Na današnji dan: Rođen Bratoljub Klaić

Na današnji dan: Rođen Bratoljub Klaić

Dogodilo se na današnji dan, 27. kolovoza:

Rječnik stranih riječi – koliko li smo samo puta u neznanju posegnuli za upravo čarobnom knjigom dr. Bratoljuba Klaića. Za pisanje ove monumentalne knjige autor se vodio geslom: “Zabacimo svaku stranu riječ za koju imamo svoj izraz, ali ne budimo sebični ako nam neka strana riječ naš jezik obogaćuje ili bolje pogađa smisao onog što želimo reći.”

Zabacimo svaku stranu riječ za koju imamo svoj izraz

1909. – Hrvatski jezikoslovac i prevoditelj Adolf Bratoljub Klaić rođen je na današnji dan, 27. srpnja 1909. u Bizovcu, a umro je 1983. godine u Zagrebu. U Zagrebu je završio gimnaziju i filozofski fakultet, na kojem je diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnost, češki i njemački jezik. Stručno se usavršavao u Poljskoj i Češkoj, a nakon doktorata bio je profesor u nekoliko gimnazija, Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu te hrvatskog jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i pravopisni i jezični normativist. Kao član Državnog ureda za jezik NDH, Klaić je 1942. priredio pravopisni priručnik u Koriensko pisanje, a 1944. s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis. Najpoznatiji je, međutim, po Velikom rječniku stranih riječi, koji je od 1951. izašao u više izdanja. Klaić je redigirao i komentirao mnogobrojna izdanja hrvatskih pisaca, jezično priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe te uvježbavao dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima, a baveći se teorijom književnosti, napisao je djelo „Između jezikoslovlja i nauke o književnosti.

Klaićeva prevoditeljska djelatnost započela je sasvim slučajno, kada je poznatom kazališnom redatelju Branku Gavelli trebao moderniji prijevod starogrčkih klasika, jer je arhaični stil starijih prijevoda djelovao već pomalo nezgrapno. Gavella se obratio Klaiću koji je kao kazališni lektor redovito prisustvovao probama njegovih predstava. Zahvaljujući tom poticaju, nastao je cijeli niz sjajnih prijevoda velikih djela antičkih pisaca.

1910. – Pošto je dovezao prvi automobil u Zagreb (Opel), Ferdinand Budicki, koji je već u Beču položio za vozačku dozvolu, dobio je 27. srpnja 1910. vozačku dozvolu i u Zagrebu. To je bila prva vozačka dozvola u Hrvatskoj; Alma pl. Balley bila je prva žena koja je dobila vozačku dozvolu, ali je na nju morala čekati još četiri godine. Biudicki je još po nečemu bio prvi: platio je i prvu kaznu za prekoračenje brzine u Zagrebu.

Zekoslav Mrkva u crtiću “A Wild Hare”

1940. – Poznati lik iz crtića – Bugs Bunny, odnosno Zekoslav Mrkva ili Duško Dugouško kako je još poznat, prvi se put, u obliku kakvog poznajemo, pojavio 1940. godine. Zekoslav je jedan od najprepoznatljivijih likova u svijetu, a u početku je, barem što se radnje crtanih filmova tiče, bio gotovo kopija Daffy Ducka, odnosno Patka Dode / Darka. Izgledom je više nalikovao zecu, bio je manji i potpuno bijel, ali sve ostale odlike bile su iste kao i kod današnjeg junaka. Prvi se puta pojavio siv, grickao mrkvu, poljubio Elmera Fudda i izrekao čuveni »Eh, what’s up, Doc?« (Kaj te muči, Njofra) te 1940. godine u animiranom filmu A Wild Hare kojeg je režirao Tex Avery, a koji je bio nominiran za Oscara. Bugsu je tada nedostajalo jedino ime, a iako su ga svi tvorci i ljubitelji tako zvali, Bugs Bunny je na platnu »imenovan« tek godinu kasnije.

Evolucija Zekoslava Mrkve / Izvor: https://en.wikipedia.org/w/index.php?curid=30627226

1824. – U Parizu rođen francuski književnik Alexandre Dumas, sin istoimenog velikog francuskog pisca koji ga je priznao tek 1831. što je utjecalo na tematiku njegovih djela koja su uvijek bila moralna, a među kojima valja izdvojiti dramu Prirodni sin i roman Dama s kamelijama (La dame aux camélias) koji je kasnije postao baza za Verdijevu operu La Traviata.

1946. – U Buniću kraj Korenice rođen hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik Rade Šerbedžija, dobitnik mnogih priznanja među kojima su tri nagrade na Sterijinom pozorju, Nagrada Vladimir Nazor, Nagrada Dubravko Dujšin, Orlando s Dubrovačkih ljetnih igara i pulska Zlatna arena, osnivač i član kazališta Ullysses. (ZG-magazin)

Ostavi komentar

*