Na današnji dan: Otvorena dvorana Lisinski, umro Miroslav Krleža

Na današnji dan: Otvorena dvorana Lisinski, umro Miroslav Krleža

Izvanredno estetski i akustički oblikovana Velika koncertna dvorana okrilje je znamenitim simfonijskim orkestrima, poznatim dirigentima i solistima, mjesto izvođenja velebnih oratorija, simfonija, orguljaških, komornih i solističkih koncerata te mnogim skupovima

Dogodilo se na današnji dan, 29. prosinca:

1949. – U cementari u Solinu osnovano je prvo radničko vijeće u Jugoslaviji i u povijesti uopće. U izabranim poduzećima tadašnje Jugoslavije počinje se eksperimentalno uvoditi radničko vijeće još prije nego što je ozakonjeno radničko samoupravljanje u srpnju 1950. godine.

1973. – Zagrebački hram glazbe, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, smještena je između željezničkog kolodvora i Ulice grada Vukovara, u zagrebačkoj četvrti Trnje. Nazvana je po velikom hrvatskom skladatelju Vatroslavu Lisinskom, autoru prve hrvatske opere Ljubav i zloba, a otvorena je 28. prosinca 1973. Od trenutka otvaranja ta je dvorana istinski hram glazbe. Izvanredno estetski i akustički oblikovana Velika koncertna dvorana okrilje je znamenitim simfonijskim orkestrima, poznatim dirigentima i solistima, mjesto izvođenja velebnih oratorija, simfonija, orguljaških, komornih i solističkih koncerata te mnogim međunarodnim skupovima, kongresima i simpozijima. Prema podatku iz Wikipedije kao glazbeno-koncertni centar na godinu je posjeti više od 760 000 ljudi. U njoj je održan izbor za Pjesmu Eurovizije 1990. Na raspolaganju su Velika dvorana sa 1851 sjedalom, Mala dvorana sa 320 sjedala, četiri salona za sastanke i veliko izložbeno-funkcionalno predvorje veličine 4000 četvornih metara s tri snack bara i kavanom.

Krleža 1948., autor: Milan Pavić

1981. – U Zagrebu je umro Miroslav Krleža, hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća koji je ostvario vrhunske domete u svim književnim vrstama. Oko Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u društveni sustav, ali će ostati zapamćen kao autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti 20. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) u različitim žanrovima (Povratak Filipa Latinovicza, Balade Petrice Kerempuha, Gospoda Glembajevi,…).

1992. – Podjela Hrvatske po županijama: Povratak županijskoga ustroja koji je Hrvatska imala do svršetka Drugog svjetskog rata propisao je tzv. »božićni« Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine. Zakonom o područjima županija, gradova i općina koji je 28. prosinca 1992. donio Sabor u Hrvatskoj je uspostavljeno 20 županija i Grad Zagreb s položajem županije. Godine 1991. predložen je sustav od 17 županija, ali je taj zakonski prijedlog povučen. Tijekom hrvatske povijesti broj županija kretao se od 11 u 10. stoljeću, osam na kraju 19. stoljeća, 22 županije i Zagreb za vrijeme NDH, do današnjih 20+1 županija. Ustav propisuje županiju kao tijelo područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga značenja, osobito one koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.

1170. – Engleska: Kraljvi vitezovi u Cantenburyju ubili su nadbiskupa Thomasa Becketa (rođ. oko 1118.); prema kraljevoj želji postao je 1161. godine nadbiskup Cantenburyja. S kraljem se sporio u vezi s njegovom ndležnosšću nad duhovnošću i zato je poginu od mača vitezova.

Thomas Sydenham 1689. g. Portret: Mary Beale

1689. – U Londonu je umro liječnik Thomas Sydenham (rođ. 10. 9. 1624.), jedan od najvažnijih pionira, a za neke i utemeljitelj kliničke medicine i epidemiologije. Isticao je važnost detaljnog pregleda pacijenta; nakon studija u Oxfordu proučava zarazne bolesti i epidemije; prvi je opisao šarlah i objasnio prirodu histerije; popularizira upotrebu kinina protiv malarije. Zaslužan je za odvajanje medicine od znanstveno neutemeljenih teorija i nadriliječništva.

1776. – Rođen Charles Macintosh, škotski kemičar koji je izumio postupak izrade vodootporne tkanine stavljanjem gume između dva sloja vunenog platna. Otkrio je i da je ugljeni katran (nafta) djelotvorno otapalo gume i započeo proizvodnju koja nije postigla veliki uspjeh sve dok Charles Goodyear (rođen na današnji dan 1800.) nije otkrio postupak vulkanizacije, koja je činila gumu otpornu na razlike u temperaturi.

1813.Švicarska je nakon oslobođenja od Napoleonove Francuske ponovno proglasila neovisnost i ukinula Napoleonov ustav iz 1803. godine.

1834. – U Bathu (Velika Britanija) je umro klasičan politički ekonomist i povjesničar Thomas R. Malthus (rođ. 14. 2. 1766.), zagovornik razvikane demografske teorije o mogućem nerazmjeru nataliteta i zaliha hrane.

1862. – Izumljena poznata kugla za bowling s tri rupe za prste. Nakon višegodišnjeg lutanja, Amerikanci su se do kraja stoljeća složili oko službenih pravila te sportsko-zabavne društvene igre koju danas u svijetu igraju milijuni ljudi.

1874. – Slikar Claude Monet stvara sliku izlazćeg sunca te je naziva Impresija izlazećeg sunca, što je osnova za imenovanje četiri slikara s kojima izlaže: Impresionizam je postao oznaka za umjetnost koja se ne izražava simbolima nego kratkim impresijama.

1890. – SAD: Vojska je u Južnoj Dakoti krvavim pokoljem Indijanaca uz potok Wounded Knee završila tzv. pokret plesa duhova, kojim Indijanci odbijaju upotrebu europskih i bjelačkih proizvoda i ne žele prihvatiti navike bijelaca te čekaju povratak mrtvih bizona i vlastitog načina života. Američka j vojska već 15. 12. ubila poglavicu Siouxa, Bika koji sjedi; taj pokolj više od 200 Indijanaca postao je simbol indijanske borbe za svoja prava.

1926. – U Valmontu, nedaleko od Montreauxa u Švicarskoj umro je austrijski pjesnik Rainer Maria Rilke (rođ. 4. 12. 1875.), čija se lirika smatra jednim od vrhunaca europskog pjesništva 20. stoljeća (Život i pjesme, Knjiga slika, Devlinske elegije); piše i prozu (Zapisi Maltea Lauridsa Briggea).

1929. – Budući da Britanci ne ispunjavaju obećanje da će Indija dobiti status dominiona, Indijski nacionalni kongres zahtijeva potpunu neovisnost, što Britanija odbija, a kongres Mahatmi Gandhiju naređuje organizaciju državne neposlušnosti.

1989. -U Čehoslovačkoj je nakon baršunaste revolucije i mirnog prijenosa vlasti s komunista na demokratski izabrane predstavnike političkih stranaka dugogodišnji disident i simbol otpora Vaclav Havel došao na mjesto predsjednika države.  (zg-magazin)

Ostavi komentar

*