Na današnji dan rođeni Andrija Fijan i Mark Spitz

Na današnji dan rođeni Andrija Fijan i Mark Spitz

(Naslovna fotografija: digitalna.nsk.hr)

Mnogi se slažu da je bio najbolji interpretator djela W. Shakespearea na hrvatskim pozornicama. Vrlo uspješan i u herojskim ulogama klasičnoga i romantičnoga repertoara. Nastupio je u gotovo svim onodobnim uprizorenjima hrvatskih drama / Prije pojave M. Phelpsa, Spitz je držao rekord u broju zlatnih medalja osvojenih na jednim OI

Dogodilo se na današnji dan, 4. rujna

1790. – REGNUM REGNO NON PRASECRIBIT LEGES (Hrv. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone): Hrvatski nunciji (izaslanici Hrvatskog sabora) u zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti energično su se suprotstavili zahtjevima Mađara da se mađarski jezik uvede kao službeni i u Banskoj Hrvatskoj. Oni su smatrali da će se Banska Hrvatska s latinskim kao službenim jezikom i dalje uspješno braniti i od germanizacije i od mađarizacije. Među tadašnjim hrvatskim nuncijima osobito su se isticali biskup zagrebački Maksimilijan Vrhovec, veliki župan zagrebački Nikola Skrelecz i hrvatski ban Ivan Erdődy. Braneći hrvatsku državnost i ravnopravnost u zajednici s Mađarskom, ban Erdődy tada je u zajedničkom saboru u Budimu 1790. uzviknuo: »Regnum regno non praescribit leges« – Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone.

1851. – Hrvatski glumac i redatelj Andrija Fijan rođen je u Zagrebu na današnji dan (Zagreb, 4. 9. 1851. – Zagreb, 26. 9. 1911.). Učiteljsku školu završio je 1869. godine. Na zagrebačkoj pozornici debitirao 1873., no zbog obveza prema vojsci ostao u učiteljskoj službi, nastupajući u kazalištu samo povremeno i anonimno do 1878., kada je postao članom HNK-a. Potom je bio redatelj, nadredatelj, ravnatelj Drame i intendant, a sezonu 1894./95. je zbog nesuglasica s intendantom S. Miletićem proveo je u beogradskome Narodnom pozorištu. Kao glumac nastupio oko 2500 puta, kreiravši mnoštvo uloga u vrlo raznovrsnome repertoaru; većinu predstava u kojima je nastupao ujedno je i režirao.

Mnogi se slažu da je bio najbolji interpretator djela W. Shakespearea na hrvatskim pozornicama. Vrlo uspješan i u herojskim ulogama klasičnoga i romantičnoga repertoara. Nastupio je u gotovo svim onodobnim uprizorenjima hrvatskih drama. Najviše puta nastupio kao Phileas Fogg (J. Verne, Put oko Zemlje u 80 dana), a najčešće je nastupao s Marijom Ružićkom-Strozzi. Osim u repertoaru klasika i romantika, darovitost je pokazao u tada novi naturalističkim dramama, ispočetka ruskih pisaca, a kasnije i u djelima Ibsena, Bjørnsona i Hauptmana. Posebnu čast iskazao mu je Branko Gavella, koji ga je nazvao »arhetipom glumca«.

1781. – Grupa od 44 doseljenika zaustavila se 1781. blizu rijeke u Dolini dima u pratnji dva svećenika i nešto vojnika. Nazvali su je Los Angeles u čast »Njihove Gospe, Svete Marije, Kraljice Anđela od Porcijunkule«, franjevačkog blagdana koji je padao na današnji dan i u čast istoimene crkve osnivača ovog reda, Franje Asiškog. Tako se »odio« danas jedan od najpoznatijih, najuzbudljivijih (i u mnogo toga naj) gradova, Los Angeles.

1867. – Engleska: Umro lord protektor Oliver Cromwell (rođ. 25. 4. 1599.); stvara temelje Engleskoj kao vodećoj pomorskoj, kolonijalnoj i trgovačkoj sili.

1910. – Henri Rousseau, (zvan le Douanier: Carinik), francuski naivni slikar umro je na današnji dan u Parizu (Laval, 20. 5. 1844. – Pariz, 4. 9. 1910.). Začetnik naivnoga slikarstva. Samouk, započeo slikati 1880., a usavršavao se kopirajući slike u Louvreu. Do umirovljenja je radio u pariškoj carinarnici (otuda njegov nadimak). Izlagao je s neafirmiranim slikarima, potom s fovistima s kojima je dijelio isti način korištenja čiste boje. Njegov su rad otkrili i poticali pariški avangardni slikari i intelektualci (R. Delaunay, P. Picasso, G. Apollinaire), a većina ga je likovnih kritičara ismijavala. Tek je početkom XX. st. njemačko-francuski kritičar Wilhelm Uhde otkrio njegovu pravu vrijednost i objavio o njemu monografiju (Henri Rousseau, 1911).

