Na današnji dan: Rođen I. Kršnjavi, završile prve ZOI

Zbog pristupanja Khuenovoj stranci dio hrvatske javnosti Kršnjavoga smatra izdajicom, a on je uvjeren da je samo na taj način mogao zaštititi Hrvatsku od represivnog režima. To čini uspješno, i upravo u to teško doba uspijeva izgraditi brojne javne zgrade u Zagrebu i Hrvatskoj

Na današnji dan:

1715. U Zagrebu rođen povjesničar, teolog i pravnik Baltazar Adam Krčelić. Bio je zagrebački kanonik i rektor Hrvatskoga kolegija u Beču. Glavna su mi djela posvećena zagrebačkoj crkvenoj i političkoj povijesti Kraljevine Hrvatske u 17. stoljeću. Krčelićev ljetopis Annuae ili historija dragocjen je izvor podataka o prilikama u Hrvatskoj, osobito o seljačkim i krajišničkim bunama. Umro je u dobi od 63 godine kao jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga kulturnog života svojega doba.

1927. U Zagrebu umro Izidor Kršnjavi (rođen 22. travnja 1845. u Našicama). Hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i političar Izidor Kršnjavi, jedan je od onih svestranih umova renesansnoga tipa koji je ostavio duboke tragove u hrvatskoj umjetnosti, kulturi, povijesti, u školstvu, galeristici, etnologiji i na drugim područjima.

Već kao osamnaestogodišnji maturant predaje na Osječkoj gimnaziji, podučava povijest, njemački jezik i filozofiju. Kršnjavi poslije studira u Beču povijest umjetnosti, zatim u Münchenu slikarstvo, a zatim na nagovor Jurja Strossmayera dolazi u Zagreb i preuzima katedru povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu. U Zagrebu je glavni pokretač osnivanja Društva umjetnosti, a zatim i Obrtne škole te Muzeja za umjetnost i obrt.

Nakon dolaska Khuena Hedervaryja na vlast Kršnjavi napušta Stranku prava i pristupa Narodnoj stranci što mu je omogućilo da postane načelnik Odjela za bogoštovlje i školstvo, što bi se danas nazvalo ministrom školstva i kulture. Zbog pristupanja Khuenovoj stranci dio hrvatske javnosti smatra ga izdajicom, no, on smatra da je samo na taj način mogao zaštititi Hrvatsku od represivnog režima. To čini uspješno, i upravo u to teško doba uspijeva izgraditi brojne javne zgrade u Zagrebu i Hrvatskoj: bolnice, knjižnice, škole, spomenike, društva.

Svojom rukom ostavio je traga i u umjetnosti. Pisao je i pjesme koje je objavljivao u suvremenim časopisima, a vrijedni su i njegovi putopisi i memoarski zapisi. Dvije godine prije smrti objavio je roman Božji vitez, a sljedeće godine i nastavak Božji sirotan. Njegovo je kapitalno djelo i prijevod Danteove Božanske komedije koju je sam oslikao vrijednim grafikama.

1990. Počinje proces osamostaljivanja Hrvatske– Republički sekretarijat za upravu i pravosuđe Socijalističke Republike Hrvatske izdao je predstavnicima osam stranaka rješenja o registraciji, čime je formalno počelo višestranačje i politički pluralizam u Hrvatskoj.

Poster prvih ZOI

1916. U Zürichu je otvoren novi umjetnički Cabaret Voltaire; pod zaštitom toga francuskoga prosvjetitelja započeo je pokret dadaista, koji je zahvatio likovnu umjetnost i književnost. Njihov provokativan stil reakcija je na beznađe i bezidejnost poslijeratnog vremena.

1924. U Chamonixu su završene 1. zimske olimpijske igre (počele su 21. siječnja); 300 sportaša iz 16 država natjecalo se u pet disciplina.

1933. U San Franciscu (Kalifornija) počeo se graditi viseći čelični most Golden Gate, 2725 metara dug (1280 metara raspona), pa je tada po dužini osmi most na svijetu. Njegova gradnja trajala je četiri godine. (zg-magazin)