Na današnji dan: Perešin prebjegao s MiG-om, rođen Gorjanović Kramberger

Na današnji dan: Perešin prebjegao s MiG-om, rođen Gorjanović Kramberger

Svojim domoljubnim činom Perešin je nanio težak moralni i politički udarac agresorskoj vojsci i njezinu zrakoplovstvu, a Hrvate učinio neizmjerno ponosnima, prkosnima te im raspirio nacionalnu svijest u najkritičnijim danima Domovinskog rata

Dogodilo se na današnji dan, 25. listopada:


Događanja u Hrvatskoj

1856. – U Zagrebu rođen Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski paleontolog, arheolog i geolog svjetskoga glasa (umro 22. 12. 1936.). Prirodne znanosti studirao je u Zürichu i Münchenu, a doktorirao u Tübingenu. Nakon završenog studija radi u Hrvatskom narodnom muzeju. Godine 1882. promijenio prezime u Gorjanović. Zatim je radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1896. postaje redoviti profesor. Bavio se paleontologijom (fosilne ribe krede i tercijara, mekušci neogena, gmazovi, fosilni rilaši, nosorozi te primati – krapinski pračovjek), stratigrafijom (izvršio podjelu pliocena sjeverne Hrvatske), tektonikom (Medvednica), paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem (pregledna geološka karta Hrvatske i Slavonije 1 : 75 000). Godine 1899. otkrio na Hušnjakovu brdu bogato nalazište pračovjeka, tzv. krapinskog pračovjeka. Taj nalaz bio je odlučujući dokaz o postojanju fosilnoga pleistocenskog čovjeka. Na temelju razjašnjavanja onoga što je otkrio na krapinskom nalazištu, smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije. Osnovao je Geološko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju (1909.) i časopis Vijesti geološkog povjerenstva (1911), čime se geološka služba Hrvatske odvojila i osamostalila od Geološkog instituta u Budimpešti.

Iz postave Muzeja krapinskih neandertalaca

1953. – U Hrvatskoj se od 1953. godine dan 25. listopada obilježava kao Dan darivatelja krvi, a posvećen je obilježavanju i promicanju dobrovoljnog davalaštva krvi u spomen na prvu organiziranu akciju informiranja o potrebi darivanja krvi i organiziranom prikupljanju krvi širom Hrvatske koja je započela 25. 10. 1953.g. tijekom Tjedna Crvenog križa.

1991.Rudolf Perešin pobjegao MiG-om: U razdoblju kada se JNA pripremala za agresiju na Hrvatsku, pilot Rudolf Perešin odlučio je MiG-om 21 napustiti JNA i uključiti se u obranu svojhe domovine Hrvatske. Do pojedinosti je isplanirao bijeg, a kako je trebao nadzirati povlačenje JNA iz Slovenije, planiranom trasom preko Zagreba, Ljubljane, sve do Kopra, 25. listopada 1991. spustio se nisko te uletio u austrijski zračni prostor. Nakon toga je svoj nenaoružani zrakoplov spustio na aerodrom pokraj Klagenfurta. Tim domoljubnim činom nanio je težak moralni i politički udarac agresorskoj vojsci i njezinu zrakoplovstvu, a Hrvate učinio neizmjerno ponosnima, prkosnima te im raspirio nacionalnu svijest u najkritičnijim danima Domovinskog rata. Cijeli je svijet tada prenio njegove riječi: »Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate«. Nekoliko dana kasnije Perešin se vratio u Hrvatsku i pristupio HRZ-u Hrvatske vojske. No izvršavajući borbene zadaće, drugog dana bojne operacije Bljesak 1995., njegov je MiG pogođen i premda se katapultirao, Perešin je pao na neprijateljski teritorij i izgubio mu se svaki trag. Njegovi posmrtni ostaci vraćeni su dvije godine kasnije. Rudolf Perešin rođen je 25. 3. 1958. u Jakšincu nedaleko od Gornje Stubice, gdje mu je postavljen spomenik.

2010. – Preminula Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja rođena 10. 4. 1922. godine. Studij romanistike započela je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1940., koji je prekinula zbog Drugog svjetskog rata, zatim i zbog bolesti te od 1947. djeluje kao slobodna književnica. Njezino stvaralaštvo za djecu prožeto je motivima iz biljnoga i životinjskoga svijeta te humorom Tuga i radost šume, Zec mudronja, Patka Zlatka, Mačak Džingiskan i Miki Trasi, Miki – slavni kapetan, Igre pred oluju, Kroz prozorčić zime, Uspavanka za poljubac… Preminula je 2010. godine.


Događanja u svijetu

1838. – Rođen Georges Bizet, francuski skladatelj. Njegovo najpoznatije djelo je svakako opera Carmen koja je nastala 1875. koja je bazirana na noveli istog imena iz 1846. koju je napisao Prosper Mérimée. Prema utjecaju Giuseppea Verdija, skladao je glavnu ulogu u mezzosopranu. Carmen nije odmah postigla uspjeh, a Bizet je postao razočaran nad neuspjehom. No pohvale su stigle od Saint-Saënsa, Čajkovskog i Debussya, koji su prepoznali njenu ljepotu. Njihova stajališta su bila proročanska, a publika je s vremenom učinila Carmen jednom od najpopularnijih opera u povijesti. Bizet je preminuo 3.lipnja 1875 godine.

“Kipar” (1931)

1881. – Rođen Pablo Picasso, španjolski slikar, jedan od najvećih i najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća i osnivač umjetničkoga smjera kubizam. U prvom razdoblju, u tzv. analitičkom kubizmu, rastavljao je objekt na osnovne geometrijske oblike i uveo u slikarstvo novu tehniku, kolaž. Potom je prešao na sintetsko tretiranje motiva. U neoklasičnom razdoblju vratio se čistoj liniji i klasičnoj modelaciji snažnih ljudskih figura – Tri žene na izvoru (1921.), Majka i dijete (1923.). Oko 1930., u kontaktu s nadrealizmom, prelazi na tematiku s područja podsvijesti i fantastike motiv Minotaura, potom izgrađuje sugestivni ekspresionizam monokromna ekspresivna Guernica, simbolički prikaz apokaliptičkih strahota Španjolskoga građanskoga rata. Preminuo je 8. travnja 1972. godine.

1929. – Na Njujorškoj burzi dogodio se slom (»crni petak«) zbog financijski prenapuhanih vrijednosti dionica i drugih višegodišnjih špekulacija čime je započela velika depresija. Slom je doveo do kolapsa gospodarstva SAD-a. Razdoblje je to koje su obilježili bankroti, uništene štednje, gubitci imovine, propasti banaka, pad vrijednosti tvrtki, otpuštanje radnika, nekontroliran rast nezaposlenosti i inflacije. Slom se proširio i na druge burze; vlada SAD-a uz ostalo povlači američke posudbe drugim državama; vlada nepovjerenje i vrijednost dionica strmoglavo pada.

1936. – Vlade Trećeg Reicha i Italije potpisale tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin. Razlog za sklapanje tog sporazuma bilo je nezadovoljstvo Velike Britanije i Francuske talijanskim napadom i aneksijom Etiopije, odnosno nastojanje sankcijama pogođene Italije da kompenzira gubitak svojih saveznika iz prvog svjetskog rata, odnosno na raspolaganje dobije njemačke strateške resurse kao što su ugljen i čelik. Sporazum je djelomično imao i ideološku podlogu, odnosno nastojanje da se po Europi širi fašizam, za što je prva prilika bila njemačka i talijanska suradnja prilikom pomaganja Francu u španjolskom građanskom ratu.

1938.Libija postala dio Italije. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*