Na današnji dan: Rođen “najobrazovaniji Hrvat” J. Drašković, Tesla prijavio patente

Na današnji dan: Rođen “najobrazovaniji Hrvat” J. Drašković, Tesla prijavio patente

Najveća zasluga Janka Draškovića jest njegovo propagiranje ilirizma i znamenitih ilirskih književnika / Pronalazak asinkronog motora prvo je veliko Teslino djelo koje mu je, iako sa zakašnjenjem, donijelo svjetsku slavu

Dogodilo se na današnji dan, 20. listopada:

1770. – U Zagrebu rođen najstariji hrvatski preporoditelj Janko Drašković, koji je svojim ugledom i kulturno-društvenom djelatnošću bio prethodnik Ilirskog pokreta, koji će početi šezdesetak godina nakon njegova rođenja. Rođen 20. listopada 1770. u Zagrebu u kojem je pohađao gimnaziju, a studij filozofije i prava završio je u Beču. Umro je 14. siječnja 1856. u Radgoni.

Svoju naobrazbu obogatio je znanjem latinskog, mađarskog, rumunjskog te niza slavenskih jezika. Kronike ga spominju kao najobrazovanijega čovjeka u Hrvatskoj, koji je takav ugled stekao u stranim zemljama, u kojima je često boravio, ponajprije kao vojnik, a zatim kao društveni djelatnik, preporoditelj i ilirac. Najveća zasluga Janka Draškovića jest njegovo propagiranje ilirizma i znamenitih ilirskih književnika. Pridružio im se iako je već bio u poodmaklim godinama. No i prije pokreta, koji se organizirano javio tridesetih godina prošlog stoljeća pojavom Gajevih novina Danica ilirska, svoja je gledišta na jezik i na književnost, politiku i gospodarstvo iznio u djelu čiji se naslov najčešće navodi kao Disertacija iliti razgovor… (Disertatia iliti Razgovor Darovan gospodi poklisarom zakonskim i budućem zakonotvorcem Kraljevinah naših za buduću Dietu ungarsku odaslanem).

Isticao je potrebu da se umjesto latinskog uvede narodni jezik kao službeni pa je i Disertaciju napisao hrvatskim jezikom. Zagovarao je sjedinjenje Hrvatske sa Slavonijom i Dalmacijom, zauzimao se za osnutak samostalne Vlade neovisne o Beču ili Pešti.

U Disertaciji Drašković je dalje upozoravao na potrebu što veće obrazovanosti i prosvjećivanja naroda, zatim podizanja obrta i industrije. Bio je osnivač poznate čitaonice u Zagrebu, čija je zadaća bila okupljanje iliraca, prikupljanje knjiga i širenje književnosti i korisnih znanosti. Njegov autoritet, naobrazba i ugled uvelike koristili Ilirskom pokretu.

Ime Janka Draškovića nosi i osnovna škola koja je izrasla iz Državne narodne osnovne škole Vrapče sa sjedištem u Gornjem Vrapču koja je okupljala djecu iz Vrapča, Krvarića, Završja, Kustošije, Jaruna, Španskog i Prečkog. Nastava je započela u toj školi još davne 1863. godine.

1851. – Ivo Visin bio je prvi Hrvat koji je u 19. stoljeću svojim brodom Splendido oplovio zemaljsku kuglu, no naš drugi naš pustolov, manje poznati Tomo Martin Skalica je značajno prije prčanjskog kapetana oplovio svijet. Kontinentalac Skalica, porijeklom iz Slavonskog Broda imao je samo 26 godina kada se 20. listopada 1851. finskim kitolovcem iz Bremena uputio na dalek put, preko Atlantskog oceana u jugozapadnom smjeru, prema Americi. Naš je neobični moreplovac, odrastao uz obale Save, prošao nevjerojatne dogodovštine. I sam Jules Verne mogao je o tome napisati roman.

Skalica je s finskim kitolovcima oplovio Ognjenu zemlju, stigao u San Francisco, a zatim preko Havajskog otočja i Tihog oceana uplovio u Petropavlovsk na Kamčatki. Tovar istopljenog ribljeg ulja posada je uspjela prodati tek u Kini i onda se vratila u Europu.

