Na današnji dan preminuo istaknuti hrvatski redatelj Krešo Golik

Na današnji dan preminuo istaknuti hrvatski redatelj Krešo Golik

(Scena iz fila Tko pjeva zlo ne misli)

Već je svojim prvim igranim filmom Plavi 9 (1950.) skrenuo pozornost javnosti, a svojim kasnim melodramatskim komedijama Imam dvije mame i dva tate (1968.) te Tko pjeva zlo ne misli (1970.) uvršten je u antologiju hrvatske kinematografije

Dogodilo se na današnji dan, 20. rujna

1536.Petar Zoranić završio prvi hrvatski renesansni roman: Hrvatski književnik Petar Zoranić, autor je prvoga hrvatskog izvornog pastoralnog romana Planine. Tim dijelom, nastalim 20. rujna 1536., Zoranić nastoji u svojih sunarodnjaka probuditi ljubav prema rodnom kraju, prema hrvatskoj domovini i prema hrvatskome narodu. Djelo posvećuje ninskom kanoniku Mati de Mateisu. Iako je utjecaj nekoliko stranih pisaca na Zoranića nedvojben, Planine se smatraju našim ponajboljim književnim djelom starije književnosti.

1905. Umro Vjenceslav Novak: Hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak umro je u Zagrebu 20. rujna 1905., a rođen je 1859. u Senju. Smatran je jednim od najvećih pripovjedača hrvatskoga književnog realizma. Autor je sedam romana, a objavio je i tridesetak pripovjedaka. Osim pripovjedne proze pisao je pjesme, feljtone, recenzije i kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. Najpoznatija su mu dijele romani Posljednji Stipančići, Pod Nehajem, Dva života i Tito Dorčić te pripovijetke Iz velegradskog podzemlja i U glib.

Promidžbeni plakat hrvatskih partizana

1943.ZAVNOH donio odluku o priključenju Zadra, Rijeke i Istre matici zemlji: Najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) 20. rujna 1943. proglasilo je da se Istra, Rrijeka, kvarnerski otoci, Zadar, Lastovo i Palagruža vrate matici zemlji Hrvatskoj.

O toj odluci, kako se navodi u njezinoj petoj točki, obaviještene su vlade savezničkih zemalja: SSSR-a, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država te cijela svjetska javnost.

1996.Umro Krešo Golik: Hrvatski filmski redatelj dokumentarnih i igranih filmova Krešo Golik umro je 20. rujna 1996. u Zagrebu, a rođen je 1922. u Fužinama. Završio je grafičku školu, isprva je bio sportski reporter na Radio Zagrebu te redatelj filmskih pregleda u Jadran-filmu. Potom se posvećuje filmu (profesionalno od 1947. godine) te ostvaruje neke od najznačajnijih djela u povijesti hrvatske kinematografije.

Debitirao je realističkim dokumentarnim filmom Još jedan brod je zaplovio (1948.). Već je svojim prvim igranim filmom Plavi 9 (1950.) skrenuo pozornost javnosti, a svojim kasnim melodramatskim komedijama Imam dvije mame i dva tate (1968.) te Tko pjeva zlo ne misli (1970.) uvršten je u antologiju hrvatske kinematografije. Sposobnost razigravanja glumaca, precizne socijalnopsihološke analize i stvaranja odgovarajućeg tempa radnje pokazuje i u daljnjim igranim filmovima: Živjeti od ljubavi, Razmeđa, Pucanj, Ljubica i Vila Orhideja. Djelovao i na televiziji; režirao je, među ostalim, jednu od najpopularnijih i najuspjelijih televizijskih serija Gruntovčani (1975.). Od 1979. predavao režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1983. godine.

1519.Na današnji dan davne 1519. godine legendarni portugalski moreplovac Ferdinand Magellan započeo je svoje prvo, a kako se kasnije uspostavilo i uspješno putovanje (plovidbu) oko svijeta.

Ferdinand Magellan

1866. Njemačka: Nakon odredaba Praškog mira 23. kolovoza 1866. godine poslije Austrijsko-pruskog rata, Pruska je priključila države Hannover, Hessen, Nassau i Frankfurt, a 24. 12. i Schleswig i Holstein.

1870. Italija: Talijanske jedinice zauzele su glavni grad Rim i time je poslije 10 godina završeno udruživanje Italije u nacionalnu državu: priključenjem Papinske Države Italija ulazu u dugotrajan spor sa Svetom Stolicom koji završava Mussolinijevim Lateranskim ugovorom od 1929. godine.

1945.Jugoslavija: Jugoslavenski biskupi u pastirskom pismu, nakon lojalne izjave novoj vlasti 15. svibnja 1945. godine oštro kritiziraju državnu vlast zbog njezina odnosa prema vjeri i Crkvi (npr. zatvaranje i osude svećenika) te zbog društvenih promjena (agrarna reforma, odvajanje države i Crkve).

1957.Finska: U Järvenpäiäju umro skladatelj Jean Sibelius (rođen 8. prosinca 1865.), majstor simfonijske glazbe; ponajprije piše programsku glazbu (simfonijske pjesme npr. Finlandia, Kalevala Oceania, Taipola), poslije apsolutno glazbu (sedam simfonija, komorne i klavirske skladbe).

1985. – Novi Zeland: Pošto je francuska obavještajna služba u pristaništu u Aucklandu potopila brod ekološke organizacije Greenpeace Rainbow Warrior, pri čemu je umro jedan član posade, francuski ministar obrane dao je ostavku. Greenpeace djeluje od 1971. godine; isprva se posvećuje ratu protiv lova na kitove, zatim borbi protiv nuklearnih pokusa (potopljeni brod namjeravao je otploviti na atol Morurou, na kojem Francuska testira nuklearno oružje).

Simon Wiesenthal 1982. godine

2005. – U Beču umro slavni lovac, židovskog porijekla, na nacističke zločince Simon Wiesenthal (rođen 31. prosinca 1908.). Diplomirao je arhitekturu 1932. na Tehničkome sveučilištu u Pragu. Nakon njemačke okupacije Lavova, gdje je živio od 1936. do 1942. godine bio je deportiran u radni logor Ostbahn, iz kojega je uspio pobjeći 1943. Od 1944. ponovno je bio zatočen u više nacističkih logora (Janowska, Plaszow, Buchenwald). U austrijskom logoru Mauthausen 1945. dočekao je američko oslobađanje. Surađivao je s američkom vojskom, prikupljajući podatke o nacističkim ratnim zločinima, te je bio na čelu Židovskoga središnjega odbora američke okupacijske zone u Austriji.

Utemeljio je 1947. u Linzu Židovski centar za povijesnu dokumentaciju radi prikupljanja podataka o zločinima nad Židovima. Raspustio ga je 1954. i svu dokumentaciju predao izraelskom Arhivu Yad Vashem. Otkrio je na početku 1950-ih prebivalište Adolfa  Eichmanna u Buenos Airesu, gdje ga je tek 1960. uhitila izraelska tajna služba Mossad. U Beču je 1961. utemeljio Židovski dokumentacijski centar. Aaktivno je sudjelovao u otkrivanju najmanje 1100 nacističkih zločinaca zbog čega je dobio naziv »lovac na naciste«, ali on je sebe radije zvao »izaslanik mrtvih«. Po njemu je nazvan američki Centar »Simon Wiesenthal«, osnovan 1977. radi borbe protiv antisemitizma i terorizma. Glavna djela: Ubojice među nama (The Murderers Among Us, 1967.) i Suncokret: o mogućnosti i granicama oprosta (The Sunflower: On the Possibilities and Limits of Forgiveness, 1976).(zg-magazin)