Na današnji dan: Rođena Ivana Lang, Risnjak proglašen naciolanlnim parkom

Na današnji dan: Rođena Ivana Lang, Risnjak proglašen naciolanlnim parkom

NP Risnjak izrazit je primjer visinskoga raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu

Dogodilo se na današnji dan, 15. studenoga:

1912. – Hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica Ivana Lang rođena je 15. studenoga 1912. u Zagrebu, u kojem je umrla 1982. Studij glasovira završila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kasnije je bila profesorica glasovira u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Skladala je orkestralna djela, primjerice Koncert za klavir i orkestar, komorna – Bagatela za gudački orkestar i harfu – vokalna – popijevke i djela za harfu, operu Kastavski kapetani dva baleta: Lažni vitez i Ples sablasti. Ivana Lang napisala je 110 djela, od čega je najveći dio posvećen glasoviru u jedna je od rijetkih žena skladateljica u suvremenoj hrvatskoj glazbi.

1953.Nacionalni park Risnjak: Područje Risnjaka u Gorskom kotaru proglašeno je nacionalnim parkom 15. studenoga 1953. na površini od 4041 hektara. Osnovu tog parka čini masiv planine Risnjaka, s vrhom na 1528 metara, a 1997. površina parka povećana je na 6400 hektara, pa su danas u sklopu NP-a Risnjak izvor rijeke Kupe s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika. NP Risnjak izrazit je primjer visinskoga raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u dvije zone: zonu stroge i zonu umjerene zaštite: u užoj zoni mnogo je prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši stupanj zaštićene prirode.

1315. – Kod dvorca Morgartena vojska kantona Schwyza, Urija i Unterwaldena (1291. sklapaju protiv habsburških pretenzija Vječni savez) pobijedila je vojsku austrijskog vojvode Leopolda I.

Johannes Kepler – portret nepoznatog autora iz 1610.

1630. – U Regensburgu u Njemačkoj umro astronom Johannes Kepler (rođen 21. 12 1571.), matematičar i optičar, izumitelj dalekozora, autor triju zakona o kretanju planeta kojima je opovrgnut geocentrični sustav.

1670. – U Amsterdamu je umro pedagog Jan Amos Komenský (rođen 28. 3. 1592.), porijeklom iz Moravske; utemeljitelj suvremene pedagogije, koji zahtijeva obrazovanje za sve.

1680.Engleska: Prilikom pitanja budućeg prijestolonasljednika (zbog prelaska Jakova II. na katoličanstvo) u parlamentu se sastavljaju skupine konzervativnih torijevaca i liberalnih vigovaca.

1879. – U Berlinu je povjesničar Heinrich von Treitschke u ljetopisu Preussische Jahrbücher zuapisao da su Židovi krivi za »odurni materijalizam« te je pokrenuo antisemitsku raspravu koja polako prerasta u pokret; temelje takvim nazorima pojedini su industrijski i financijski kapitalisti židovskog porijekla koji se jako bogate financiranjem europskih država.

1889.Brazil postaje republika: Republikanskim udarom svrgnuto je carstvo, Petar II. odlazi u progonstvo, a Brazil postaje republika. Prvi predsjednik Brazila bio je Manuel Deodoro da Fonseca. Vojnu karijeru započeo je rano, brzo je napredovao i isticao se kao sposoban vojnik. Blizak republikanskim intelektualcima i nezadovoljan državnom politikom, pridružio se republikanskoj frakciji unutar vojske. Postaje vođa i ima važnu ulogu u zbacivanju cara s prijestolja. Fonseca je postao predsjednik privremene vlade, našavši se ubrzo u sukobu s civilnim republikanskim vođama. Pod pritiskom vojske, Kongres ga je izabrao za prvog predsjednika Brazila. Njegov autoritarni način vladavine, neuspješna financijska politika i politički sukobi doveli su do nestabilnosti u zemlji. Fonseca je 3. studenog 1891. proglasio izvanredno stanje. Grupa nezadovoljnika je pronašla potporu među visokorangiranim mornaričkim časnicima koji su zaprijetili građanskim ratom, pa je Fonseca bio prisiljen dati ostavku.

1917. – U Parizu je umro Emile Durkheim (rođen 15. 4. 1858.), suosnivač sociologije kao samostalne znanosti (Pravila sociološke metode); 1913. godine na pariškoj Sorbonni osnovao je katedru za odgoj i sociologiju. Jedno od njegovih glavnih djela je Elementarni oblici religioznog života.

1971. – Tvrtka Intel je na današnji dan 1971. godine predstavila Intel 4004, prvi jednokomponetni komercijalni mikroprocesor. Bilo je to putem oglasa u publiakciji Electronic News. Rad na projektu izrade mikroprocesora započeo je u travnju 1970. godine kada je talijanski fizičar Federico Faggin u Intelu zaposlen kao šef projekta. Faggin je bio prvi dizajner poluvodičkih čipova koji je uspio integrirati cijelu centralnu jedinicu računala u jedan jedini poluvodički krug godine 1970.-1971. i time napravio prvi mikroprocesor na svijetu. U Intelu je stvorio novu metodologiju dizajna polisilicijskog zasuna koja prije nije postojala i doprinio je mnogim temeljnim izumima koji su omogućili stvaranje prvog mikroprocesora u jednom čipu. Masatoshi Shima, logički i softverski dizajner, asistirao je Fagginu i kasnije mu se pridružio u Zilogu, prvoj tvrtki specijaliziranoj isključivo za mikroprocesore.

1976. – Umro filmski i kazališni glumac Jean Gabin (rođen 17. 5. 1904.), koji svojim interpretacijskim karakteristikama ostvartuje značajke francuskoga poetičnog realizma. Usprkos vrhunskim ulogama u Renoirovim filmovima (Velika iluizija, Čovjek zvijer, Obala u magli) i brojnim drugim ulogama (Ždrijelo ljubavi, Jadnici, Kapetan remorkera) publici je izrazito dojmljiv kao inspektor Maigret. 

(zg-magazin)