Slavonskobrodski »srećogonja«, kako su ga nazivali, tako je postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše ne na svome nego na stranome brodu. Svoje je trogodišnje putovanje opisao u listu Neven 1856. godine. Njegov putopis sadrži vrijedne opise tadašnjeg života na moru, običaje stanovnika mnogih nepoznatih krajeva pa i opise pogibeljnih iskustava napada gusara i pokušaja iskapanja zlata na Aljaski.

Začudo, hrvatski leksikoni i enciklopedije uopće ne spominju tog našeg pustolova iz 19. stoljeća.

1887. – Veliki znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla prijavio je 20. listopada 1887. u New Yorku svoje prve pronalaske i patentirao ih. Bio je to početak revolucije u elektrotehnici.

Nikola_Tesla_munjeZaštitu na sedam osnovnih patenata Tesla je dobio iduće, 1888. godine. Njima je taj velik pronalazač zaštitio otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Pronalazak asinkronog motora prvo je veliko Teslino djelo koje mu je, iako sa zakašnjenjem, donijelo svjetsku slavu. Uslijedila je njegova borba za uvođenje izmjeničnih struja te je 1896. izgrađena prva električna centrala izmjenične struje. Tesla je idućih godina postao znanstvenik svjetska glasa. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

1935. – Godinu dana nakon početka Dugog marša, četiri tisuće preživjelih pripadnika kineske Crvene armije na čelu s Mao Ze Dongom stiglo je 20. listopada 1935. u provinciju Shensi na sjeverozapadu Kine. Bio je to veliki podvig, dotad nepoznat u povijesti ratovanja. U epskom bjegu pred vojskom Čang Kai Sheka kineski komunisti prešli su više od 10 tisuća kilometara.

mao_satJoš od 1927. u Kini je trajao građanski rat između komunističkih i nacionalističkih snaga. Čang Kaj Šek je između 1930. i 1934. pokrenuo pet velikih ofenziva na Sovjetsku Republiku Kinu, uspostavljenu u provinciji Kiangsi. Pod vodstvom Mao Ze Donga komunisti su gerilskom taktikom uspješno odbili prve četiri ofenzive, ali u petoj, za koju je Chang Kai Shek sakupio 700 tisuća vojnika i sagradio utvrde oko komunističkih baza, Mao je smijenjen s vodećeg partijskog položaja.

U opsadi ubijene su ili pomrle od gladi tisuće seljaka. Novo komunističko vodstvo upotrijebilo je konvencionalnu taktiku, što je prouzročilo velike gubitke Crvene armije. Pred neizbježnim porazom komunisti su se u listopadu 1934. probili iz obruča i počeli povlačenje, takozvani »Dugi marš«. Njihove su snage u početku brojale 86 tisuća vojnika, 15 tisuća neborbenog osoblja i 35 žena. Kolona se protezala gotovo stotinu kilometara.

Prva katastrofa dogodila se već idućega mjeseca kada je ta grupacija naišla na Čang Kaj Šekovu blokadu na rijeci Hsiang. U frontalnom jurišu izgubljeno je 50 tisuća osoba. Nakon tog debakla Mao je opet počeo preuzimati vodstvo, primjenjujući gerilsku taktiku i izbjegavajući izravne sukobe. Snage su podijeljene u nekoliko kolona, kako bi se zbunio neprijatelj. Cilj je bila sjeverozapadna Kina, gdje su se komunisti trebali boriti protiv japanskih osvajača, kako bi stekli poštovanje kineskih masa.

Trpeći glad i bombardiranja te uz gotovo svakodnevne borbe komunisti su prešli 24 rijeke i 18 planinskih lanaca. Bio je to najduži marš u povijesti ratovanja, a Mao Ze Dongov pokret njime je stekao veliki ugled među Kinezima. Tisuće su ih se pridružile kineskoj Crvenoj armiji u Jenanskim pećinama. Nakon desetljeća borbe protiv Japanaca građanski se rat nastavio i 1945. Naposljetku je Čang Kaj Šek poražen, a Mao Ze Dong je proglasio Narodnu Republiku Kinu na čijem je čelu bio sve do svoje smrti 1976.

plavi_mauritius1985. – Na dražbi u Hamburgu za 1,7 milijuna njemačkih maraka prodane su dvije od najdragocjenijih poštanskih maraka na svijetu, plavi mauritius i narančastocrvena marka od jednog penija. (zg-magazin)