Na današnji dan: Otvorena Zvjezdarnica, umro W. A. Mozart

Dogodilo se na današnji dan:

1903. Otvorena je Zvjezdarnica na Popovu tornju na Gornjem gradu. Utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva, a Gradsko je poglavarstvo za njezine potrebe ustupilo prostor i odobrilo novac potreban  za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Zvjezdarnica je svečano otvorena 5. prosinca 1903., a važno je istaći da je od samih početaka djelovala na popularizaciji znanosti. Sredinom 20. stoljeća, Zvjezdarnica je putem svojih esperantskih izdanja postala poznata diljem svijeta. Kvalitetniji rad je omogućen 1960-ih kada je nabavljen novi, snažniji teleskop. Veliki kulturološki doprinos Zvjezdarnice i Hrvatskog prirodoslovnog društva bila je nabava planetarija, koji je darovan Tehničkom muzeju. Tokom 1980-ih zgrada kojoj pripada kompleks Zvjezdarnice se temeljito preuređuje, a 1992. je postavljana nova kupola, a prostor je osuvremenjen.

1991. Stipe Mesić podnio ostavku na mjesto predsjednika Predsjedništva SFRJ. Nakon što je pod pritiskom međunarodne zajednice Stjepana Mesić imenovan predsjednikom Predsjedništva SFR Jugoslavije na toj funkciji nije ostao predugo. Naime, već 5. prosinca 1991., nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost, dao ostavku na mjesto predsjednika jer SFRJ više nije postojala te se vratio u domovinu i u Saboru izjavio da je izvršio zadatak jer „Jugoslavije više nema“. Nakon međunarodnog priznanja RH u siječnju 1992. postao je predsjednikom Hrvatskog sabora.

1791. U Beču umro Wolfgang Amadeus Mozart (rođ. 27. siječnja 1756. u Salzburgu). Prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Aautor je  Figarova pira i mnogih drugih brilijantnih skladbi. „Čudo od djeteta“, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte, rođen je 27. siječnja 1756. u Salzburgu.

Bilo bi pogrešno vjerovati da se mladi Mozart nije igrao. Dapače, cijeloga života bio je djetinjasto razigran, ali je njegova glazbena nadarenost odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu i salzburškom kapelniku, također skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastiena, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. Godine 1777. Mozart je nezadovoljan svojim statusom u Salzburgu, odlazi s majkom u Pariz, a nakon majčine smrti 1788. nastanjuje se u Beču, gdje se ženi Konstancom Weber, kontroverznom kćerkom kazališnog šaptača.

Počinje Mozartovo muževno doba, ispunjeno brigama i neimaštinom. Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. „Prisiljen sam posuđivati novac kod različitih lihvara i gulikoža, a pravi su mi prijatelji sve rjeđi“,  pisat će Mozart jednim prijatelju. Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi mecena. Opera Otmica iz saraja postiže 1772. golem uspjeh, ali mu ne donosi i novčani probitak. Opera Figarov pir brzo je osvojila Europu, ali ne i konzervativni Beč.

“Figarov pir” s novogodišnjeg koncerta u Beču:

Međutim, unatoč stalnim teškoćama Mozart stvara s nevjerojatnom lakoćom. Lijepu predigru operi Don Giovanni, po narudžbi direktora opere u Pragu, napisao je za jedan dan, a cijelu operu za dva mjeseca. Zato je Mozartova ostavština golema: 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih sonata, gudačkih kvarteta i kvinteta, 25 klavirskih koncerata, osam violinskih koncerata, 49 simfonija od kojih se Haffner, Jupiter, Praška, Lincer i desetak drugih svakodnevno izvode širom svijeta. Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart sklada svoja najveća djela – operu Čarobna frula i veličanstveni Rekvijem, koji ne uspijeva dovršiti. U mnogim skladbama koristi se brojnim glazbenim vrstama u kojima povezuje svojstven njemački stil i talijanske glazbene vrhunce kasnog baroka, rokokoa i kasnog romantizma.

Umro je 5. prosinca 1791. u 35. godini života, u dobi kada većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost. Široka publika upoznala je Amadeusa u filmskoj verziji Miloša Formana i prihvatila ga ne pitajući se je li taj obješenjak na ekranu bio autentični Mozart, a mnogi štovatelji Mozarta smatraju da je glavni lik u Formanovom filmu odviše iskarikiran.

1870. U Puysu nedaleko od Dieppa umro pisac pustolovnih romana Alexandre Dumas St. (rođ. 24. srpnja 1802.), sin generala. Napisao je više od 250 romana, popularne: Monte Cristo,i Tri mušketira. (zg-magazin)