Na današnji dan otvoren Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Na današnji dan otvoren Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

(Foto: MHAS)

Utemeljen je 24. kolovoza 1893. u Kninu pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika, a zatim seli u Klis i Split, gdje mu je i danas sjedište. Njegova zbirkaraonsrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike s mnoštvom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika ubraja se među najveće zbirke takve vrste u Europi

Dogodilo se na današnji dan, 24. kolovoza:

1777. – Isusovac i hrvatski pjesnik Antun Kanižlić umro je 24. kolovoza 1777. u rodnoj Požegi u 78. godini života. Pisao je pobožne knjige, molitvenike te prevodio s njemačkog jezika. On je tipični predstavnik zakašnjela baroka, ali i prvi naš pjesnik bogatijih izraznih oblika. Prema uzoru na starije slavonske vjerske pisce, isprva je objavljivao vjersko-prosvjetiteljska djela: katekizme i molitvenike s poukama i pjesmama, a u molitvenicima se po književnoj vrijednosti izdvaja liturgijska lirika. Njegovo najuspješnije djelo, religiozna poema Sveta Rožalija panormitanska divica, tiskano je posmrtno. Kanižlić je uz brojne pjesme napisao i rječnik, rukopis kojega nije sačuvan.

1893. – Otvoren Muzej hrvatskih (arheoloških) spomenika – jedan od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, skuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka. Utemeljen je 24. kolovoza 1893. u Kninu pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika, a za Drugoga svjetskog rata iz bojazni od ratnih opasnosti preseljen je najprije u Sinj, a zatim u Klis i Split, gdje mu je i danas sjedište. U muzejskom su postavu uglavnom primjerci raznovrsna nakita, oružja i predmeta za svakodnevnu uporabu te velik broj kamenih spomenika koji su nekoć pripadali interijerima starohrvatskih crkvica. Svojom zbirkom raonsrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike ten mnoštvom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada među najveće zbirke takve vrste u Europi. Raspolaže opsežnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20 000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25 posto građe.


79.Erupcija Vezuva, jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa u povijesti, ako gledamo u razmjerima svijeta poznatog u to vrijeme, uništila je grad Pompeje (grad je 63. godine pogodio i snažan potres). Vulkan Vezuv iznenada je, usred noći, eruptirao i potpuno pomeo dva grada s lica zemlje, poznatije i veće Pompeje i obližnji Herkulanej. Povijesni dokumenti govore o panici i užasu koji su pretrpjeli nesretni stanovnici, a kada su počela iskapanja na lokacijama sprženih gradova u njima su pronađeni mnogi ostaci cijelih obitelji koje je kipuća lava zalila u krevetima.

410. – Vizigotski kralj Alarik (rođen oko 370.) zauzeo je i opljačkao Rim, a zatim na putu u Afriku mro u južnoj Italiji. Suvremenici pad Rima opisuju kao slom civilizacije pred barbarima; Rim se više ne smatra Božjim gradom.

1542. – Španjolski konkvistador i istraživač Francisko de Orellana prvi je preplovio Amazonu cijelom dužinom. Rijeku je već 1500. godine otkrio konkvistador Yáňez Pinzón.

Thomas Alva Edison

1891. – Svijet se nepovratno izmijenio jednim u nizu patenata američkog genija, ali i vrlo uspješnog menadžera pa i plagijatora Thomasa Alve Edisona, koji je dobio rješenje patentnog ureda za kameru koja bilježi pokretne slike, odnosno filmsku kameru. O njenom utjecaju na moderno doba nije potrebno trošiti previše riječi.

1944. – Nova rumunjska vlada, dan pošto je zbog naglog prodora Crvene armije prema Bukureštu smijenila diktatora i Hitlerovu marionetu Iona Antonescua, najavljuje rat Njemačkoj.

2006. – U Pragu Međunarodna astronomska unija nakon rasprave Pluton proglašava patuljastim planetom.

(Foto: NASA)

(zg-magazin)