Na današnji dan: Rođen ban Josip Šokčević, osnovana Matica ilirska

Na današnji dan: Rođen ban Josip Šokčević, osnovana Matica ilirska

Kao ban Šokčević je zaslužan za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove. U njegovu mandatu započinje gradnja glavnih željezničkih pruga, a uz njegovu je pomoć u Zagrebu organizirana Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska gospodarska izložba

Dogodilo se na današnji dan, 7. ožujka:

1811. – Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, podmaršal i barun Josip Šokčević (Vinkovci, 7. 3. 1811 – Beč, 16. 11. 1896.) rođen je na današnji dan u Vinkovcima. Završio je Vojnu akademiju u Bečkome Novome Mjestu (1830.) i brzo je napredovao u vojnoj karijeri. Već sa 38 godina postaje general bojnik, a u 46. godini života postaje podmaršal. Istaknuo se u opsadi i osvojenju Venecije, bio je zapovjednik u Petrinji i u Srijemskoj Mitrovici. Godine 1858. imenovan je zamjenikom bana Josipa Jelačića i tajnim savjetnikom te vrhovnim kapetanom, guvernerom i zapovijedajućim generalom u Hrvatskoj i Slavoniji. Nakon Jelačićeve smrti bio je imenovan vrhovnim kapetanom i generalom u Banatu. Naslovnim vlasnikom 78. osječke pukovnije postao je 1860., a iste godine doživotnim članom Carevinskoga vijeća, banom, generalom cjelokupne vojske u Trojednoj Kraljevini, guvernerom grada Rijeke i vrhovnim predsjednikom Banskoga stola.

Pošto je Listopadskom diplomom 1860. bilo vraćeno ustavno stanje u Monarhiji, iste godine sazvao je Bansku konferenciju radi donošenja izbornoga reda za saziv Hrvatskoga sabora (1861.), koji je pokušao riješiti državnopravno pitanje Trojedne Kraljevine prema Ugarskoj i Austriji. Podupirao je Samostalnu narodnu stranku na čelu s Ivanom Mažuranićem koja je pokušavala sklopiti dogovor s Austrijom prije no što se ona nagodi s Ugarskom. No isključivanjem Hrvatske iz pregovora o novom ustrojstvu Monarhije i sklapanjem Austro-ugarske nagodbe (1867.), bili su srušeni temelji politike Samostalne narodne stranke, koju je i ban Šokčević zastupao; on je 27. 6. 1867., na vlastitu molbu, bio riješen banske časti i 1868. umirovljen. Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove. U njegovu mandatu započinje gradnja glavnih željezničkih pruga, a uz njegovu je pomoć u Zagrebu organizirana Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska gospodarska izložba.

1839. – Osnovana Matica ilirska: U doba hrvatskoga narodnoga preporoda stvorene su sve temeljne kulturne institucije. Tako je 7. ožujka 1839. osnovana Matica ilirska. Bila je to ustanova zadužena za prikupljanje svega što je napisano na hrvatskom jeziku. Zatim su osnovani Hrvatski muzej, Hrvatski narodni arhiv i Katedra za proučavanje hrvatskoga jezika, a time je stvorena kroatistika.

1897. – Hrvatski operni pjevač i vinar Albert Ognjen pl. Štriga umro je 7. ožujka 1897. u Zagrebu u 76. godini života. Rodio se u Križevcima, a nakon pučke škole, gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je izučio i pravo. Osim kao operni pjevač, ostao je zapamćen i po tome što je prema njegovoj ideji napisan libreto za prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog.

1970. – Tramvajska nesreća u Dubrovniku: U Subotu 7. ožujka oko 9 sati dogodila se jedna u najtežih prometnih nesreća u 60-godišnjoj povijesti dubrovačkog tramvaja. Tramvaj broj 5, koji je prometovao na relaciji Pile-Lapad, spustio se velikom brzinom Ulicom maršala Tita na posljednje tramvajsko stajalište gdje je iskočio iz tračnica, a zatim pojurio 27 metara na suprotnu stranu ceste, srušio ogradni zid i strovalio se s visine od četiri metra u gradski park tik kod ulaza kroz zidine u stari dio grada. U nesreći je jedna osoba poginula, a 14 ih je ozlijeđeno; pretpostavlja se da je nastao tehnički kvar. Ubrzo nakon toga tramvaj u Dubrovniku je prestao voziti.

