Na današnji dan: Otvorene 7. ZOI, preminuo Fran Lhotka

Na današnji dan: Otvorene 7. ZOI, preminuo Fran Lhotka

Lhotka stvara ritmički bogata, jednostavna i pregledna djela puna velikih zvučnih kontrasta, koja se oslanjaju na hrvatski folklor. Skladao je orkestralna, komorna i klavirska djela

Dogodilo se na današnji dan, 26. siječnja:

1699.Karlovački sporazum ili Karlovački mir: Nakon isteka dvadesetogodišnjeg Varšavskog mira između Osmanskoga Carstva i Habsburške Monarhije te novih sukoba koji su se pretvorili u opći rat za potiskivanje osmanske moći iz toga dijela Europe, konačan preokret ratnih zbivanja donijela je pobjeda carskog vojskovođe Eugena Savojskog u bitki kod Sente na Tisi. U toj bitki uništena je vojna moć novog sultana Mustafe II., pa je ta vojna pobjeda pridonijela početku mirovnih pregovora, koji su okrunjeni 26. siječnja 1699. sklapanjem mira u Srijemskim Karlovcima. Tim mirom Leopold I. stječe cijelu Ugarsku, osim Banata, Hrvatsku do Une i južnog Velebita te Slavoniju bez jugoistočnog Srijema. Karlovačkim mirom za većinu hrvatskih zemalja počinje novi život, oslobođen iscrpljujuće osmanske vlasti, a vjekonvna težnja za sjedinjenjem hrvatskih zemalja dobila je novi polet.

1842. – Najstariji hrvatski časopis iz područja poljoprivredne struke, Gospodarski list, počeo je izlaziti 26. siječnja 1842. u Zagrebu. Tiskan je zaslugom Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, a samo su dva časopisa u Europi pokrenuta prije Gospodarskog lista. Od tada pa do današnjih dana list potiče napredne ideje o proizvodnji, razvoju sela i njegovanju hrvatskih običaja. Prvi urednik bio je Dragutin Rakovac, a novine koje se tada zovu Priopćenje članovim hrvatsko-slavonskog društva Današnje ime Gospodarski list dobivaju 1855.

Fran Lhotka

1962. – Skladatelj i dirigent češkog porijekla Fran Lhotka umro je u Zagrebu 26. siječnja 1962. u 79. godini života. Na praškom Konzervatoriju diplomirao je rog i kompoziciju, a profesionalnu glazbeničku karijeru započeo 1908. kao profesor na Konzervatoriju u Jekaterinoslavu (Dnjepropetrovsk). U Zagreb dolazi 1909. i postaje korepetitor i prvi hornist opere, a zatim i nastavnik u glazbenoj školi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Kao nastavnik harmonije odgojio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. Lhotka stvara ritmički bogata, jednostavna i pregledna djela puna velikih zvučnih kontrasta, koja se oslanjaju na hrvatski folklor.

Skladao je orkestralna, komorna i klavirska djela, balete te zborske i druge pjesme. Balet Đavo u selu (1934.), temeljen na narodnoj priči o pobjedničkoj ljubavi mladića i djevojke, jedan je od najboljih hrvatskih baleta uopće i postigao je prije II. svjetskog rata velik međunarodni uspjeh. I iduća dva baleta, Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi (1936.) i Lûk (1937.), nastala također u suradnji s baletnim duom Piom i Pinom Mlakarom, pripadaju u vrh hrvatske baletne umjetnosti 20. stoljeća.

Objavio je i pedagoška djela Dirigiranje (1931.) te posebno važan udžbenik Harmonija (1948.).

1788. – Australija je kolonizirana kao egzil za najgore britanske kriminalce koje je kruna željela što dalje od svojih granica, no uskoro su počeli stizati i prvi naseljenici u potrazi za boljim životom. Na današnji dan 1788. godine prvi brod s 736 kažnjenika, novih stanovnika najmanjeg kontinenta stigao je u luku Sydney.

1823. – U Berkeleyju (Velika Britanija) umro liječnik Edward Jenner (rođ., 17. 5. 1749.), koji je 14. 5. 1796. otkrio razmjerno učinkovito cijepljenje protiv velikih boginja.

Vuk Stefanović Karadžić oko 1850. g.

1864.– U Beču umro srpski prosvjetitelj, jezikoslovac i etnolog Vuk Stefanović Karadžić (rođ. 6. 11. 1787.), reformator srpskoga jezika; u Beču se upoznao s Jernejem Kopitarom, koji ga je potaknuo na jezikoslovni i prirodoslovni rad. Napisao je niz temeljnih djela (Srpske narodne pripovijetke, Pismenica serbskega jezika, tj. Gramatika srpskog jezika, Srpski rječnik).

1920. – Kraljevstvo SHS je prihvatilo srpski dinar kao nacionalnu valutu. Već 12. 12. 1918. vlast je zabranila unošenje austrijskih kruna u državu.

S povijene Konferencija u Jalti 1945. godine

1943. – U Casablanci je završena tajna 12-dnevna konferencija američkoga predsjednika F. D. Roosevelta i britanskoga predsjednika vlade W. Churchilla (Staljin je otkazao sudjelovanje, možda zbog bitke za Staljingrad); složili su se da je prihvatljiva samo potpuna kapitulacija Njemačke.

O otvaranju druge fronte u Europi, koju je zahtijevao Staljin, dogovorili su se da će se Saveznici u srpnju iskrcati na Siciliji, a tek najesen možda u južnoj Francuskoj. Nezadovoljni Staljin zamjerio im je da teret europskoga rata leži samo na Crvenoj armiji.

1956. – U Cortini d’Ampezzo počele su 7. zimske olimpijske igre (završile su 5. 2.). MOO je Igre dodijelio Cortini u konkurenciji Colorado Springsa, Lake Placida i Montreala. Bile su to prve ZOI na kojima se pojavila momčad SSSR-a. Oni su odmah preuzeli dominaciju po broju osvojenih medalja, a slična premoć će se nastaviti na gotovo svim sljedećim Zimskim igrama sve do raspada te države. Ovo su bile i prve Zimske igre koje su bile praćene direktnim televizijskim prijenosom, te zadnje Igre na kojima su se natjecanja u umjetničkom klizanju održala na otvorenom.

Toni Sailer iz Austrije nije imao dostojnog protivnika u alpskom skijanju. Ne samo da je pobijedio u sve tri tadašnje discipline (slalom, veleslalom, spust) već je to učinio na impozantan način: spust je pobijedio s 3,5 sekundi razmaka ispred dugog, imao je najbrže obje vožnje slaloma, a u veleslalomu u ostvario prednost nad drugoplasiranim od čak 6,2 sekunde!

SAD su imale najuspješnije pojedince u umjetničkom klizanju: kod žena je pobijedila Tenley Albright, dok su u muškoj konkurenciji sve tri medalje otišle u tu državu, a zlato je osvojio Hayes Alan Jenkins. Sličnu dominaciju su pokazali predstavnici SSSR-a u brzom klizanju, koji su osvojili tri od četiri održane discipline u tom sportu. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*