Na današnji dan: Rođen Boris Papandopulo, Tito postao partijski sekretar Zagreba

Na današnji dan: Rođen Boris Papandopulo, Tito postao partijski sekretar Zagreba

(B. Papandopulo uz pijanino)

Visoka razina skladateljskoga zanata i trajna znatiželja prema novomu omogućile su Papandopulu da nadvlada estetičke i ideološke rascjepe svojega doba

Dogodilo se na današnji dan, 25. veljače:

1867. Hrvatski skladatelj i orguljaš, franjevac Fortunat Pintarić umro je 25. veljače 1867. u Koprivnici u 69. godini života. Pintarićev je skladateljski opus vrlo je bogat, a uglazbio je više od 500 crkvenih popijevki i istekao besmrtne zasluge za crkvenu glazbu u Hrvatskoj. Dokazano je napisao 40 originalnih misa, 12 zbirki crkvenih popijevki i 12 skladbi za orgulje, 14 svjetovnih instrumentalnih dijela i druge neobjavljene ili nepronađene skladbe. U zapisima koprivničkog franjevačkog samostana Pintarić je opisan kao marljiv i učen čovjek koji je radio do poslednjeg trenutka te da »u domovini mu jedva jedankoga ima«.

1888. – Hrvatski botaničar zoolog liječnik i prvi predsjednik Srpske akademije nauka Josip (Josif) Pančić umro je 25. veljače 1888. u Beogradu u 74. godini života. Otkrio je brojne biljne i životinjske vrste kao i novu vrstu crnogorice koja je po njemu nazvana Pančićeva omorika. Njegovo ime nosi i najviši vrh Kopaonika. Najveći dio života proveo je u Srbiji.

1906. – Hrvatski skladatelj i dirigent Boris Papandopulo rođen je 25. veljače 1906. u mjestu Honnefu na Rajni. Kompoziciju je studirao u Zagrebu, a dirigiranje u Beču. Bio je zborovođa Kola u Zagrebu i Zvonimira u Splitu te ravnatelj Opere HNK. Također, bio je dirigent simfonijskog orkestra Hrvatskoga radija ravnatelj Opere u Rijeci, dirigent Opere u Sarajevu, Zagreb i Splitu. Autor je oko 440 dijela, što je jedan od najvećih opusa u Hrvatskoj glazbi. Umro je u Zagrebu 1991. godine. Pisao je za sva glazbena područja: orkestralnu (simfonije, simfonijske pjesme, suite i dr.), koncertantnu (velik broj solističkih koncerata) i komornu glazbu (od toga 6 gudačkih kvarteta, Concerto da camera i dr.), solističke skladbe (posebno za glasovir, s poznatom Contradanzom), glazbeno-scenska djela (opere, balete) i kantate, filmsku glazbu (npr. Bakonja fra Brne F. Hanžekovića, 1951.; Pustolov pred vratima Š. Šimatovića, 1961.), sakralne skladbe (Hrvatska misa u d molu, Muka gospodina našega Isukrsta, Osorski requiem i dr.) te skladbe za glas ili zbor (Ljubavne pjesme, Svatovske, Dodolice i dr.).

Visoka razina skladateljskoga zanata i trajna znatiželja prema novomu omogućile su Papandopulu da nadvlada estetičke i ideološke rascjepe svojega doba. Premda je isprva deklarativno pristajao uz nacionalni stil i folklor, Papandopulov je skladateljski izričaj u osnovi antiromantičarski i neoklasicistički.

1928. – Tito postao partijski sekretar Zagreba: Važan korak u karijeri Josipa Broza Tita bila je konferencija Mjesnoga komiteta KPJ Zagreba, koja se održala 25. veljače 1928. Toj je konferenciji i zbog Titove uloge i njegova istupa protiv frakcija bilo pridavano epohalno značenje, ali mnogi smatraju da je stvarni utjecaj bio minoran jer je pola godine nakon toga Broz uhićen i poslan na robiju, a slično se dogodilo i sa mnogim drugim sudionicima. Na toj VIII. partijskoj konferenciji, nakon međusobnog optuživanje izaslanika, Josip Broz suprotstavlja se desnim i lijevim frakcijskim borbama unutar stranke te uz pomoć čovjeka iz Moskve raspušta Mjesni komitet. Na istoj sjednici izabran je novi na čelu s Brozom kao generalnim sekretarom. S novostečenim autoritetom unutar partije nastavlja raditi i na jačanju stranke i u sindikatima.

52. g. pr. Kr. Rimska Republika: Senat potvrdio vojskovođu Gneja Pompeja za jedinoga konzula što je novi korak prema jačanju »imperatora«.

364. Rimsko Carstvo: Godinu dana nakon smrti cara Julijana Apostate (26. 6. 363.) svrgnut i njegov nasljednik Jovijan; za cara je izabran ilirski vojni tribun Valentinijan koji je vaš 28. 3. za suvladara na istoku izabrao brata Valensa. Valentinijan je umro 17. 11. 375., a naslijedili su ga sinovi.

1836.Samuel Colt je patentirao svoj revolver, prvi pištolj s rotacijskim bubnjem.

1842. – Njemački pisac Karl May, čiji su romani Winnetou, Na dalekom zapadu, Kroz pustinju i drugi, ostali u srcima milijuna čitatelja diljem svijeta, rođen je u Ernstthalu 1842. godine.

1861. – Austrijski pisac, učitelj, filozof i osnivač duhovno-filozofskog pokreta antropozofije, Rudolf Steiner rođen je u Donjem Kraljevcu u Međimurju 1861. godine. Umro je u Dornachu kraj Basela u Švicarskoj, 30. 3. 1925. godine.

1901. – SAD: Financijski magnati E. H. Gary i J. P. Morgan osnovali čeličanu US-Steel Coprporation; s milijardu dolara kapitala tada je to najveće društvo na svijetu.

Muhammad Ali (Cassius Marcellus Clay ml.) 1967. Foto: Ira Rosenberg / World Journal Tribune

1964. – U Miami Beachu u Kaliforniji tamnoputi boksač Cassius Clay tehničkim nokautom u sedmoj rundi oduzeo je titulu svjetskog boksačkog u prvaka u teškoj kategoriji svojemu zemljaku Sonnyju Listonu.

1986Filipini: Nakon 21 godine diktatorske vlasti svrgnut je predsjednik Ferdinand Marcos. Revolt protiv njega zaoštrio se nakon izbora 6. 2. Bilo je očito da pobjeđuje oporoba, no službeni rezultati to nisu potvrdili; i vojsci je dosta Marcosova pljačkanja (u inozemstvu je na svoj račun navodno doznačio čak 22 milijarde dolara) te nakon Crkve 22. 2. i ona počinje podupirati oporbu. Predsjednica Filipina postaje Corazon Aquino. (ZG-magazin)