Na današnji dan rođen Jacob Grimm – stariji brat poznatog dvojca

Na današnji dan rođen Jacob Grimm – stariji brat poznatog dvojca

Na današnji dan, 4. siječnja 1785. godine, rođen je Jacob Grimm, stariji brat poznatog dvojca braća Grimm (njem. Brüder Grimm). Jacob Grimm

Braća Grimm, Jacob i Wilhelm, poznati su širom svijeta po svojim bajkama, odnosno po objavljivanju zbirki njemačkih bajki.

Jacob Grimm rođen je 4. siječnja 1785. u njemačkom gradu Hanau. Iako se u europskoj i svjetskoj povijesti pamte kao dvojac, ipak se, među braćom, više isticao brat Jacob. Studirao je pravo u Marburgu, a potom bio činovnik i privatni knjižničar u Kasselu od 1806.godine. Zajedno je s bratom Wilhelmom boravio u Göttingenu (od 1829. do 1837.), gdje je na sveučilištu od 1829. godine držao predavanja iz njemačke pravne povijesti.

Godine 1840. Jacob postaje članom Pruske akademije znanosti. Zajedno sa bratom Wilhelmom prikupljao je i proučavao stare germanske tekstove. Smatra se i jednim od utemeljitelja germanske filologije. Jacob je ustanovio i zakone o glasovnim promjenama te sa bratom radio na Njemačkom rječniku koji je dovršen tek nakon njihove smrti, 1961. godine. Dovršila ga je skupina njemačkih filologa i leksikografa. Njegovo najvažnije lingvističko djelo je Njemačka gramatika (Deutsche Grammatik, I-IV 1819. do 1837.), a ostala njegova poznata djela su Dječje i domaće bajke, Siroti Heinrich, Njemačke pravne starine, Reinhart Fuchs, Tacitova Njemačka te Njemačka mitologija.

Braća su bila iznimno bliska pa su dio života živjeli u istoj kući jer su se i bavili istim stvarima sve dok se Wilhelm godine 1825. nije oženio Dorotheom Wild, a Jacob se potom posvetio znanosti. Godine 1859. umro je Willhelm Grimm, a Jacob 1863. godine. Braća su pokopana na groblju St.Matthäus Kirchhof u Schönebergu, Berlin.

Braća Grimm bila su u svoje vrijeme poznata i na našim prostorima. Primjerice, Jacobovo poznanstvo sa Vukom Karadžićem dovelo je do tog da je njegovu gramatiku preveo i na njemački jezik. Nadalje, jedan od najutjecajnijih hrvatskih listova u drugoj polovici devetnaestoga stoljeća, Pozor, objavio je 1863. godine članak o smrti Jacoba Grimma, potpisan inicijalima F. R. Po svemu sudeći, članak je napisao Franjo Rački, gorljivi štovatelj i promicatelj Jacobova rada u hrvatskom kontekstu. Treba istaknuti da su braća Grimm za života održavala i izravne veze s hrvatskim intelektualnim krugovima, te su, primjerice, od samoga osnutka pratila i podupirala rad hrvatskoga Društva za jugoslavensku povjestnicu i
starine.

Bajke braće Grimm u hrvatskoj književnosti

Godine 1876. u dječjem časopisu Smilje objavljen je stilski slobodan prijevod Grimmove priče Bremenski gradski svirači (Die Bremer Stadtmusikanten), prva priča braće Grimm u hrvatskoj književnosti. Godinu dana kasnije, 1877., u drugom svesku Djetinjega vrtića Ljudevita Tomića, ujedno i najstarije hrvatske knjige u koju su uvršteni i prijevodi, odnosno obrade iz zbirke braće Grimm objavljena je Priča o kozlićih, adaptacija priče Vuk i sedam kozlića (Der Wolf und die sieben Geißlein). U toj je knjizi objavljen i prijevod Bremenskih gradskih svirača. Crvena kapica, obrada znamenite priče Crvenkapica (Rotkäppchen), objavljena je u Smilju 1878. godine. Te je godine također objavljen gotovo doslovan prijevod bajke Snjeguljica i Ružica (Schneeweißchen und Rosenrot), pod nazivom Bielka i Rumenka.

Tako su bajke braće Grimm sve do početka 20. stoljeća izlazile pojedinačno. Početkom 20. stoljeća pojavile su se Odabrane priče, odnosno, Grimmove priče za djecu koje je Stjepan Širola priredio i objavio kod zagrebačkoga nakladnika Nakladne knjižare Mirka Breyera. Nažalost, njihovo prvo izdanje nije sačuvano. Drugo dopunjeno izdanje Odabranih priča sačuvano je te otprilike datira iz 1917. godine. Nakon Odabranih priča, poznati zagrebački nakladnik i knjižar Stjepan Kugli, 1922., objavio je dvosveščane Izabrane Grimmove priče za mladež, priređivača Zlatka Špoljara. Bile su podnaslovljene kao najpotpunije i najljepše hrvatsko izdanje sa tri prekrasne slike u bojama i osam slika u tekstu. One su očito nastojale privući dio potencijalnih i aktualnih čitatelja Odabranih priča.

Milan Crnković, profesor dječje književnosti i kritičar, ustvrdio je da prerađena, prevedena i prepričana Grimma nalazimo u hrvatskoj književnosti i mnogo ranije.
Stoga nije pogrešno reći reći da su Grimmove bajke ostavile traga i u hrvatskom nakladništvu u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća.

Pripremila: Melita Funda

*Izvor: Hrvatska enciklopedija 2016., Marijana Hameršak – Braća Grimm: prvi hrvatski prijevodi (2012.), Braća Grimm iz hrvatske perspektive (2012.), Velikani ili anonimci? Jacob i Wilhelm Grimm u hrvatskoj književnosti, politici i znanosti devetnaestoga stoljeća (2012.)