Na današnji dan: Rođen Otokar Keršovani, otvoreno Malo kazalište u Zagrebu

Na današnji dan: Rođen Otokar Keršovani, otvoreno Malo kazalište u Zagrebu

HNK je kratko imao i svoju drugu scenu. Najprije je to bila Streljana na Tuškancu, a nakon toga ona je bila smještena u zgradi današnjega Gradskog dramskoga kazališta Gavella

Dogodilo se na današnji dan, 23. veljače:

Otokar Keršovani

1902. – U Trstu rođen hrvatski novinar, publicist i političar Otokar Keršovani (Trst, 23. 2. 1902. – Zagreb, 9. 7. 1941). Kao šesnaestogodišnjak emigrirao je iz Istre, maturirao na gimnaziji u Karlovcu 1921. i započeo studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Još od školskih dana počinje se baviti novinarstvom. Djelovao je u studentskim udrugama i listovima, a 1924. potpuno se posvetio novinarstvu. Pisao je za zagrebačke Novosti i Slobodnu tribunu te beogradske Novosti kojih je bio i glavni urednik (1925. – 1927.). Član je SKOJ-a od 1927., KPJ od 1928. Iste je godine bio osuđen na godinu dana zatvora. Sudjelovao je u pokretanju časopisa Nova literatura, surađivao je u Letopisu Matice srpske; pisao je sociološke, ekonomsko-povijesne rasprave te književne kritike i studije.

Iznova je bio uhićen 1930. u Ljubljani. Za desetogodišnje zatvorske kazne u Srijemskoj Mitrovici politički je djelovao među zatvorenicima, održavao tečajeve, pisao o klasnim i nacionalnim pitanjima, uređivao od 1936. ilegalni zatvorski dnevnik Udarnik te napisao nedovršenu, marksisitčku Povijest Hrvata, posmrtno objavljenu 1971. godine. Opet je uhićen 30. 3. 1941., a banovinska ga je policija kasnije prepustila tijelima NDH. Naposljetku je iz logora Kerestinec odveden na strijeljanje kao »duhovni začetnik« ubojstva redarstvenoga agenta. Ostvario je značajan i raznovrstan opus koji ga je uvrstio među najistaknutije hrvatske marksističke intelektualce između dvaju svjetskih ratova. Hrvatsko novinarsko društvo utemeljilo je još 1966. nagradu za živtono djelo »Otokar Keršovani«.

1929.Otvoreno Malo kazalište u Zagrebu: Povijesno vrlo kratko, Hrvatsko narodno kazalište imalo je svoju drugu scenu. Najprije je to bila Streljana na Tuškancu od 1923. do 1929., a nakon toga u zgradi današnjega Dramskoga kazališta Gavella u Zagrebu je svečano otvoreno Malo kazalište, ispostava HNK za manje predstave. Ondje je Malo kazalište djelovalo do 1953. godine.

1942. – Sabor NDH: Nakon 1918. godine, Hrvatski je sabor prvi put ponovno sazvan 23. veljače 1942. Tijekom te godine Sabor se sastao triput, a sazvao ga je Ante Pavelić, koji je autokratski vladao tadašnjom Nezavisnom Državom Hrvatskom. U radu tadašnjega Sabora sudjelovalo je 150 od 207 pozvanih zastupnika, a trebao je biti samo pozornica za proglašavanje politike NDH, bez stvarne vlasti, koju je u cijelosti obnašao Ante Pvelić. Rad Sabora NDH ugasio se iste godine koje je i sazvan.

1821. – U Rimu umro engleski pjesnik romantizma John Keats (rođ. 31. 10. 1795.), poznat po djelima Endymion, Izabela, Hyperion, Večer svete Agneze.

1836. – U San Antoniju u Teksasu počela je opsada Alama, male utvrde u kojoj se nalazila mala franjevačka misija koja je postala teksaški i američki simbol junačkog otpora. Meksički predsjednik Antonio Lopez de Santa Anna je pred utvrdu u koju se sklonilo do 260 Teksašana doveo vojsku od oko 1.500 pješaka i konjanika. Do kraja opsade, koja je završila 6. ožujka padom tvrđave, ubijeni su gotovo svi branitelji među kojima su bili Davy Crockett i James Bowie, a meksički gubici popeli su se na 600 mrtvih i ranjenih.

Alamo nacrtan 1854. godine (Wikipedija)

1942. – U Petrópolisu kraj Rio de Janeira austrijski pripovjedač, esejist, liričar i dramatičar Stefan Zweig (rođ. 28. 11. 1881.) i njegova žena počinili smoubojstvo. Uzrok je navodno propadanje Europe. Zweig je poznat posebno po autobiografskome djelu Jučerašnji svijet iz 1942. godine te po biografijama znamenitih povijesnih osoba (o Mariji Stuart, Erazmu Roterdamskom, Balzacu).

1992. – U Albertvilleu završene 16. Zimske olimpijske igre, koje su počele 8. 2. Najuspješnija država na njima je ujedinjena Njemačka, a Hrvatske je prvu put samostalno nastupila na igrama.

Janez Drnovšek tijekom posjeta Poljskoj 2006. godine

2008. – U Zapalni kraj Vrhnike umro slovenski političar, državnik i ekonomist Janez Drnovšek (57) (rođ. 17. 5. 1950.). Bio je slovenski zastupnik u Saveznoj skupštini, a 1989. neposredno je izabran za člana Saveznog predsjedništva; jednu je godinu njegov predsjednik te u krut sustav unosi niz novina. Aktivno se zauzima za sporazumno razdruživanje zajedničke države Jugoslavije, a 1992. godine prvi je put postao predsjednikom Vlade Republike Slovenije, koju zatim (s prekidom od pola godine 2000.) vodi do 2001., kada je izabran za predsjednika Slovenije. Vjerojatno se i zbog bolesti u to vrijeme počinje posvećivati humanitarnom radu, izbjeglicama i drugim bespravnim skupinama te okolišu. Autor je više knjiga (Moja istina, Misli o životu i osvješćivanju, Smisao svijeta i postojanja). U sjećanju će ostati kao uspješan, konsenzualan političar međunarodnog ugleda. (zg-magazin)