Na današnji dan rođen Alfonso de Portago

Na današnji dan rođen Alfonso de Portago

Na današnji dan, 11. listopada 1928. godine, rođen je Alfonso de Portago, španjolski markiz i poznati plejboj, ljubitelj brzine, brzih sportskih automobila i automobilističkih utrka. Njegovo puno ime je Alfonso Antonio Vicente Eduardo Angel Blas Francisco de Borja Cabeza de Vaca y Leighton.

Alfonso de Portago bio je sedamnaesti markiz od Portaga, a ostao je zapamćen kao odličan, ako ne i najbolji, vozač među poznatim plejbojima dvadesetog stoljeća.

Osim automobilizma, de Portago je volio sportsku disciplinu bob i konjičke utrke. Zaslužan je za formiranje prve španjolske posade boba. Posada je nastupila na Zimskoj olimpijadi 1956. (VII. Zimske olimpijske igre). Svega šesnaest stotinki je presudilo da španjolska posada ostane bez medalje.

Markiz de Portago je volio uživati u brzini vozeći Ferrarija. Godine 1953. upoznao se s uvoznikom Ferrarija, Luigijem Chinettijem, nije trebalo mnogo da postane vjerni kupac te da se odvaži nastupati na utrkama kao član tvorničke momčadi. Pobijedio je u šest velikih utrka, uključujući i Tour de France. Kad je riječ o Formuli 1, sudjelovao je na pet Svjetskih prvenstava F1 (jedan Grand Prix). Međutim, kao krunu njegove karijere uvijek izdvajaju pobjedu na utrci Tour de France.

Ovaj poznati španjolski markiz i milijunaš, rođen je u Velikoj Britaniji, a školovao se u Francuskoj. Tečno je govorio četiri jezika.

Nažalost, živio je veoma kratak život i tragično završio. Poginuo je u Italiji u utrci Mille Miglia 12. svibnja  1957. u blizini sela Cavriana u oblasti Guidizzolo. Eksplodirala mu je automobilska guma pri brzini od oko 250 km/h, markiz de Portago je izgubio kontrolu, a njegov Ferrari s brojem 531 odletio je u zrak, udario u telefonski stup,ali i u sve ostalo što mu se našlo na putu. Što je najgore, probijao se kroz gomilu ljudi, mještana koji su na ulici pratili Veliku utrku.

Uz vozača Alfonsa de Portaga i suvozača, Amerikanca Edmunda Nelsona poginulo je deset mještana, od čega petero školske djece, a bilo je i dvadeset ozlijeđenih gledatelja. Utrka je ostala zapamćena po strašnoj tragediji, a tri dana kasnije (15. svibnja 1957.) talijanska je vlada službeno zabranila utrku Mille Miglia kao i sva ostala natjecanja na javnim cestama. Tako je ova strašna tragedija zapravo obilježila kraj jedne automobilsko-utrkivačke epohe.

Pripremila: Melita Funda