Na današnji dan: Rođen Dražen Petrović, osnovan Etnografski muzej

Dogodilo se na današnji dan:

1878. osnovan Hrvatski Crveni križ. Prve dobrovoljačke udruge u Hrvatskoj koje su djelovale prema međunarodno prihvaćenim načelima pokreta Crvenog križa osnovane su iste godine u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru. Međutim, suglasnost za djelovanje od tadašnjih je vlasti prva je, na današnji dan, dobila Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima. Do 1918. HCK je djelovao u sklopu Crvenog križa Austro – Ugarske Monarhije.

1919. na poticaj trgovca tekstilom i tvorničara Salamona Bergera (podrijetlom iz Slovačke) u Zagrebu je osnovan Etnografski muzej. Berger je muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. Muzej se nalazi u reprezentetivnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma i broji osamdesetak tisuća predmeta, kojima je obuhvaćena uglavnom etnografska baština Hrvatske, predstavljena u dvije glavne teme: Hrvatske narodne nošnje i odabrani predmeti narodne umjetnosti i rukotvorstva te Osnovne grane gospodarstva i narodnog rukotvorstva. U stalnom je postavu muzeja izloženo oko 2750 predmeta.

1964. u Šibeniku rođen košarkaš Dražen Petrović (poginuo: 7. lipnja 1993.). Jedan od najboljih svjetskih košarkaša, hrvatski košarkaški reprezentativac poginuo je u teškoj automobilskoj nesreći pokraj bavarskog grada Ingolstadta.  7. lipnja 1993. Bila je to šokantna vijest za tisuće ljudi, sportaša i sportskih zaljubljenika diljem svijeta, jednako u Europi i Sjedinjenim Državama, gdje ga i danas mnogi smatraju najvećim europskim košarkašem u povijesti. Toga popodneva po kišnoj i skliskoj autocesti tegljač njemačkih registarskih oznaka pokušavao je izbjeći nalet na osobni automobil u svojem traku. Vozač tegljača izgubio je kontrolu nad vozilom koje je probilo zaštitnu ogradu na sredini autoceste i prepriječilo se preko sva tri traka suprotnog smjera. U tom je trenutku iz pravca Frankfurta velikom brzinom dojurio „volkswagen golf“ i udario u tegljač. Na mjestu nesreće poginuo je Dražen Petrović, a vozačica „golfa“, njemačka manekenka, te druga suputnica, turska košarkašica teško su ozlijeđene.

U Hrvatskoj se cijelog dana suze izmjenjuju s nevjericom. Samo dan prije Dražen je u Poljskoj postigao 30 koševa na susretu Europskog prvenstva. Je li moguće da nema više tog čarobnjaka košarke, sjajnog čovjeka, sportaša, velikog ambasadora male i tek nedavno priznate države Hrvatske, čije je ime proslavio na svjetskim prvenstvima i olimpijadama.

Svoj prerano završen život Dražen Petrović počeo je u Šibeniku 22. listopada 1964. Još kao dječak zavolio je košarku. Sa šesnaest godina postao je igrač Šibenke, s nepunih osamnaest nastupa za reprezentaciju tadašnje Jugoslavije. Godine 1984. prvi put sudjeluje na Olimpijskim igrama, gdje se okitio prvom od tri olimpijske medalje. U dresu Cibone, zajedno s bratom Aleksandrom, osvaja sve kupove i prvenstva. Madridski Real doveo ga je u svoje redove, zatim je kao jedao od prvih europskih profesionalaca u NBA ligi. Nakon četiri NBA sezone spremao se vratiti. U srcu su mu bili Šibenik, Zagreb, Hrvatska. Njegovo je posljednje počivalište u tišini Mirogoja, a središte Zagreba, trg i sportska dvorana Dražena Petrovića zauvijek će podsjećati na tog sportaša.

1962. počela blokada Kube. Obećavši u svibnju 1960. da će braniti Castrovu Kubu sovjetskim oružjem, sovjetski premijer Nikita Hruščov pretpostavljao je kako Sjedinjene Države neće poduzimati ništa kako bi spriječile postavljanje sovjetskih balističkih raketa srednjeg i dugog dometa na Kubi. Te su rakete mogle pogoditi istočni dio Sjedinjenih Država u samo nekoliko minuta nakon lansiranja. U srpnju 1962. američke su službe otkrile kako je Sovjetski Savez počeo s dopremom raketa i opreme, a idući mjesec špijunski zrakoplovi U-2 donijeli su snimke novih vojnih postrojenja. Polovinom listopada već su se vidjele balističke rakete na lansirnim rampama. U Sjedinjenim Državama nastala je uzbuna.

Nakon što je razmotrio sve mogućnosti, od napada na Kubu do zračnoga bombardiranja lansirnih mjesta te diplomatskih manevara američki je predsjednik John F. Kennedy 22. listopada 1962. objavio pomorsku blokadu Kube. Upozorio je da će ratni brodovi spriječiti svaki pokušaj dopremanja ofenzivnog naoružanja i opreme na otok. Usprkos tomu sovjetski brodovi natovareni raketama nastavili su plovidbu prema Kubi. Uskoro se svijet našao na rubu atomskog rata. Napetost je porasla na obje strane. Kennedy i Hruščov ubrzano su razmjenjivali dramatične poruke. Kriza je potrajala šest dana da bi na kraju Hruščov bio taj koji je prvi popustio. Obavijestio je Kennedyja da će obustaviti radove na postavljanju raketa i sve već postavljene projektile vratiti u Sovjetski Savez. Zauzvrat, Kennedy je obećao da Sjedinjene Države neće nikada napasti Kubu. Potajno je nagovijestio da će povući američke rakete instalirane u Turskoj. Sljedećeg su mjeseca obje strane počele ispunjavati dogovor. Kubanski vođa Fidel Kastro uzalud je bjesnio zbog sovjetskog popuštanja, ali nije mogao ništa učiniti. Neuspjeh na Kubi bio je i jedan od glavnih razloga Hruščovljeva pada s vlasti 1964. No, Hruščov i Kennedy svojim su dogovorom spasili svijet od uništavajućeg atomskog obračuna dviju suprotstavljenih velesila. (zg-magazin)