Na današnji dan: Rođeni Aleksandar Alagović i Antun Motika

Na današnji dan: Rođeni Aleksandar Alagović i Antun Motika

Alagović je poznat po tome što je uredio park Ribnjak uz Biskupski dvor te sagradio istočnu stranu Biskupskoga dvora i sjemenište u Zagrebu

Dogodilo se na današnji dan, 30. prosinca:

1760. – Zagrebački biskup Aleksandar Alagović rođen je 30. prosinca 1760. u mjestu Malženicama kod Trnave u Slovačkoj, a umro je 1837. u Zagrebu. Bio je nadstojnik znanosti sjemeništa i tajnik biskupa u Nitri, ravnatelj središnjeg sjemeništa u Pešti, godine 1821. imenovan je zagrebačkim kanonikom, prepoštom i vranskim priorom, a 1829. zagrebačkim biskupom. Jedan je od osnivača Musikvereina, kasnijeg Glazbenog zavoda u Zagrebu, te je bio pokrovitelj Društva za uzgajanje narodnog jezika i literature. Posebnu pozornost obraćao je odgoju budućih svećenika. Poznat je po tome što je uredio park Ribnjak uz Biskupski dvor te sagradio istočnu stranu Biskupskoga dvora i sjemenište u Zagrebu.

Antun Antun, Cvijeće na prozoru, 1932., Zagreb, Moderna galerija

1902. – U Puli je rođen Antun Motika, hrvatski slikar i umjetnik, a umro je u Zagrebu u 90. godini života. Nakon gimnazijskog školovanja u Pazinu i Sušaku, u Zagrebu studira kiparstvo, zatim slikarstvo, a nakon diplome živi u Mostaru, gdje predaje na Državnoj gimnaziji sve do 1940. godine, kada se vraća u Zagreb. U međuvremenu je bio i u Parizu, gdje je neko vrijeme živio i radio s Hegedušićem, Kovačevićem, Radaušem i Šimekom. Samostalno je izlagao u salonu Urlich, više puta na Venecijanskom bijenalu te na svim važnijim skupnim strukovnim i tematskim izložbama koje su se priređivale unutar hrvatskoga kulturnog prostora i u inozemstvu.

Godine 1952. u Zagrebu izlaže ciklus crteža pod nazivom Arhajski nadrealizam, a izložba je postala povod jednoj od ključnih teorijskih i ideoloških rasprava u hrvatskoj likovnoj kritici. Početkom 1960-ih radi na staklenim skulpturama, a njegove izvedbe u staklu, počevši od stvaralačke intuicije (na tisuće skica) do srastanja s tradicijom muranskog puhanog stakla, predstavljaju umjetničke predmete izvanredne konstruktivne logike i izražajnosti. U kasnijoj životnoj fazi, među brojnim crtežima izdvajaju se slikarske intervencije na promidžbenom materijalu »Plive«, kao i groteskne stilizacije crteža koje prenosi u serije brončanih medalja i plaketa. Motika je dobitnik više strukovnih i državnih nagrada, a od 1975. postaje dopisnim članom JAZU/HAZU. Godine 2006. slikarovi su nasljednici njegovoj rodnoj Puli ostavili oko 3000 djela.

1928. Kraljevina SHS: Zbog političke krize u državi koja se zaoštrila nakon atentata na hrvatskog politićčara Stjepana Radića u Narodnoj skupštini 20. lipnja, odstupila je vlada predsjednika Antona Korošca: 6. 1. 1929. godine kralj je uveo diktaturu.

Branko Mikulić 1988. g.

1988. Jugoslavija: Zbog sve teže gospodarske i političke krize odstupilo je Savezno izvršno vijeće predsjednika Branka Mikulića; novu »vladu« sastavlja reformist Ante Marković, posljednji premijer SFRJ; to je prvo i jedino odstupanje jugoslavenske vlade nakon 1945. godine.

1525. – U Augsburgu umro Jakob Fugger Bogati (rođ. 1459.), uspješan trgovac i bankar, europski monopolist bakrom i zaštitnik siromašnih sumještana.

1906. – Donesen je prvi perzijski ustav i sastavljen prvi parlament.

1911. – U predvečerje prvog svjetskog rata Kina je napokon povratila svoj suverenitet, narušen odnosima s Japanom i europskim željama za ekspanzijom u ovoj bogatoj, no još uvijek pretežno ruralnoj i zaostaloj zemlji. Na današnji dan 1911. godine Sun Yat-sen izabran je za prvog predsjednika Republike Kine.

Rasputin

1916. – U Petrogradu je, kako se od 31. 8. 1914. zove Sankt Peterburg, ubijen monarh i pustolov Grigorij Jefimovič Rasputin (rođ. oko 1872.), navodni čudotvorac i iscjelitelj koji od 1907. ima sve veći utjecaj na carsku obitelj, posebice kad se poboljšalo zdravlje hemofiličnom prijestolonasljedniku. Utjecajem na caricu i neprimjerenim životom stvara snažne neprijatelje.

1922. – Nakon pobjede revolucionarnih sila u građanskom ratu i neuspjeha zapadnih intervencionista proglašen je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR); republikama je (načelo) obećana jednakopravnost i autonomija.

2006. – U Bagdadu je nakon pravomoćne presude zbog zločina protiv čovječnosti smaknut nekadašnji diktatorski vođa Iraka Saddam Hussein (rođ. 28. 4. 1937.); od vojnog udara 1968. potpredsednik je Revolucionarnog vijeća, od 1979. do 2003. predsjednik. Vlast gubi prilikom američkog vojnog napada zbog navodnog posjedovanja oružja za masovno uništenje.

Saddam Hussein u trenutku kad su ga uhvatili američki vojnici

(zg-magazin)