Na današnji dan: Rođen V. Nazor, konstituiran novi Hrvatski sabor

Na današnji dan: Rođen V. Nazor, konstituiran novi Hrvatski sabor

Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman

Dogodilo se na današnji dan, 30. svibnja:

Spomenik Vladimiru Nazoru u zagrebu

Spomenik Vladimiru Nazoru u zagrebu

1876. – Istaknuti hrvatski književnik Vladimir Nazor koji je svojim brojnim i stihovima i proznim djelima snažno obogatio hrvatsku književnost rodio se 30. svibnja 1876. u Postirama na otoku Braču, a umro je 10. lipnja 1949. u Zagrebu. Bio je pjesnik, prozaist i prevoditelj, predsjednik ZAVNOH-a i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske.

Njegovo su prvo djelo Slavenske legende, koje je objavio 1900. godine, četiri godine poslije objavljena mu je Knjiga o hrvatskim kraljevima te počinje pisati Istarske priče. Ponovno nakon četiri godine objavljuje djelo po kojem će se kasnije prepoznavati njegova proza – Veli Jože – a nakon toga objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. Godine 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London.

Priključivši se partizanima, ušao je Nazor u novo životno, a donekle i književno razdoblje. Počinje voditi dnevnik S partizanima, poslije rata objavio je i Pjesme partizanske. U ratu je Nazor posao predstavnik Izvršnoga odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik Hrvatskoga sabora. Kao novoprimljeni akademik 1949. godine imao je i svoj posljednji javni nastup na kojem je čitao ulomke iz svoje nedovršene zbirke U zavičaju, a potom je ubrzo umro. U 50 godina stvaralaštva Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike rasprave. Mnogo je prevodio s talijanskoga i njemačkoga, a ponešto i s francuskoga. Osobito se cijene njegovi prijevodi lirike G. D’Annunzija, G. Pascolija i J. W. Goethea.

1989. U New Yorku je umrla hrvatska sopranistica i koncertna pjevačica Zinka Kunc Milanov (rođena 17. 5. 1906.); počinje nastupati u ljubljansnkoj Operi, od 1928. do 1936. solistica je zagrebačke, a od 1937. do 1966. prvakinja Opere Metropolitan u New Yorku; prema sudu poznavatelja jedina je neuslišana ljubav Josipa Broza Tita.

1990. – Dan Hrvatskoga sabora obilježava se kao dan spomena na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora dr. sc. Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Izbor Franje Tuđmana popraćen je aklamacijom sabornika. Prvi predsjednik novog Sabora Žarko Domljan predaje zatim Tuđmanu predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice. Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike održana je proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno vodstvo.

Do donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, taj se značajan dan obilježavao kao Dan državnosti. Danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora – spomendan koji iznova podsjeća na temeljnu ulogu Hrvatskog sabora, zakonodavnog i najvišeg predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske, kao središnje i nezamjenjive institucije svake demokracije.

1994. – Na tadašnji Dan državnosti, a danas Dan Hrvatskoga sabora, 30. svibnja 1994. privremeni novac hrvatski dinar zamijenjen je hrvatskom kunom. Hrvatski dinar uveden je u prosincu 1990. i nakon toga se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od SFRJ. Dinar će ostati zapamćen i po inflaciji te stabilizacijskom programu koji je trebao pripremiti monetarni sustav za uvođenje »pravog« novca. Nakon stabilizacijskoga programa i učvršćivanja tečaja, s dobrim temeljima dočekana je kuna koja se pokazala jednom u najstabilnijih valuta u Europi.

23 hrvatskih dinara

1593. – Engleska: U Londonu ubijen Christopher Marlowe (rođen 26. 2. 1564.), prije Shakespearea najvažniji engleski dramatičar (djelo Nemirno vladanje i teška smrt kralja Eduarda II. prva je engleska kraljevska drama).

1640. – Belgija: U Antwerpenu umro flamanski slikar Peter Paul Rubens (rođen 28. 6. 1577.), uz Van Dycka najvažniji predstavnik flamanskoga baroka, u kojemu slika veliku životnu snagu i putenost.

Voltaire

1778. – Francuska: U Parizu je umro književnik i filozof Voltaire, pravim imenom François Marie Arouet (rođen 12. 11. 1694.), veliki predstavnik prosvjetiteljstva te zagovornik jednakosti slobode; odbija apsolutizam i zauzima se za razum, vjersku toleranciju i ljudska prava.

1814. – Francuska: U Parizu je sklopljen mir između Francuske i protunapoleonskih saveznica Habsburške Monarhije, Pruske, Rusije i Velike Britanije, s kojima su završeni oslobodilački ratovi protiv Napoleonove Francuske. Granice Francuske ostaju uglavnom nepromijenjene, a ratna odšteta nije određena. Velika Britanija dobila je Maltu, a Francuskoj vratila kolonijalne posjede. Druge pojedinosti prepustili su odlukama Bečkog kongresa.

1910. – Južna Afrika: Kolonije Kaapland, Oranje, Transvaal i Natal udružile su se u britanski dominion Južnoafričku Uniju; njezina vlada ima sjedište u Pretoriji, a parlament u Cape Townu.

1913. – Velika Britanija: U Londonu se potpisivanjem mira pod pokroviteljstvom velikih sila završava Prvi balkanski rat, čiji je glavni rezultat priznanje državne neovisnosti Albanije.

1960. – Sovjetski Savez: U Peredelkinom nedaleko od Moskve umro je romanopisac, pjesnik i prevoditelj Boris Leonidovič Pasternak (rođen 10. 2. 1890.), autor više pjesničkih zbirki i autobiografskih proznih djela, romana u stihovima Spektorski i romana Doktor Živago, kojime doseže najveću slavu te je za taj roman 1958. dobio Nobelovu nagradu, no pod pritiskom domaće politike nije ju prihvatio. (zg-magazin)

Komentiraj

*