“San” (1910.)

Slikao je naivno-realističkim stilom uprizorujući jednostavne kompozicije s likovima uglavnom postavljenima frontalno i perspektivom oblikovanom poput dječjih crteža. Osobitu je pozornost pridavao pomnu i vjernu reproduciranju detalja. Isprva je slikao portrete, skupine likova, aktove, alegorije, krajolike, vedute predgrađa i mrtve prirode s cvijećem (Ja, portret-krajolik, Rat). U potonjim je radovima pokušao dočarati egzotične predjele magično-nadnaravna ugođaja, os. tropske prašume s divljim zvijerima (Usnula Ciganka, Hipnotizerka zmijâ, Jadvigin san). Snažno je utjecao na modernu, os. naivnu, umjetnost.

“Usnula ciganka” / Izvor: Wikipedija

1963. – Robert Schuman, francuski političar umro je na današnji dan (Clausen kraj Luxembourga, 29. 6. 1886. – Scy-Chazelles kraj Metza, 4. 9. 1963.). Studirao je u Berlinu, Münchenu i Bonnu, a diplomirao pravo na Sveučilištu u Strasbourgu (1912). Kao demokršćanin, bio je zastupnik u parlamentu 1919.–40. i 1945.–62. Tijekom II. svjetskog rata Gestapo ga je držao u kućnom pritvoru, iz kojega je pobjegao 1942. i pridružio se Pokretu otpora. Nakon završetka rata bio je ministar financija, ministar vanjskih poslova te ministar pravosuđa, a 1947.–48. i predsjednik vlade.

Zagovarao je europsko ujedinjenje i blisku suradnju Njemačke i Francuske. U tom je duhu 9. 5. 1950. objavio tzv. Schumanovu deklaraciju, kojom je predložio ujedinjenje europske proizvodnje ugljena i čelika pod upravom zajedničke nadnacionalne institucije, nastojeći time potaknuti i bližu političku suradnju europskih država. Bio je predsjednik Europskoga pokreta te predsjednik Skupštine Europske ekonomske zajednice (od 1962. Europski parlament).

OGO 1 – umjetničko viđenje (Izvor: NASA)

1964.OGO-1 ili Orbital Geophysical Observatory (Orbitna geofizička promatračnica) jedan je od 6 NASA-inih projekata iz 60-tih godina prošlog stoljeća. Osmatračnica je 4. rujna 1964. poslana u svemir da analizira Zemljinu atmosferu, magnetosferu i prostor između Zemlje i Mjeseca. Zbog dva eksperimentalna potisnika, OGO-1 nije se postavio po predviđanjima – jedan od potisnika blokirao je pogled skenera prema Zemlji. Zato Osmatračnica nije mogla odrediti udaljenost od planeta. Usprkos problemima, većina podataka iz eksperimenata je zaprimljena u manje-više dobrom stanju.

Mark Spitz na OI 1972. godine

1972. – Na današnji dan rođen je Mark Spitz slavni američki plivač (Modesto, 10. 2. 1950.) Na Olimpijeksim igrama 1968. godine osvojio zlatne medalje kao član štafete 4 × 100 m i 4 × 200 m slobodno, drugi je bio na 100 m leptir, a treći na 100 m slobodno. Na OI 1972. u Münchenu osvojio je tada rekordnih sedam zlatnih medalja: 100 m slobodno, 200 m slobodno, 100 m delfin, 200 m delfin, 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno i 4 × 100 m mješovito te u svim utrkama uspio postaviti svjetske rekorde.

U disciplinama slobodnoga i delfin stila, svjetski je rekord srušio 25 puta. Natjecateljsku karijeru završio je na vrhuncu slave. Prije pojave Michaela Phelpsa, svojeg sunarodnjaka, on je držao rekord u broju zlatnih medalja osvojenih na jednim Olimpijskim igrama. Posljednju, sedmu, zlatnu medalju (u štafeti 4×100 m mješovito) osvojio je 4. rujna, dan prije upada palestinskih terorista u Olimpijsko selo u Münchenu i početka najveće olimpijske tragedije. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*