Tramvajska garnitura dubrovačkog tramvaja sastoji se od motornih kola br.7 i ljetne prikolice br. 23. Datira iz 1912. Karoserija tramvaja napravljena je u Grazu, a električni dio u Pragu. Tramvaj je vozio uskotračnim kolosijekom (širina 760 mm). Putnici su u motornim kolima ulazili na stražnjoj platformi, a izlazili na prednjoj. U prikolicu se ulazilo sa svih strana. (Izvor: Tehnički muzej Nikola Tesla)

161. – Rimsko Carstvo: Nakon smrti cara Antonina Pija (rođ. 9.9. 86., car je od 138.) kao suvladari zavladali su Marko Aurelije i njegov posvojeni brat Lucije Ver (umro 169.); potonji je zaslužan za novi procvat Rima i za utvrđivanje granice prema Germanima.

321. – Rimski car Konstantin I. proglasio je 321. godine dies Solis Invicti (sunčani-dan, nedjelju) danom odmora u carstvu. Od tada pa sve do danas nedjelja se u kršćanskoj tradiciji smatra danom odmora.

1274. – Italija: U Fossanovi umro skolastički filozof i bogoslov sv. Toma Akvinski, lat. Thomas Aquinatus (rođ. oko 1225.), autor više djela (O bitku i postojanju, O jedinstvu razuma).

Kao benediktinski opat stupio u samostan Monte Cassino, gdje je stekao osnovnu naobrazbu (1230.–39.), zatim je pohađao Sveučilište u Napulju te je 1244., unatoč protivljenju obitelji, stupio u dominikanski red. Studirao teologiju i filozofiju u Parizu i Kölnu, gdje mu je učitelj bio Albert Veliki, zatim je bio profesor u Parizu i na talijanskim sveučilištima. Svetim je bio proglašen 1323., a crkvenim naučiteljem (doctor angelicus: anđeoski naučitelj). Crkva mu je 1567. dala i naslov doctor communis (zajednički naučitelj). Velika je zasluga Tome Akvinskoga što je prihvatio i u kršćansku filozofiju i teologiju integrirao aristotelovsku spoznajnu teoriju i nauk o bitku. Kao najširi pokušaj prilagođivanja Aristotelove filozofije nauku Katoličke crkve, filozofija i teologija Tome Akvinskoga vrhunac su srednjovjekovne skolastičke misli i temelj katoličke dogmatike sve do danas. Toma Akvinski najveći je sistematičar svojega doba i najbolji poznavatelj filozofske tradicije.

1926. – Interkontinentalim kabelom uspostavljena prva telefonska veza između Londona i New Yorka.

1936. – Njemačka je 1936. godine reokupirala demilitarizirano Porajnje, prekršivši tako Versailleski i sporazume iz Locarna. Povjesničari još diskutiraju je li to bio dio Hitlerovog stufenplana (osvajanje korak-po-korak), ili se radilo o ad hoc potezu kojim je režim dobio potporu izgubljenu tijekom ekonomske krize u kojoj se Njemačka nalazila.

1945. – U Beogradu na temelju prethodnih sporazuma između Titove vlasti i kraljeve vlade proglašena je Demokratska Federativna Republika Jugoslavija kao prijelazni oblik države. Ime je očuvala do proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije; imenovana je njezina privremena vlada jedinstva (predsjednik Josip Broz Tito), ministar vanjskih poslova dotadašnji predsjednik izbjegličke vlade Ivan Šubašić); velike antifašističke države vladu su priznale još isti mjesec.

1962.Beatlesi su 1962. godine, nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom EMI, prvi put nastupili na radiju. Radilo se o programu radija BBC.

1965. – U Vijetnam je iz SAD-a stigao prvi kontingent od 3500 marinaca, što je prekretnica u ratovanju i početak nove faze ratovanja na poluotoku.

1999. – U Harpendenu, Engleska, umro američki filmski redatelj, scenarist i producent Stanley Kubrick (rođ. 26. 7. 1928.); 1953. godine snimio je svoj prvijenac Strah i žudnja, a slijedi opus žanrovskih raznolikih filmova s prepoznatljivim stilom autora: Poljubac ubojice, Spartak, Lolita, Dr. Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča, Oči širom zatvorene. Prvi je veći uspjeh postigao kriminalističkom dramom Uzaludna pljačka (The Killing, 1956). Spomenimo da je 2001: odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey, 1968.), po mišljenju najvećega dijela kritike najuspjeliji i najoriginalniji znanstvenofantastični film uopće, realiziran je u Engleskoj, gdje se Kubrick stalno nastanio.

1986. – Hrvatski alpski skijaš Natko Zrnčić-Dim, jedan od četvero hrvatskih skijaša koji ima ostvaren plasman među prvom trojicom u Svjetskom skijaškom kupu, rođen je 1986. godine. (zg-magazin)