio obrtničko i radničko pjevačko društvo »Sloboda«, bio jedan od vlasnika, izdavača, urednika i suradnika časopisa Muzičke revije. Kao istaknuti komunist strijeljan je 1941. u 38. godini.

1921. – Proštinska buna: Već na početku 1921. za Istru počinju dani nasilne talijanizacije i satiranje hrvatskoga identiteta. »Civiliziranje« hrvatskoga stanovništva u Istri obavljale su fašističke skupine provodeći nasilje nad stanovništvom. Nezadovoljni takvom politikom, Istrani su izražavali svoje nezadovoljstvo, koje su Talijani gušili u krvi. Tako je završila i Proštinska buna, pobuna seljaka protiv fašističkog terora, započeta veljači 1921., a ugušena 5. travnja 1921. Da bi zastrašivale pučanstvo, fašističke su skupine upadale u istarska sela, a tog kobnog 5. travnja postrojbe regularne talijanske vojske i policije (oko 400 pripadnika) i oko 100 članova fašističkih grupa upali su proštinska sela i slomili otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka, civile koristili kao živi štit te spasili selo Šegotiće i još nekoliko kuća u okolnim selima.

1945. – Jugoslavija: Na području Demokratske Federativne Jugoslavije za jedinstveno sredstvo plaćanja zakonom je određen dinar (dijeli se na 100 para), a njegov je omjer s prijeratnim dinarom 1:10.

Novčanica od 100 dinara iz 1946. godine

56. g. pr. Kr. – Rimska Republika: Rimski vojskovođe Gaj Julije Cezar Marko, Licinije Kras i Gnej Pompej sklopili novi dogovor, kojime produžuju valjanost jednog sličnog sporazuma prije četiri godine (1. trijumvirat); time je Cezar održao vlast nad provincijama i zapovjedništvo u Galiji koji u pet godina osvojio sve do Rajne.

1723. – Habsburška Monarhija: U Beču umro slavni barokni arhitekt Johann Bernhard Fischer von Erlach (rođ. 20. 7. 1656.) utemeljitelj državnog stila (na primjer bečka Dvorska knjižnica) i autor prve univerzalne povijesti graditeljstva.

1794. – Francuska: Na zahtjev revolucionarnog vođe Maximiliena Robespierrea giljotiniran je radikalni revolucionar Georges-Jacques Danton (rođ. 26. 10. 1759.), ministar pravosuđa i član Odbora za opće dobro, jer je postao previše popustljiv.

1992. – Bosna i Hercegovina: Demonstracije za mir održane u Sarajevu prekinute su pucnjevima srpskih snajperista. Jugoslavenska narodna armija zauzela je međunarodnu zračnu luku u Sarajevu, čime je počela opsada toga grada od 1425 dana. To je najduža opsada nekog grada u 20. st. (završena 29. 2. 1996.)

1722. – Nizozemski istraživač Jakob Roggeveen otkrio je 1722. na jugu Tihog oceana Uskršnji otok. Na njemu je tada živjelo između dvije do tri tisuće ljudi. Procjenjuje se da je populacija na otoku svojedobno iznosila oko 15.000, no drastično se smanjila zbog prekomjernog iskorištavanja ograničenih prirodnih resursa. Uskršnji otok poznat po moai kipovima danas privlači brojne turiste.

Pogled na monumentalne kamene skulpture (Izbor: Wikipedija)

1874. – U Beču je praizvedena opereta Šišmiš Johanna Straussa mlađeg. Izvedba u prepunom “Theater an der Wien” oduševila je Bečane. To je svakako glazbeni događaj mjeseca, jer skladatelj valcera Na lijepom plavom Dunavu i Priča iz Bečke šume već je svjetski slavan, a njegove su prethodne operete Indigo i 40 razbojnika također je postigle uspjeh. Radnja Šišmiša je jednostavna, gotovo banalna, ali zahvaljujući nevjerojatnom šarmu i duhovitosti plijeni pozornost gledatelja te su se već slijedećeg jutra arije pjevale i zviždukale. Proslavljeni kralj valcera postao je i operetni kralj.

(ZG-magazin)

Komentiraj

*